Pratite nas

Pregled

Kajtazi napustio emisiju, Balog se odbio ispričati zbog svoje izjave (VIDEO)

Objavljeno

na

U Čakovcu se ovoga vikenda održao prosvjedni skup pod nazivom “Za normalan život” kojeg je organizirala grupa građana iz ulice Ante Starčevića u Pribislavcu, a koja se naslanja na romsko naselje.

Ovaj prosvjed prilično je podijelio javnost – neki su ga nazvali apelom, a drugi pak čistim rasizmom uperenim protiv cijele romske zajednice.

U “Studiju 4” HRT-a o ovoj temi govorili su Veljko Kajtazi iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina, Višnja Ivačić, načelnica općine Pribislavec i Željko Balog, zamjenik načelnice općine Pribislavec.

Kajtazi je već na početku emisije naglasio kako je još ranije o problemima razgovarao s načelnicom, no kako je u studio pozvan i njezin zamjenik, da ne želi sudjelovati u emisiji. Ipak je u emisiji rekao nekoliko riječi, pa ju napustio.

– Pokušavali smo razgovarati, ali s njima je to bilo nemoguće. O ovoj temi već sam iznio svoj stav i iznenađen sam što ste pozvali i zamjenika načelnice koji nije bio u Hrvatskoj već u Njemačkoj. Načelnica je nekada permanentno bila kod mene da joj pomognem i ja sam joj svaki put pomogao. Govorila mi je protiv svog zamjenika i odjednom ona skupa s njim organizira ovakav prosvjed – rekao je Kajtazi i dodao kako se prosvjed nije trebao održati.

– Oni dobro znaju kako smo željeli pomoći. U mom je mandatu puno učinjeno u Međimurskoj županiji – dodao je Kajtazi.

– Zamjenik načelnice je činio sve da se stanje u Međimurskoj županiji ne poboljša, a to su riječi načelnice općine Pribislavec. Dobio sam potporu načelnika općina u Međimurskoj županiji koji nisu sudjelovali u prosvjedu – rekao je također Kajtazi, naglasivši kako bi bilo puno bolje da je novac koji je uložen za osiguranje prosvjeda bio uložen u normalizaciju odnosa, a kako se upravo o tome dogovarao s načelnicom.

– Sve nevladine organizacije rekle su kako je ovaj prosvjed čisti rasizam i diskriminacija romske zajednice, kao i govor mržnje. Već drugi dan nakon prosvjeda došlo je do problema i situacija je loša zato što su napadnuti Romi, rekao je Kajtazi i napustio studio.

Ivačić je replicirala kako je ona načelnica već tri mandata i kako ozbiljno rješava probleme Općine. Aktivno se, kaže, uključuje u programe koji su na nivou županije.

– Morat ću birati riječi zato što su sve konotacije koje je gospodin Kajtazi usmjerio prema meni vrlo neodgovorne i ne želim o njima diskutirati, rekla je.

Načelnica je rekla kako je istina da je Kajtaziju govorila o nesuglasicama sa svojim zamjenikom, ali se pita “koji su se to problemi riješili u Pribislavcu, a da oni nisu eskalirali u zadnjih 20 godina”.

– U proračunu Općine sudjelujemo sa 50 posto u financiranju predškolskog odgoja, sudjelujemo u održavanju infrastrukture i među rijetkima smo koji smo putem FAR programa pokušali riješiti uvođenje kvalitetne komunalne infrastrukture u romskom naselju. U mome mandatu bilo je zaposleno iz redova romske nacionalne manjine više od 500 mještana, na što sam ponosna – izjavila je.

Voditelj emisije, Petar Vlahov, načelnici je skrenuo pažnju na neprimjerene riječi njezina zamjenika, koji je Kajtaziju rekao “da prvo nauči hrvatski jezik pa neka onda javno istupa”. Balog se odbio ispričati zbog svoje izjave.

– Ne želim se ispričati. Kako je moguće da jedan saborski zastupnik, koji je čuo moje ime kao legitimno izabranog predstavnika Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji i kao zamjenika općinske načelnice iz reda romske nacionalne manjine, bojkotira gostovanje zato što sam ja ovdje. Ja sam morao bojkotirati njega, zato što me je 2017. godine pokrao na izborima, rekao je Balog.

Načelnica je naglasila kako je Međimurje izrazito mirno područje i kako nakon ovog prosvjeda nije bilo nikakvih incidenata.

– Mnoge institucije na području Međimurja su zakazale i zato molimo pomoć svih nadležnih, istaknula je. Nije Pribislavec jedino mjesto gdje postoje problemi. U svim mjestima u Županiji su isti problemi, a to su problemi običnog čovjeka koji želi normalno živjeti, zaključila je načelnica.

Pogledajte video:

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednica: Jugoistočna Europa postala je teren za odmjeravanje geopolitičkih snaga i suprotstavljenih interesa

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović upozorila je u srijedu na važnost proširenja Europske unije na jugoistok Europe jer bi u protivnom, kako je rekla, treće strane koje nisu nužno dobronamjerne mogle ispuniti prazninu i dovesti do toga da europski projekt ne bude dovršen.

Na kongresu Europske pučke stranke (EPP), na kojem je jedna od tema bila i proširenje na zapadni Balkan, hrvatska je šefica države rekla da EU treba reagirati brzo i pokazati “posvećenost budućnosti naših susjeda jer će u suprotnom netko drugi to učiniti i europski projekt neće biti dovršen”.

Dodala je da se jugoistočna Europa nalazi u središtu današnjih velikih globalnih sigurnosnih izazova i postala je teren za odmjeravanje geopolitičkih snaga i suprotstavljenih interesa.

“Stratešku prazninu, vakuum stvoren zbog neizvjesne euroatlantske budućnosti i sporog provođenja potrebnih reformi, postupno popunjavaju treće strane koje možda imaju drugačije planove za ovaj dio našeg kontinenta. Praznina koja nastaje zbog nesigurnosti te presporih reformi koriste se kako bi treće strane ispunile tu prazninu a nisu nužno dobronamjerne”, rekla je.

Istaknula je da se ne smije zaboraviti na hrvatske susjede koji su ključni za sigurnost i stabilnost EU-a. “Ne smijemo pristati na status quo. Moramo biti svjesni da se mora jačati i konsolidirati cijela Europa”, rekla je.

Grabar-Kitarović smatra kako je EPP, savez europskih stranaka desnoga centra koji danas okuplja 84 članice iz 43 države, predvodnik u Europi jer svojim primjerom pruža snažno vodstvo prema Europi u kakvoj želimo živjeti.

Istaknula je i da države članice mogu imati i promicati vlastite nacionalne interese, a ujedno ostati čvrste zagovornice europskog zajedništva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Prijedlog: Hrvatski institut za povijest treba nositi ime akademika Franje Tuđmana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Skupina istaknutih hrvatskih intelektualca predložila je da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu o 20. obljetnici smrti prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja tog instituta dr. Franje Tuđmana preimenuje u Hrvatski institut za povijest doktora Franje Tuđmana.

Prijedlog su u srijedu poslali predsjedniku Upravnog vijeća Hrvatskog instituta za povijest Anti Nazoru, ravnatelju tog instituta Gordanu Ravančiću te predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice Andreju Plenkoviću.

Potpisnici: Hrvatski institut za povijest treba nositi ime akademika Franje Tuđmana

“Molimo Vas da podržite i usvojite ovaj prijedlog jer smatramo da Hrvatski institut za povijest treba nositi ime akademika Franje Tuđmana. Najbolja prilika za to imenovanje je sada pred nama, da se naime time obilježi 20.obljetnica njegove smrti. Predlažemo da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu preimenuje u Hrvatski institut za povijest doktora Franje Tuđmana”, istaknuli su potpisnici – akademici Ivan Aralica, Nenad Cambi, Andrej Dujella, Dubravko Jelčić, Ivica Kostović, August Kovačec, Vladimir Paar, Stanko Popović i Davorin Rudolf te dr. sc. Mira Kolar, prof. dr. sc. Agneza Szabo i prof. em. dr. sc. Mirko Valentić.

Uz prijedlog, podsjećaju da je akademik Franjo Tuđman, doktor povijesnih znanosti, istaknuti hrvatski znanstvenik i hrvatski državnik, 1961. u Zagrebu utemeljio Institut za historiju radničkoga pokreta i bio njegov direktor i znanstveni voditelj. Taj institut, dodaje se, poslije je nazvan Hrvatski institut za povijest.

Također, istaknuto je, akademik Franjo Tuđman bio je utemeljitelj i predsjednik HDZ-a, glavni politički i vojni strateg uspostave neovisne, suverene i demokratske Republike Hrvatske i njezin prvi predsjednik. Bio je i zapovjednik oružanih snaga – Hrvatske vojske Republike Hrvatske, pokretač i voditelj organizirane obrane Republike Hrvatske, njezina međunarodnoga priznanja, pobjede u Domovinskom ratu te očuvanja cjelovitosti Republike Hrvatske u njezinim međunarodno priznatim granicama.

U Zagrebu i Splitu, studeni 2019.

Akademik Ivan Aralica

Akademik Nenad Cambi

Akademik Andrej Dujella

Akademik Dubravko Jelčić

Dr. sc. Mira Kolar

Akademik Ivica Kostović

Akademik August Kovačec

Akademik Vladimir Paar

Akademik Stanko Popović

Akademik Davorin Rudolf

Prof. dr. sc. Agneza Szabo

Prof. Em. dr. sc. Mirko Valentić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari