Pratite nas

“Kad kuješ svoju sreću, ne udaraj bližnje po prstima”

Objavljeno

na

Vijest savezništva Martina Raguža i njegovog HDZ-a 1990 s Hrvatskim narodnim savezom Bosne i Hercegovine (HNS BiH), odnosno s nekadašnjim NHI i HSS BiH, otvorila je mnoge polemike u hrvatskoj javnosti.

Samo nekoliko sati nakon tog čina mnogi su stranački dužnosnici napustili HDZ 1990. smatrajući kako se radi o ogromnoj taktičkoj grješci. Naime, HDZ 1990. bio je sve donedavno saveznik strankama iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Međunarodne okolnosti, nelegitimne političke manipulacije koje gotovo već osam godina postoje u Bosni i Hercegovini, platformaške igre i nesklonost dijela međunarodne zajednice prema konačnom rješavanju dugotrajne političke krize u Bosni i Hercegovini, natjerali su glavne političke opcije da ozbiljnije shvate moć HNS-a.

Naravno, daleko je to tijelo od svog potencijalnog kapaciteta, no pokušalo se i pokušava raditi na tome. Zlobnici konstantno predbacuju da se radi o nekakvoj Čovićevoj igri, da sve vodi k jednostranačju, i slično. Ma nemojte! Pa zar nije jedinstveno tijelo poput HNS-a i koncipirano kako bi se ključne stranke dogovorile i zajedno nastupile u kriznim vremenima, pred međunarodnom zajednicom i za narod? Najjača stranka ima glavnu riječ, što je i normalno. Pogledajte Kukuriku koaliciju u Hrvatskoj: SDP je ta koja usmjerava Vladu. U Njemačkoj u velikoj koaliciji to čini CDU jer ima većinu, a u Italiji koaliciju i glavnu riječ vodi Partito Democratico. Međutim hrvatskim političkim rentijerima, koji žive suprotno onom Weberovom idealnom prototipu političara koji živi za, a ne od politike (v. biografiju Martina Raguža) kad je vrijeme konkretizacije odnosa u HNS-u i stvaranja predizborne koalicije, stvari zaštekaju, motor se ohladi. Zašto? Osim rentijerstva, razlog je i sam karakter stranke HDZ 1990.

Nakon odlaska Bože Ljubića s predsjedničkog mjesta te stranke i dolaska Martina Raguža bilo je očito kako je novi predsjednik spreman na beskrajnu borbu za opstanak stranke. Odmah su se mogle uočiti tenzije i mogućnost da HDZ 1990. napusti HNS. Tako su već krajem listopada 2013. počela kontaktiranja između NHI-ja, HSS-a BiH i HDZ-a 1990. Političari se, znaju to svi, pitaju prije svega tko će što ponuditi, koliko i za koliko. Unatoč kontaktu na relaciji HDZ 1990-NHI-HSS BiH, Martin Raguž bio je priseban. Zašto? Vidio je velike šanse u HNS-u, ozbiljniji sukobi na domaćoj političkoj sceni su bili predvidljivi, Europska unija pokazala je interes da uz Dragana Čovića prihvati i Martina Raguža kao predstavnika Hrvata, itd. Puno je toga zadržavalo predsjednika Raguža u HNS-u. Ipak, koje su realne šanse da se Raguž i Džambas uspiju, kako su i sami kazali krajem 2013., „obračunati“ s HDZ-om BiH? Ako uzmemo u obzir dosadašnji rad i iskustvo prošlih izbora, šanse su minimalne.

Martin Raguž

Martin Raguž

Analizirajući rezultate prošlih Općih izbora 2010. godine vidljivo je kako je Martin Raguž u koaliciji HSP-om BiH postigao loš rezultat na izborima za Predsjedništvo BiH. Ukupno je dobio 60.266 glasova, dok je Borjana Krišto osvojila 109.758 glasova, gotovo duplo više.

Također, ako uzmemo u obzir glasove lokalnih izbora, možemo uočiti kako je HDZ 1990 relativno loše prošao. Samo su u općinama Ravno, Usora i Domaljevac aktualni načelnici iz redova spomenute stranke. Zanimljivo je primijetiti da upravo tamo gdje se HDZ 1990. kleo da će izaći s HDZ-om BiH odnosno u mjestima gdje su ugroženi vitalni nacionalni interesi ta stranka nije dobila nijednu relevantnu funkciju, a broj mandata u općinskim vijećima je zanemariv.

Tako je npr. Bugojno ostalo bez ijednog zastupnika HDZ-a 1990., dok ih je 2 iz HDZ-a BiH, a u Novom Travniku je 4 vijećnika iz HDZ-a BiH, dok Raguž ima samo jednog čovjeka. Slična je slika i u drugim miješanim općinama, gdje HDZ 1990. nema apsolutno nikakvu važniju ulogu, a da o kantonalnoj razini i ne govorimo.

Zanimljiva je ta tvrdoglavost čelnih ljudi HDZ-a 1990. Hrvati su se kao nikad dosad u periodu 2010.-2014. opekli zbog platforme i drugih nametnutih struktura. Ovaj put sumnjam da će se ponoviti ista stvar pa ne razumijem računicu tih ljudi. Očito je da su lobističke strukture odradile svoje, a da Hrvatski narodni sabor nije imao dovoljno snage da zadrži Raguža. Ne bi se Božo Ljubić tek tako odrekao svog HDZ-a 1990. Naime, koliko god birači bili naivni i htjeli kazniti vodstvo koje otvoreno terorizira građane pojedinih gradova i općina, ostat će dosljedni takvom vodstvu jer je put k ostvarenju viših nacionalnih interesa trenutno puno važniji od nekakvih rečenica poput „Nova snaga za novo vrijeme“.

U dvanaestom stoljeću na Siciliji rodio se arapski Machiavelli poznat kao Ibn Zafar al-Siqilli. On je davao, slično kao i sam Machiavelli, savjete vladarima kako bi se trebali ponašati i djelovati kako bi očuvali vlastiti dvor. Značajan dio znanstvenika dokazuje kako je on utemeljitelj ideje virtù (vrline), koju je kasnije preuzeo sam Machiavelli. Ibn Zafar je izrekao poznatu izreku:

„Kad kuješ svoju sreću, ne udaraj bližnje po prstima“.

Tko koga u ovom slučaju udara po prstima?

Koliko će sreće iskovati Martin Raguž?

I hoće li ona potrajati?

Možda. No, neće trajati više od četiri godine. Kao ni ona Živka Budimira i prijatelja mu Lijanovića. Jer uči nas Machiavelli (a izgleda i Ibn Zafar al-Siqilli) da se čovjek ne može trajno voditi fortunom, srećom. Vrlina je puno plemenitija i ona će na kraju biti ta koja će oblikovati i preusmjeravati fortunu. Martin Raguž bi trebao, kao bivši student Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, ponovno pročitati i ovaj put shvatiti Machiavellija. Ili, ako baš hoće, Ibn Zafara al-Siqillija. Međutim, on to ne će učiniti.

Jednosmjerna karta je davno kupljena, a gdje ona vodi – to svi možemo pretpostaviti. Ipak, to će svima biti jasnije par mjeseci prije izbora, a još više poslije njih.

Ivan Pepić/poskok.info /kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši “toleranciju i gostoprimstvo” Litavaca.

Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.

U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo “glasove koji siju podjelu i sukobljavanje”, stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili “naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih”.

U tom smislu, nastavio je on, “vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: ‘prihvatiti razlike’. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe”.

Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Može li HDZ računati na njen glas!?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Milanka Opačić otišla je iz SDP-a i ostavila 18.000 kuna nepodmirenog duga za članarinu.

Sudeći prema izvorima iz SDP-a, Milanka Opačić nije plaćala članarinu od početka prošle godine kada je stranka, suočena s financijskim problemima, povećala članarine i to posebno za one članove stranke koji ostvaruju prihode na dužnostima koje proizlaze iz članstva u SDP-u, piše Jutarnji list.

Tada je određeno više kategorija članarina čiji iznos ovisi o tome koliki je mjesečni prihod. Najniže članarine u simboličnom iznosu od jedne kune određene su za umirovljenike i studente, a najviše plaćaju saborski zastupnici.

Milanka Opačić je kao saborska zastupnica bila u rangu onih čija je mjesečna članarina iznosila 1000 kuna.

– Članarinu sam uredno plaćala sve dok nije usvojen novi sustav – kazala je kratko Opačić u izjavi za Jutarnji list potvrdivši informaciju iz SDP-a.

Na pitanje namjerava li svojoj, sada već bivšoj stranci podmiriti dug, dala je negativan odgovor navodeći kako je ona u 28 godina svoje odradila za SDP.

Podsjetimo, da izlazi iz SDP-a, Opačić je objavila u srijedu, navodeći kako postaje nezavisna zastupnica, a kao prekretnicu za tu odluku istaknula je četverosatni sastanak Predsjedništva i Kluba zastupnika na kojem joj je postalo jasno da ni jedna strana nema volje izvući SDP iz krize.

Ova bivša istaknuta članica SDP-a koja je bila na dužnosti potpredsjednice stranke te ministrica u mandatu Vlade Zorana Milanovića kazala je da će kao neovisna zastupnica podržavati sve one zakonske prijedloge za koje ocijeni da su na korist građanima.

Time je de facto najavila da u pojedinim situacijama HDZ može računati na njen glas, piše Hrsvijet.net.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari