Pratite nas

Magazin

Kajin objasnio kada je i zbog čega u Uljaniku sve pošlo po zlu?

Objavljeno

na

U Podcastu Velebit gostovao je Damir Kajin, predsjednik Istarske demokratske stranke. Kajin je godinama upozoravao na zastrašujuće razmjere integracije, blago rečeno, nesolidnoga upravljanja Istrom na svim razinama lokalne i regionalne vlasti. Izravno je to povezivao sa svojim ranijim kolegama u IDS-u, prvenstveno s dugogodišnjim predsjednikom, današnjim europarlamentarcom Ivanom Jakovčićom ne ustručavajući se ni najtežih izraza kao što su kriminalna hobotnica, kriminalna organizacija, povezujući vrh IDS-a s mnoštvom kriminalnih djelatnosti. Kajin je upozoravao na nevjerojatnu nezaintresiranost Zagreba i hrvatske nacionalne države, a danas imamao eksploziju golemoga financijskog nereda oko Uljanika povezanog s riječkim 3. Majom.

S Damirom Kajinom smo razgovarali o slijedećim pitanjima:

♦ Zašto se redovito u Hrvatskoj događa situacija da se usprkos dugogodišnjim upozorenjima ozbiljnih ljudi na goleme anomalije, s točnim adresama i nositeljima potencijalnih nevolja, uvijek na neki način eksplozija kaosa predstavlja kao iznenađenje?

♦ Kako je moguće da državne ovlaštene agencije, počevši od onih financijskih, revizorskih, zatim pravosudnih i konačno policijskih, ne reagiraju dugi niz godina u kojima se gomilaju i stvaraju problemi, pa reagiraju kao u slučaju Uljanika, mjesecima nakon eskalacije krize?
♦ Kako je moguće da banke ne vrše detaljniji nadzor poslovanja svojih klijenata i dopuštaju im ulazak u zajmove i financijske probleme nekoliko puta veće od ukupne vrijednosti imovine i potencijala tih klijenata?

♦ Postoji li tu sprega između poslovodstava, politike i bankarskog sektora?
♦ Kad je i zbog čeega u Uljaniku sve pošlo po zlu?
♦ Tko je i na temelju čega donosio odluku o pretvorbi Uljanika 2013. godine?
♦ Koliko je ulazak Hrvatske u EU promjenio položaj Uljanika?
♦ Kakvu je ulogu u usvajanju pretvorbenog programa tada imao IDS, a kakvu državna vlast i je li hrvatska vlada dnosila odluku o konceptu pretvorbe bez suglasnosti IDS-a?

♦ Tko su vlasnici Uljanika?

♦ Što znači činjenica da su suvlasnici Uljanik grupe postali radnici s udjelom od 47%?

♦ Na temelju čega su postali suvlasnici, jesu li imali uz samo radno mjesto ikakvu jamstvenu vrijednost i jesu li mogli snositi materijalnu odgovornost recimo za današnje stanje u Uljaniku, a moralo se i to predvidjeti pri donošenju ozbiljnih odluka kao što je  pretvorba vlasništva?
♦ Kako i na temelju čega su vlasnici mogli kontrolirati i nadzirati upravljanje svojim vlasničkim udjelima, kakva je uloga sindikata u tome i podsjeća li Kajina toliki udio radnika u vlasničkoj strukturi kompanije na ulogu zborova radnika i radničkih savjeta u famoznoj pretvorbi početkom devedesetih?
♦ Što je za Uljanik značilo odvajanje Uljanik plovidbe, tko ju je osnovao i tko su vlasnici te kompanije?
♦ U kakvom je poslovnom stanju danas Uljanik plovidba?

♦ Kakva je uloga u svemu oko Uljanikova strateškog partnera, tvrtke Danka Končara?
♦ Kako je moguće da je Uljanik sklapao ugovore o izgradnji sedam do osam brodova a godišnje gradio dva?
♦ Tko su tvrtke i ljudi koji mogu financirati tanker, nije li svjesno ulaženje u sporazum s tim ljudima sa saznanjem da će ih se pokušati prevariti, namjerno urušavanje ugleda Hrvatske i njezinoga poslovnog ambijenta u svijetu?
♦ Jesu li uprava, nadzorni odbor i radnici, odnosno sindikati, znali da potpisujući ugovore o izgradnji sedam brodova, iako ih ne mogu na vrijeme izgraditi i isporurčiti, čine golemu poslovnu štetu po ugled Hrvatske i brodogradilišta, ali i potencijalno kazneno djelo prijevare?
♦ Pod kakvim uvjetima su se sklapali sporazumi o izgradnji bordova i zašto se u ugovorima u startu pristajalo na gubitak od oko deset milijuna eura po brodu?

Kajin: Za krah Uljanika su krivi Puležani, Istru su pokrali naši najbolji sinovi

♦ Kako se opravdavalo takve odluke?
♦ Kako Kajin gleda na činjenicu da je Ivan Jakovčić godinama bio član nadzornog odbora Konačereve tvrtke u Helisnkju, da je to bio i za vrijeme predsjednikovanja IDS-om, te za gotovo cijelo vrijeme mandata u Europarlamentu?
♦ Kako Kajin tumači obrazloženje Danka Končara da je sudjelovanje eurozastupnika u nadzornim odborima europskih kompanija normalna stvar, potrebna radi lobiranja, te kako tumači činjenicu da je Jakovčić za sudjelovanje u nadzornom odboru Konačarevih tvrtki primao mjesečnu naknadu od oko 5 000 eura za vrijeme profesionalnog mandata u Europarlamentu?
♦ Može li političar biti zastupnik svoga izbornog tijala ako paralelno uz profesionalno zastupanje toga tijela prima golemu financijsku naknadu od poslovnih grupacija?
♦ Tko su najvažniji kooperanti Uljajnika, kako su poslovali tjekom godina nastajanja golemih dugova grupe i u kakvom su stanju danas?
♦ Jesu li kooperanti uredno naplaćivali svoje tražbine od Uljanik grupe uspkros razvoju nelikvidnosti kompanije?
♦ Jesu li i na koji način kooperanti i njihovi vlasnici, te uprave povezani s javnim institucijama, političarima, državnim insititucijama i službenicima u Hrvatskoj?
♦ Može li Uljanik nastaviti poslovati pozitivno i konkuretno na svjetskom tržištu uz činjenicu da kineska i korejska brodogradilišta proizvedu brod za šest mjeseci i proizvedu deseterostruko više brodova nego Uljanik, sa samo dvostruko više zaposlenih?
♦ Postoji li i je li ikada postojala tjekom donošenja razvojnih odluka Uljanika precizna tržišna ekspertiza koja pokazuje opravdanost postojanja i tržišnog poslovanja Uljanika s ovakvim resursima i s ovakvim proizvodima koje je imao?
♦ Kako Kajin tumači činjenicu da je država davala milijarde kuna jamstava prema zahtjevima uprava Uljanika a da su se ta jamstva koristila za zajmove koji su nenamjenski utrošeni? Čiji su to propusti?
♦ Može li se i smije li se amnestirati državu i nositelje odgovornih funakcija koji su potpoisivali takva jamstva očito bez realne eskpertize o tome što potpisuju?
♦ Smije li Republika Hrvatska preuzimati daljnu odgovornost za nastavka poslovanja Uljanik grupe, bez dubinskoga rasvijetljavanja svega što je dovelo do ovakvoga stanja, te prije svega vrhunske međunarodne ekspertize o konkurentskim sposobnostima Uljanika?
♦ Kakva je uloga Uljanika u sudbini 3. Maja?

♦ Ukakvom su odnosu bili Uljanik i 3. Maj u trenutku kad je 3.Maj posudio Uljaniku pola milijarde kuna i na temelju čega je realizirana ta posuba?
♦ Može li se politička rukovodstva gradova i regija, Rijeke i Istre, osloboditi odgovornosti u raspletu ove krize i što Kajin misli, gdje su granice između političke i kaznene odgovornosti?

O tome i čitavom nizu drugih pitanja koja rasvjetljavaju problem koje je slučaj Uljanik otvorio u Hrvatskoj, poslušajte u razgovoru Marka Ljubića i Damira Kajina. (ProjektVelebit)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Francuski magazin Le Figaro objavio veliku reportažu o Slavoniji

Objavljeno

na

Objavio

Jedan od najutjecajnijih francuskih medija, magazin Le Figaro objavio je u svom tjednom izdanju veliku reportažu o Slavoniji na 10 stranica. Reportažu je pripremio Jean-Louis Tremblais, vrsni novinar i zaljubljenik u Hrvatsku u suradnji s Ericom Martinom, jednim od najcjenjenijih francuskih fotografa.

Ovaj je dvojac tijekom rujna prošle godine u organizaciji HTZ-a boravio u Slavoniji gdje su bili gosti Turističke zajednice Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a njihova „slavonska iskustva“ pretočena su u veliku fotoreportažu pod naslovom „Na granicama Hrvatske. Terasa na Dunavu“.

U objavljenoj reportaži, koju će vidjeti milijuni potencijalnih francuskih turista, Slavonija je nazvana muzejom na otvorenom koji će oduševiti ljubitelje netaknute prirode i kulturne baštine, kao i one koje privlače neotkriveni krajolici daleko od turističke vreve i dobro poznatih lokaliteta.

„Od gurmana do ljubitelja povijesti, vina, konja i prirode, Slavonija je neotkriven kutak Europe za goste istančana ukusa.“ – otkrivaju reporteri utjecajnog francuskog tjednika.

Uzgoj Lipicanaca, koji se nalazi na UNESCO-ovu popisu nematerijalne kulturne baštine, posebno je oduševio francuske reportere, kao i djelatnici ergele u Đakovu koji predano rade svoje poslove s ciljem nastavljanja i očuvanja obiteljske tradicije. U reportaži su spomenute i tradicionalne manifestacije koje se njeguju u Slavoniji poput Vinkovačkih jeseni koje zadržavaju autentičnost što je rijetkost u turističkim destinacijama današnjice.


Također, ova povijesna regija predstavljena je kao gastronomski raj za ljubitelje lokalnih specijaliteta poput kulena i različitih sorti vina poput traminca i graševine. U posebnom dijelu članka pod nazivom „Hedonistički i kulturološki bijeg od svakodnevice“ naveden je detaljan pregled najatraktivnijih restorana, hotela, parkova i muzeja koje obavezno treba posjetiti. Tijekom boravka u Slavoniji Tremblais i Martin su obišli i brojne druge turistički atraktivne lokalitete kao što su Kopački rit, etno-selo Karanac, Muzej vučedolske kulture, katedralu u Đakovu i dr.

S tržišta Francuske Hrvatska bilježi izvrsne rezultate zahvaljujući i projektima poput objava reportaža renomiranih novinara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Njemački tjednik stavio Kolindu na listi najutjecajnijih žena svijeta

Objavljeno

na

Objavio

Njemački tjednik Gala u novom broju donosi fotografije i kratke crtice iz života 24 najutjecajnije žene svijeta, a među njima se našla i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Žene na vlasti” naslov je teksta odnosno infografike koju na dvije stranice donosi utjecajni njemački tjednik Gala. Svrstali su tu i hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, uz čiju su fotografiju napisali: “Plavokosu hrvatsku predsjednicu svijet je osobito upoznao tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. godine, kada je zajedno sa svojim muškim kolegama hrvatsku reprezentaciju bodrila s tribina.

Ova 51-godišnjakinja predsjednica je od 2015. godine, a prije toga je radila kao diplomatkinja. Ima dvoje djece, a njezin suprug se odrekao pozicije profesora na pomorskom fakultetu kako bi je podržao u karijeri.” , prenosi Bljesak.info.

Među najutjecajnijim ženama na vlasti našle su se i Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, njemačka političarka Ursula von der Leyen koja je prva žena u povijesti Europske unije koja je postala predsjednica Europske komisije, njemačka kancelarka Angela Merkel, srpska premijerka Ana Brnabić, nova slovačka predsjednica Zuzana Čaputová, osma predsjednica Maršalovih otoka Hilda Heine, predsjednica Trinidad i Tobaga Paula Mae Weekes, predsjednica Nepala Bidbya Devi Bhandari, nova premijerka Moldavije Maia Sandu, premijerka Norveške Erna Solberg, tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen, predsjednica Singapura Halimah Yacob, namibijska premijerka Saara Kuugongelwa-Amadhila, čelnica administrativne regije Hong Kong, Carrie Lam, predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili, premijerka Bangladeša Scheikh Hasina Wajed, premijerka Rumunjske Viorica Dăncilă, premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern, predsjednica Gruzije Salome Surabischwili, predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid, danska premijerka Mette Frederiksen, predsjednica Etiopije Sahle-Work Zewde, mijanmarska političarka i aktivistica Kyi Aung San Suu Kyi, dobitnica Nobelove nagrade za mir.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari