Pratite nas

Vijesti

Kako Bruxelles namjerava pomoći?

Objavljeno

na

EU će pored prve hitne pomoći na Balkan uputiti i sredstva za privremeno zbrinjavanje ljudi i rekonstrukciju infrastrukture. U Bruxellesu upozoravaju i na prevenciju sve češćih i težih poplava koje se očekuju u Europi.

U Bruxellesu očekuju kako bi prva faza reakcija na poplave koje su pogodile jugoistočnu Europu, ona koja se odnosi na hitnu tehničku stručnu pomoć i spašavanje ljudskih života, mogla završiti u srijedu kada se očekuje kraj poplavnog vala. U Europskoj uniji kažu da će sustavi nadzora biti uključeni i u nastupajućem razdoblju kada se očekuje toplije vrijeme upozoravajući međutim da ono može utjecati na topljenje snijega i dodatne probleme pogotovo na području Bosne i Hercegovine.

„Nadamo se da će biti sve manje potrebe za tom vrstom tehničkom pomoći, jer ulazimo u fazu kada treba zbrinjavati ljude, procjenjivati štetu, i razgovarati o onome što možemo povući iz EU-a kako bismo obnovili zemlju. Do tada treba pažljivo slušati priopćenja vlade jer još uvijek možemo izgubiti ljudske živote zbog nepoštivanja uputstava“, poručio je iz Bruxellesa glavni tajnik Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, Goran Svilanović.

Povjerenica Kristalina Georgieva

Svilanović je europsku povjerenicu za izvanredne situacije i humanitarnu pomoć, Kristalinu Georgieviu, upoznao s trenutnim potrebama ugroženog područja, koje se odnose na drugu fazu reakcije i zbrinjavanje građana: „Postoje dva europska instrumenta koja mogu biti upotrjebljena. Jedan je instrument za izvanredne situacije. Radi se o iznosu od pola milijarde eura, koja je raspoloživa za cijelu EU i zemlje kandidate, u okviru jedne godine. Za korištenje tog fonda, pored toga što zemlja mora biti članica ili kandidat za članstvo, procijenjena šteta u državi mora prijeći 0, 6 posto bruto nacionalnog dohotka. To, nažalost, u Srbiji i jest slučaj“, objašnjava Svilanović.

Regionalna kandidatura Srbije, Hrvatske i BiH za europsku pomoć

Procijenjena šteta od poplava u Srbiji trebalo bi iznositi najmanje 175 milijuna eura kako bi se tek dio nadoknadio iz europskih fondova za tzv „velike katastrofe“. Hrvatska bi, kako bi se kvalificirala za sredstva ove pomoći, trebalo imati štetu od najmanje 254 milijuna eura. U EU kažu da u roku od 10 tjedana očekuju vjerodostojne podatke o visini štete iz ove dvije zemlje, na osnovu kojih bi Vijeće EU-a i Europski parlament mogli odlučiti o visini nadoknade koja bi najranije na jesen mogla biti proslijeđena iz Bruxellesa pogođenim zemljama. Istodobno, iako iz BiH stižu informacije o gubicima koji se mjere u milijardama, u Bruxellesu napominju kako ova zemlja nije ispunila uvjete za ovu kategoriju pomoći, jer još nema status zemlje kandidata: „Zato ispitujemo mogućnosti za regionalnu kandidaturu, odnosno da se cijela regija proglasi regijom pogođenom katastrofom, kako bi se pomoglo i BiH. Svi se slažemo kako je upravo sada trenutak da se pokaže europska solidarnost i da se pomogne cijeloj regiji da se oporavi“, poručila je ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić, nakon sastanka s europskom povjerenicom za izvanredne situacije i humanitarnu pomoć.

U sjedištu Europske komisije dodaju kako će se BiH u sanaciji štete prouzročene poplavama svakako moći koristiti europskim fondovima predpristupne pomoći (IPA), kao i novcem namijenjenim za specifične projekte, kao što su oni za uklanjanje mina koje su, zbog poplava i klizišta, ponovo postale akutna prijetnja za sigurnost.

Sve češće i teže poplave u Evropi

Poplave će biti još žešće

Kao treći korak u borbi protiv prirodne katastrofe koja je zahvatila regiju u Bruxellesu najavljuju pomoć u rekonstrukciji infrastrukture: „Treća faza je faza obnove zemlje. Sredstva za to bi išla iz IPA fondova i to će biti sredstva iz Humanitarnog fonda kao drugog instrumenta EU. Ona će biti distribuirana preko Crvenog križa i Svjetskog programa za hranu. I to je ono čemu se možemo nadati od EU-a“, poručio je Svilanović.

U Europskoj komisiji naglašavaju kako je pored rješenja za trenutne probleme na Balkanu neophodno razmišljati i o budućnosti gdje će, kako se upozorava u Bruxellesu, poplave biti sve „češće i teže“. Navodi se tako da je tijekom posljednjih 30 godina šteta od prirodnih katastrofa u Europi učetverostručena, od 50 milijardi eura tijekom osamdesetih do 200 milijardi koliko iznosi danas na godišnjoj razini.

DW.DE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Peruško otkrio novu vlasničku strukturu Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća za Agrokor članovi su jednoglasno potvrdili nagodbu. Tekst nagodbe bit će sutra predan Trgovačkom sudu u Zagrebu, kazala je zamjenica izvarednog povjerenika Irena Weber. Očekujemo da će se dokument objaviti na oglasnoj ploči Suda tijekom ovoga tjedna, dodala je.

Weber je dodala i da je tekst nagodbe iznimno kompleksan i da se nalazi na oko 7.300 stranica.Dokument ima 32 poglavlja, 36 priloga, a na njemu se radilo zadnjih šest mjeseci, izjavila je Weber.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću, kazala je da su se nakon 15 mjeseci dogovorili svi kvalificirani vjerovnici oko budućeg ustroja, duga i financiranja kompanije i povrata potraživanja. Najsretniji smo što je održan lanac opskrbe. Mogu reći s ponosom da Konzum za prvih pet mjeseci daje vrlo dobre rezultate, dodala je među ostalim Vidaković.

Fabris Peruško, govoreći o rezultatima nagodbe, rekao je da je to nova vlasnička struktura koja će nakon implementacije biti postavljena.

Najveći suvlasnik u budućem Agrokoru bit će Sberbanka s 39,2%, svi imatelji obveznice s 25%, VTB banka sa 7,5% te Zagrebačka banka s 2,3%. Ova najveća četiri suvlasnika predstavljat će 7f4,6%.

Među nebankarskim suvlasnicima postoje četiri domaće kompanije: Adris koji će biti deveti najveći pojedinačni dioničar s 1,4%, Franck s 1,3%, Saponia s 0,6%, Sokol Marić s 0,6%.

Osim samog modela nagodbe postoji sporazum postignut s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Imamo dogovor sa Sberbankom, gdje je na sličan način kao i s dobavljačima dogovoren model naplate koji je ovisan o budućoj performansi same grupacije u iznosu od 60 milijuna eura. On će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost samog Agrokora.

Od ostalih detalja sa Sberbankom dogovorena je ta mogućnost zamjena dionica u Merkatoru – da oni svoj dio u Merkatoru zamijene za budući suvlasnički dio u budućem Agrokoru.

Kako smo vrlo uspješno zadnjih tjedana približili različite vjerovnike i njihove međusobne interese, došli smo do toga da su neki veliki sukobi među određenim vjerovnicima zatvoreni. Alca je jučer izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, javno je to potvrdio i Agram. Vjerujemo da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti.

Jako smo zadovoljni da smo u zadnjih nekoliko mjeseci uspjeli dovesti pisanje same nagodbe do kraja, da su se vjerovnici među sobom usuglasili i ako uspješno izglasamo nagodbu, što duboko vjerujemo, možemo u najskorije vrijeme početi s implementacijom.

U samom privremenom vjerovničkom vijeću su predstavnici svih skupina vjerovnika. Predstavnici u Vijeću imaju gotovo 2/3 većinu. Te grupe su sudjelovale u samom pisanju i dogovoru o nagodbi.

Na pitanje novinara koji postotak tražbina stoji iza odluke predstavnika privremenog vjerovničkog vijeća, Peruško je rekao da se radi o više od 85%.

Kazao je i da su se u nagodbu “ukrcali svi vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine”. Oni su po istoj metodologiji dobili svoje povrate. U ovome procesu povrat je ovisio o tome kakva su sredstva osiguranja određene tražbine imale. Onaj koji je imao bolja osiguranja taj je ostvario bolje uvjete, neki koji su imali odlično osigurane tražbine dobili su 100%. Na određenim tražbinama netko je dobio 0%. Sve je ovisilo o tome kakva je bila relativna pozicija jedne tražbine prema drugoj, izjavio je.

Nitko od vjerovnika nije imao želju biti vlasnik Agrokora. Svi vjerovnici su se ovdje našli protiv svoje volje, izjavio je Peruško.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Božo Petrov: Proglasimo Isključivi gospodarski pojas i zaštitimo naše more (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Havariju turskog broda Haksa kod otoka Jabuke Mostov zastupnik Božo Petrov iskoristio je u utorak kako bi podsjetio koliko je krhka sigurnost plovidbe Jadranom i opetovao prijedlog za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.

“Još jednom molim da zajedno raspravimo i donesemo odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, da pružimo primjerenu zaštitu Jadranskom moru koje nas je hranilo i hrani nas i danas”, pozvao je Petrov kolege u Hrvatskom saboru.

Istaknuo je da su hrvatske službe brzo reagirale na havariju, te čestitao svima koji su sudjelovali u akciji spašavanja i spriječili veću ekološku katastrofu.

Jadransko more površinom je malo, zatvoreno, ne treba mnogo da se manji incident pretvori u veliku ekološku katastrofu koja će se odraziti na naš gospodarski sustav oslonjen na turizam, upozorio je Petrov.

Apelira da se zadnji incident shvati kao upozorenje, da se Hrvatska počne ponašati kao ozbiljna pomorska zemlja.

Hrvatska još uvijek nije iskoristila pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, pravo koje nam pripada po Konvenciji UN-a. Odlaganjem te odluke Hrvatska se uvelike odrekla prava koje nam pripada na morskom prostoru od oko 24 tisuće četvornih kilometara, kaže Petrov.

U Mostu smo svjesni da proglašenje isključivog gospodarskog pojasa nije jednostavno pitanje, ali smatramo da Hrvatska u diplomatskim razgovorima s drugim zemljama ima mogućnost na njemu uporno raditi i da se on može dogoditi, zaključio je Petrov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori