Pratite nas

Događaji

Kada je jednakopravnost Hrvata u BiH ugrožena Hrvatska mora reagirati

Objavljeno

na

PREDSJEDNIK HDZ-A TOMISLAV KARAMARKO NA MIMOHODU U JAJCU I OBILJEŽAVANJU AKCIJE MAESTRAL KOJU JE VODIO ANTE GOTOVINA

Mimohodom ulicama Jajca sa zastavama postrojbi HVO-a i HV-a koje su od srpskog agresora oslobodile Jajce, Hrvati Jajca i gosti obilježili su 19. godišnjicu oslobođenja Jajca i Dobretića u akciji ‘Maestral’

Mimohodom ulicama Jajca sa zastavama postrojbi HVO-a i HV-a koje su od srpskog agresora oslobodile Jajce, misom zadušnicom koju je u samostanskoj crkvi predvodio fra Pero Karajica, polaganjem vijenaca pred Središnjim spomen obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima Jajca te svečanom akademijom, Hrvati Jajca i gosti obilježili su 19. godišnjicu oslobođenja Jajca i Dobretića.

Oslobođeni su u akciji ‘Maestral’, zajedničkoj vojno-redarstvenoj akciji Hrvatske vojske i HVO-a. Akcijom je zapovijedao general Stanko Baja Sopta, a izvedena je po zapovijedi generala Ante Gotovine. Na to je podsjetio Ivo Šimunović, predsjednik Udruge 13. rujan. Šimunović je naglasio i da su Hrvati iz Jajca prognani krajem listopada 1992., a u svoj grad vratili su se 13. rujna 1995.. „Hvala svim vojskama koje su oslobodile Jajce, tipičan bh. grad u kojemu se suživot još izgrađuje“, kazao je Edin Hozan, načelnik Jajca, obraćajući se okupljenima.

Jajce je od stoljeća sedmog bilo i ostalo hrvatski kraljevski grad

Jajce_Bosnia_Hertegovina_vodopad plive„Jajce je od stoljeća sedmog bilo i ostalo hrvatski kraljevski grad, grad je to koji pamti kako svoje ugnjetače tako i osloboditelje, ali pamti i izdajice koje su za nas Hrvate gori i od neprijatelja“, kazao je Sopta, zapovjednik vojno-redarstvene akcije ‘Maestral’. On se s generalima Željkom Šiljegom i Ilijom Nakićem te tadašnjim ministrom obrane HB Vladimirom Šoljićem, poklonio žrtvama poginulih branitelja.

Na 19. godišnjicu akcije koja je slomila srpsku agresiju u središnjoj Bosni te definirala granice Federacije BiH, okupila su se i brojna stranačka izaslanstva BiH i RH. Izaslanstvo HNS-a BiH predvodio je Dragan Čović, predsjednik HNS-a i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok je izaslanstvo HDZ-a RH predvodio Tomislav Karamarko, predsjednik. Obraćajući se okupljenima Karamarko je podsjetio na to da su upravo Hrvati iz BiH među prvima stali u obranu Hrvatske od srpskog agresora.

“Mi smo jedan narod koji živi u dvije domovine”

Karamarko je citirao i pokojnog Franju Tuđmana koji je hrvatsko pitanje doživljavao kao jedinstveno pitanje koje se tiče Hrvata od Istre preko Vukovara sve do BiH. „Mi smo jedan narod koji živi u dvije domovine, a naše jedinstvo preduvjet je napretka, ali i opstanka Hrvata ovdje u BiH. Hrvatski branitelji koji su branili i obranili RH i BiH od srpskog agresora, željeli su da Hrvati u BiH danas budu ravnopravni. Naša je obveza izboriti se za jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH, zajedno s Bošnjacima, s kojima smo se suprotstavili srpskom agresoru. Ako nas pitate hoćemo li se miješati u unutarnje stvari BiH, ja kažem da nećemo u pitanjima kao što su infrastruktura i slično, ali hoćemo i naša je ustavna obveza umiješati se kada je jednakopravnost Hrvata u BiH ugrožena, kada Hrvati u BiH žele ostvariti pravo na svoj jezik, medije, kulturu…“, istaknuo je Karamarko.

O žrtvi hrvatskih branitelja koju su dali za oslobođenje Jajca i obranu BiH govorio je i Dragan Čović, predsjednik HNS-a, koji je pokrovitelj obilježavanja 19. godišnjice oslobođenja Jajca. „Siguran sam da hrvatski branitelji nisu mogli ni slutiti kako ćemo 19 godina poslije još govoriti o jednakopravnosti Hrvata u BiH, o odlasku Hrvata iz BiH, o reviziji hrvatskih branitelja, pravu na svoj RTV kanal kojeg u EU imaju sve nacionalne manjine, pravu na jezik i kulturu. Naša je obveza i dužnost vratiti čast i dostojanstvo politici koja će znati odgovoriti izazovima današnjeg vremena, isto kao što su i naši branitelji znali 90-ih godina stati časno u obranu BiH. Obećavam vam da ćemo dogodine, na 20. godišnjicu oslobođenja Jajca, imati Dan hrvatskih branitelja u BiH, a pokrovitelj manifestacije uz HNS, bit će i hrvatski član Predsjedništva BiH“, poručio je okupljenima Čović.

“Sve dok Hrvati u BiH ne postignu ravnopravnost, nijedan Hrvat ne može biti miran gdje god živio”

Uz Čovića i Karamarka burnim pljeskom pozdravljeno je i obraćanje Daria Kordića, koji je u vrijeme akcije ‘Maestral’ bio predsjednik HDZ-a BiH. Uz brojna stranačka izaslanstva i hrvatske dužnosnike na svim razinama vlasti, na svečanostima u povodu 19. godišnjice oslobođenja Jajca bio je i Ivan Del Vechio, hrvatski veleposlanik u BiH, te izaslanstva hrvatskih gradova Zagreba, Virovitice i Gornjih Bogičevaca.

– Sve dok Hrvati u BiH ne postignu ravnopravnost, nijedan Hrvat ne može biti miran gdje god živio – kazao je jučer u Kupresu predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko na Klauzuri HDZ-a BiH.

– Pri zadnjoj posjeti Mostaru upotrijebio sam jednu usporedbu kako bih opisao problem Hrvata u BiH, koji sagledavam integralno: kada netko udara jedan dio tijela, cijelo tijelo boli – rekao je Karamarko te dodao kako je HDZ “temeljna stranka koja je štitila hrvatske interese”, a zbog toga je često “meta lažnih optužbi”.

Predsjednik HDZ-a je uvjeren da “ćemo se izboriti za ravnopravnost hrvatskog naroda” i poručio da “smo tu da vam pomognemo”. Najavio da će se, nakon pobjede na predsjedničkim i parlamentarnim izborima “lavovski boriti za interese Hrvata kako u Hrvatskoj, tako i u BiH”.

“Ravnopravnost je preduvjet kako bismo se mogli posvetiti rješavanju problema u gospodarstvu – rad, proizvodnja, investiranje, otvaranje prostora poduzetnicima! To je ono što je istinski bitno, a danas je u Hrvatskoj ugušeno nerazumnom gospodarskom i poreznom politikom nesposobne SDP-ove vlade”, kazao je Karamarko. (VečernjiList)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica stiže u Lovas gdje će se pokloniti žrtvama rata

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske, gđ-a. Kolinda Grabar-Kitarović danas, 17. studenog 2018. godine u 18 sati na poziv Općine Lovas svojim dolaskom odati počast žrtvama Domovinskog rata iz Lovasa i Opatovca.

Predsjednica će paljenjem svijeća, kod Spomen križa žrtvama Domovinskog rata u centru Lovasa, podržati nastojanja mještana koji su se vratili na granicu da grade svjetlu budućnost za buduće naraštaje – za što nas je zadužila prolivena krv 89 mještana.

Lovas i Opatovac podnijeli su ogromnu žrtvu u Domovinskom ratu stradanjem pripadnika Hrvatske vojske, Hrvatske policije, Civilne zaštite i civila, a samo zato što nisu Srbi.

U Lovasu je, nažalost, druga po veličini masovna grobnica u Republici Hrvatskoj, iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 68 žrtava Domovinskog rata. Dana 18. listopada 1991. godine skupina u kojoj je bio 51 lovaski Hrvat prisilno je, a nakon cjelodnevnoga mučenja i zlostavljanja koje su nad njima provodili pripadnici Jugoslavenske vojske i četnika, odvedena na „čišćenje“ minskog polja u selu. Samo u tom okrutnom zločinu je ubijena 21 osoba, a 14 osoba je ranjeno.

I danas, 27 godina nakon početka stradanja, jedna osoba se vodi kao nestala. Najviše boli činjenica da za počinjene ratne zločine još nitko nije odgovarao.

Antun Ivanković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Održana promocija knjiga Ante Pranjkića i Marka Leskovara

Objavljeno

na

Objavio

‘RADI I MOLI” A NE “KRADI I MOLI” TREBALO BI POSTATI KREDO HRVATSKIH DRUŠTVENIH DJELATNIKA POSEBNO POLITIČARA

”Knjiga ‘Polje krvavih ruža’, Marka Leskovara, djelo je iznimno velike dubine i jako podsjeća na drugo najčitanije književno djelo u povijesti, odnosno na klasično djelo katoličke duhovnosti – ‘Nasljeduj Krista’, Tome Kempenca.

Leskovar je posadašnjio to djelo brojnim primjerima ispreplitanja psihologije i duhovnosti. Knjiga je pisana za kršćanske vjernike koji traže Krista, ali su ušli u sumnju, u kušnje. Autor mladima nudi vjersko iskustvo pogledom čovjeka koji je dosta toga prošao u životu, koji je imao težak život. ”Polje krvavih ruža” čitateljima nudi filozofsko-teološki i duhovni smisao, ponešto drugačiji od onoga kakvoga nam je dao Sveti Augustin i drugi veliki kršćanski autori”, istaknuo je na sinoćnjem predstavljanju knjige Marka Leskovara, Anto Pranjkić, književnik i novinar te recenzent ove knjige.

Dodao je da knjiga nudi i svojevrsnu pouku, koju bi mogli opisati riječima: ”Izaberimo sami da pronosimo dobro i toplu riječ. Za to ne moramo biti vjernici”.

Sam autor, Marko Leskovar, je kasnije objasnio da riječ ‘Polje’ iz naslova knjige simbolizira zemaljsku kuglu koja je već tisućljećima duhovno bojno polje na kojem se vodi borba za duše.

‘Ruža’ simbolizira čovjeka i ljubav, kao Božju ružu, a ‘krvava’ je jer je zemaljska kugla stalno natopljena krvlju prolivenu u silnim ratovima.

Leskovar je napomenuo da je u knjizi želio istaknuti ljepotu crkve, jer je primijetio da brojni mediji crkvu žele prikazati kao veliku sablazan.

Sanja Pažin, mlada književnica i koordinatorica izdavačke kuće Kerigma Pia, naglasila je pak da je ta izdavačka kuća stvorena upravo zbog tiskanja književnih djela duhovnog, domoljubnog, zavičajnog i dječjeg karaktera.

Naglasila je da pokreću i projekt ‘Putovima domovinske zahvalnosti’, u sklopu kojega će objavljivati književna djela o mjestima koja su stradala u ratovima, poput Siska, Vukovara, Škabrnje, Mostara.

Posebno je zanimljiv projekt ‘Za bolji svijet’ ove izdavačke kuće, jer će omogućiti da knjige napišu i objave mladi hrvatski književnici, odnosno oni koji do sada nisu objavili svoja djela.

Stručnjaci Kerigma Pia-e – koji odabiru talentirane autore, već sada su, kako je rečeno je na sinoćnoj književnoj tribini i promociji, pronašli tridesetak mladih novih književnika, čija djela će uskoro objaviti.

Govoreći pak o knjizi ‘Na njivi Gospodnjoj’, Ante Pranjkića, Stjepan Šešelj, pisac i ravnatelj časopisa Hrvatsko slovo, istaknuo je da Pranjkić nije mainstream književnik, već da je riječ o piscu i novinaru kršćanskog pogleda na svijet, čiji je kredo: ‘Radi i moli’, a ne ‘Kradi i laži’.

”Anto Pranjkić kreator je duhovnog stanja hrvatske kulture, a njegova Hrvatska je kao njiva Gospodnja”, kazao je Šešelj, pojašnjavajući da knjiga ‘Na njivi Gospodnjoj’ sadrži 26 intervjua s uglednim katoličkim svećenicima, biskupima, teolozima, ali i s poznatim vjernicima laicima, poput bivšeg nogometaša Ivana Gudelja, glumca Gorana Grgića, političara kršćanskog svjetonazora – Marijane Petir, te Ante Kovačevića i drugih.

O Pranjkićevoj knjizi na promociji je govorio i saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, čiji je intervju dat Pranjkiću također uvršten u ovo djelo.

”Čast mi je da je i moj razgovor, u kojemu sam odgovarao na pitanja o svjetonazoru, životu, pogledu na vjeru.., a ne tek na klasična pitanja o politici, dio Pranjkićeve knjige. Moram priznati da sam se nadao da je Anti možda baš taj moj intervju najupečatljiviji od svih koji su objavljeni. No, on je rekao da mu je najbolji i najupečatljiviji razgovor s nogometešem Ivanom Gudeljom, što me malo rastužilo i razočaralo”, nasmijao je sve prisutne saborski zastupnik koji je došao na promociju Prankićeve i Leskovarove knjige u Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu, u vrijeme dok je gotovo pola Zagreba hrlilo u Maksimir, na nogometnu utakmicu Hrvatska – Španjolska.

Autor knjige ‘Na njivi Gospodnjoj’ potom je podsjetio da je Ivan Gudelj bio slavni nogometaš, jugoslavenski reprezentativac, sve do trenutka kada je teško obolio i morao se, vrlo mlad, posve odreći sporta.

”Kasnije je izgubio i suprugu, no ljubav prema Bogu i čovjeku je ono što ga je održalo. Ivan Gudelj moj je uzor u tome kako se treba ponašati u teškim trenucima”, naglasio je Anto Pranjkić, koji je na kraju predstavljanja knjige, koja je održana u vrlo toploj i neposrednoj atmosferi, prepričao svoju basnu ‘Svadljivost’, koju na književnim promocijama često čita djeci i koju najmlađi obožavaju, a koja nosi jaku pouku primjerenu stanju u Hrvatskoj, pogotovo u hrvatskoj politici.

”Dvije su mačke našle komad sira. Kada su ga podijelile, shvatiše da komadi nisu jednaki. Zbog toga se posvađaše. Svađom ništa nisu uspjele riješiti pa odoše majmunu da im on, kao sudac, pomogne podijeliti sir. Majmun oba komada stavi na vagu. Veći komad je pretezao, pa majmun malo odgrize i vrati sir na vagu. Sada je onaj drugi komad pretezao. Majmun i taj komad zagrize pa i njega vrati na vagu. Komadi sira bili su sve manji i manji.

Mačke su vidjele što im majmun radi pa rekoše: ‘Zadovoljne smo tvojom odlukom. Daj nam to što je preostalo pa mi idemo!’

A majmun će na to: A ne, ovo što je ostalo je nagrada za moje pravedno suđenje!”, ispričao je Pranjkić te dobio veliki aplauz prisutnih sudionika predstavljanja knjige, te publike u kojoj su bili i mladi – potencijalni novi književnici.

Damir Kramarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari