Pratite nas

Vijesti

Kako Bruxelles namjerava pomoći?

Objavljeno

na

EU će pored prve hitne pomoći na Balkan uputiti i sredstva za privremeno zbrinjavanje ljudi i rekonstrukciju infrastrukture. U Bruxellesu upozoravaju i na prevenciju sve češćih i težih poplava koje se očekuju u Europi.

U Bruxellesu očekuju kako bi prva faza reakcija na poplave koje su pogodile jugoistočnu Europu, ona koja se odnosi na hitnu tehničku stručnu pomoć i spašavanje ljudskih života, mogla završiti u srijedu kada se očekuje kraj poplavnog vala. U Europskoj uniji kažu da će sustavi nadzora biti uključeni i u nastupajućem razdoblju kada se očekuje toplije vrijeme upozoravajući međutim da ono može utjecati na topljenje snijega i dodatne probleme pogotovo na području Bosne i Hercegovine.

„Nadamo se da će biti sve manje potrebe za tom vrstom tehničkom pomoći, jer ulazimo u fazu kada treba zbrinjavati ljude, procjenjivati štetu, i razgovarati o onome što možemo povući iz EU-a kako bismo obnovili zemlju. Do tada treba pažljivo slušati priopćenja vlade jer još uvijek možemo izgubiti ljudske živote zbog nepoštivanja uputstava“, poručio je iz Bruxellesa glavni tajnik Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, Goran Svilanović.

Povjerenica Kristalina Georgieva

Svilanović je europsku povjerenicu za izvanredne situacije i humanitarnu pomoć, Kristalinu Georgieviu, upoznao s trenutnim potrebama ugroženog područja, koje se odnose na drugu fazu reakcije i zbrinjavanje građana: „Postoje dva europska instrumenta koja mogu biti upotrjebljena. Jedan je instrument za izvanredne situacije. Radi se o iznosu od pola milijarde eura, koja je raspoloživa za cijelu EU i zemlje kandidate, u okviru jedne godine. Za korištenje tog fonda, pored toga što zemlja mora biti članica ili kandidat za članstvo, procijenjena šteta u državi mora prijeći 0, 6 posto bruto nacionalnog dohotka. To, nažalost, u Srbiji i jest slučaj“, objašnjava Svilanović.

Regionalna kandidatura Srbije, Hrvatske i BiH za europsku pomoć

Procijenjena šteta od poplava u Srbiji trebalo bi iznositi najmanje 175 milijuna eura kako bi se tek dio nadoknadio iz europskih fondova za tzv „velike katastrofe“. Hrvatska bi, kako bi se kvalificirala za sredstva ove pomoći, trebalo imati štetu od najmanje 254 milijuna eura. U EU kažu da u roku od 10 tjedana očekuju vjerodostojne podatke o visini štete iz ove dvije zemlje, na osnovu kojih bi Vijeće EU-a i Europski parlament mogli odlučiti o visini nadoknade koja bi najranije na jesen mogla biti proslijeđena iz Bruxellesa pogođenim zemljama. Istodobno, iako iz BiH stižu informacije o gubicima koji se mjere u milijardama, u Bruxellesu napominju kako ova zemlja nije ispunila uvjete za ovu kategoriju pomoći, jer još nema status zemlje kandidata: „Zato ispitujemo mogućnosti za regionalnu kandidaturu, odnosno da se cijela regija proglasi regijom pogođenom katastrofom, kako bi se pomoglo i BiH. Svi se slažemo kako je upravo sada trenutak da se pokaže europska solidarnost i da se pomogne cijeloj regiji da se oporavi“, poručila je ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić, nakon sastanka s europskom povjerenicom za izvanredne situacije i humanitarnu pomoć.

U sjedištu Europske komisije dodaju kako će se BiH u sanaciji štete prouzročene poplavama svakako moći koristiti europskim fondovima predpristupne pomoći (IPA), kao i novcem namijenjenim za specifične projekte, kao što su oni za uklanjanje mina koje su, zbog poplava i klizišta, ponovo postale akutna prijetnja za sigurnost.

Sve češće i teže poplave u Evropi

Poplave će biti još žešće

Kao treći korak u borbi protiv prirodne katastrofe koja je zahvatila regiju u Bruxellesu najavljuju pomoć u rekonstrukciji infrastrukture: „Treća faza je faza obnove zemlje. Sredstva za to bi išla iz IPA fondova i to će biti sredstva iz Humanitarnog fonda kao drugog instrumenta EU. Ona će biti distribuirana preko Crvenog križa i Svjetskog programa za hranu. I to je ono čemu se možemo nadati od EU-a“, poručio je Svilanović.

U Europskoj komisiji naglašavaju kako je pored rješenja za trenutne probleme na Balkanu neophodno razmišljati i o budućnosti gdje će, kako se upozorava u Bruxellesu, poplave biti sve „češće i teže“. Navodi se tako da je tijekom posljednjih 30 godina šteta od prirodnih katastrofa u Europi učetverostručena, od 50 milijardi eura tijekom osamdesetih do 200 milijardi koliko iznosi danas na godišnjoj razini.

DW.DE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nova knjiga ‘Hrvatski pokret otpora’ mladog hrvatskog intelektualca, dr. Wollfy Krašić!

Objavljeno

na

Objavio

Knjigu povjesničara Wolffyja Krašića “Hrvatski pokret otpora – Hrvatske državotvorne organizacije i skupine 1945.-1966.”, u kojoj se prvi put historiografski obrađuje problematika nastanka i djelovanja ilegalnih državotvornih organizacija i skupina u Hrvatskoj, objavio je zagrebački nakladnik AGM.

Ova monografija prvi je historiografski prilog o problematici nastanka i djelovanja ilegalnih državotvornih organizacija i grupa u Hrvatskoj u periodu od završetka Drugog svjetskog rata do sredine šezdesetih godina.

Dočim je historijska znanost do sada producirala niz priloga o dugim vidovima otpora i opozicije (Katolička crkva, križarska gerila, Hrvatska seljačka stranka), ovaj je element ostao izvan njena interesa.

Sastav spomenutih organizacija i grupa, njihova raširenost, programi i načini djelovanja te postignuća, ukazuju da je time učinjen znatan propust kao i da je kreiranje slike o hrvatskom državotvornom otporu i opoziciji za cijelog postojanja komunističke Jugoslavije bez uzimanja ovoga faktora u obzir manjkavo. Također, pozornost je posvećena načinima razbijanja ilegalnih organizacija i grupa od represivnog sustava jugoslavenskog komunističkog režima te tretiranju političkih osuďenika.

Naglasak je stavljen na ilegalnu organizaciju Hrvatski pokret otpora, koju su osnovali zagrebački studenti i čiji se idejni začetnik i spiritus movens, Jakša Kušan, kasnije prometnuo u jednog od najpoznatijih hrvatskih političkih emigranata. Među brojim razlozima poradi kojih je spomenuta organizacija zavrijedila ovakvo izdvajanje, jest zasigurno i taj što je u njenome programu udaren temelj ideološko-političkom pravcu koji će se kasnije nazivati ideja o hrvatskom miru ili pomirenju., tj. potrebi suradnje nekada zaraćenih Hrvata iz vremena Drugog svjetskog rata i njihovih potomaka na stvaranju samostalne i demokratske hrvatske države.

Wollfy Krašić roďen je 12.7.1988. godine u Rijeci. Osnovnu školu pohaďao je u Mrkoplju, a potom završio Prvu riječku hrvatsku gimnaziju u Rijeci. Godine 2007. upisao je preddiplomski dvopredmetni studij arheologije i povijesti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a 2010. godine diplomski studij moderne i suvremene povijesti, na kojem je diplomirao s temom „Djelovanje dr. Ante Cilige u Kraljevini Jugoslaviji i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1936. do 1944.“ (stipendist Grada Rijeke). Poslijediplomski studij moderne i suvremene povijesti započeo je 2012. godine na istome fakultetu, završivši ga u srpnju 2016. godine obranom doktorskog rada naslova „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija“ (stipendist udruge FOHS).

Objavljena su mu tri izvorna znanstvena članka, dok su još četiri prihvaćena za objavljivanje, kao i jedna znanstvena monografija. Objavio je i jedan prikaz knjige. Nadalje, objavljen mu je i veći broj publicističkih radova historiografskog karaktera u novinama, časopisima i Internet portalima: u Jutarnjem listu četiri rada u šest nastavaka; u rubrici Večernjeg lista Moja Hrvatska četiri rada; u Magazinu Glasa Slavonije tri rada u šest nastavaka; u Fenix magazinu deset radova u četrnaest nastavaka…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Simbolika jasenovačkih kolona

Objavljeno

na

Objavio

Priča o dvije kolone u Jasenovcu je, s jedne strane priča o nastojanju nasljednika ubojica s Križnoga puta i ubilačke političke namjere uništenja svake klice hrvatske državnosti, zadržati svoje pravo na uništenje, te, s druge strane, priča o državnoj vlasti koja ne smije zbog izbora javno reći ono što ovi prvi misle i govore, ali im svojom kolonom i poklonom pred odavno kompromitiranim odnosom prema stvarnim žrtvama, daje za pravo, piše Marko Ljubić.

Prema tome, iako fizički imamo dvije kolone, u biti je to jedna pogubna kolona.

Pupovac, Kraus i Habulin su samo ružno političko, društveno i vrijednosno naličje hrvatske realnosti, kojoj još uvijek privid nekakve pristojnosti daju Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković sklanjajući se iza pojmova i uspomena na dane obnove države uz pomoć nekolicine sudionika tih događaja.

Baš me zanima hoće li se njih dvoje usuditi pokazati minimum samopoštovanja i poštovanja prema vlastitom narodu, pa upozoriti strane veleposlanike da bi priključenje Pupovčevoj, Habulinovoj i Krausovoj koloni bilo težak diplomatski i civilizacijski gaf, izravno usmjeren protiv državne vlasti i prije svega, hrvatskog naroda.

Kad ih već ne smiju pozvati u Knin na Dan pobjede, ili u Bleiburg na komemoraciju hrvatskoj žrtvi, bilo bi primjereno upozoriti ih da je državi domaćinu neprihvatljivo da sudjeluju u održavanju besramne krivotvorine koja je uz sve ostalo, za račun srpskih imperijalnih nastojanja, odavno ponizila realne jasenovačke žrtve.

Marko Ljubić

Kraus: Ne idemo na zajedničku komemoraciju u Jasenovac

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari