Pratite nas

BiH

Kako će se popuniti Dom naroda Parlamenta Federacije BiH?

Objavljeno

na

Zbog brojnih spinova koje ovih dana objavljuju bošnjački mediji objavljujemo kratki vodič kroz „vruću“ temu popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, tj. implementacije izbornih rezultata u formi najčešće postavljenih pitanja i odgovora (FAQ), piše Poskok.info.

Pitanje 1:

Ima li stvarno SIP (CIK) pravo propisati način popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH?

Naravno da nema. To jedino može učiniti Parlamentarna skupština BiH na način da u Izbornom zakonu BiH (članak 20.16A stavak 2) propiše nova pravila za popunjavanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, jer su stare odredbe (sukladno odluci Ustavnog suda BiH) prestale da važe još 29. srpnja 2017. godine.

Pitanje 2:

Pa kako onda spominju da će SIP (CIK) donijeti nekakav podzakonski akt i to se predstavlja kao rješenje oko popunjavanja Doma naroda?

„Netko“ se usudio ući u avanturu zvanu izborni proces bez definiranih izbornih pravila oko načina popunjavanja zakonodavnih tijela (Dom naroda). Sada treba „spašavati situaciju“ i na neki način privesti kraju izborni proces pa se primjenjuju metode „improvizacije“ i „egzibicije“.

Pitanje 3:

Da, ali postoji i članak 10.12. Izbornog zakona BiH. Postoji li mogućnost da SIP (CIK) temeljem Izbornog zakona BiH članak 10.12. ipak propiše ta pravila?

Temeljem članka 10.12. SIP (CIK) određuje (izračunava) novu raspodjelu mandata nakon svakog popisa stanovništva, ali jedino Parlamentarna skupština BiH može taj izračun verificirati i ugraditi u Izborni zakon BiH (u već spominjani članak 20.16A st.2). Naravno, to može uraditi i svemogući Inzko.

Pitanje 4:

Kako sada stvari stoje planira se da podzakonski akt SIP-a (CIK-a) ipak bude konačan i izvršnog karaktera u smislu popunjavanja Doma naroda, a bez potrebne izmjene Izbornog zakona BiH?

Da, tako je. Očito su takve namjere (vidjeti ponovno pitanje 2.).

Pitanje 5:

Neki „analitičari“ govore da bi se izračun trebao napraviti sukladno članku 10.12., ali uz primjenu popisa stanovništva 1991.?

Članak 10.12. jasno govori o „posljednjem popisu“ i izračunu mandata „nakon svakog popisa“. Primjena popisa 1991. bi značila da netko smatra popis 1991. „posljednjim popisom“, a izračun mandata „nakon svakog popisa“ očito ti „analitičari“ tumače na način da bi se SIP (CIK) trebao pozvati na članak 10.12. Izbornog zakona BiH nakon 27 godina od obavljenog popisa.

Pitanje 6:

Da, ali ti „analitičari“ spominju odredbe Ustava Federacije BiH koje propisuju situacije u kojima se treba primjenjivati popis 1991. „dok se Aneks VII. u potpunosti ne provede“?

Znaju „analitičari“ odlično da se ti članci Ustava Federacije BiH (IX 7, IX 11a) odnose na nešto sasvim drugo (demografski izračuni, zastupljenost u javnim institucijama i to u ministarstvima u Vladi FBiH, županijskim vladama, općinskim organima vlasti, općinskim i županijskim sudovima), te da to nema apsolutno nikakve veze s izborom zakonodavne vlasti (parlamenti, skupštine, itd.).

Pitanje 7:

Pa zašto onda toliko inzistiraju na popisu starom 27 godina kada to očito nema utemeljenje niti u izbornom zakonodavstvu niti u relevantnim ustavnim odredbama?

Jedan od razloga je što se pokušava prikriti krupna demografska promjena koja se desila s hrvatskim i srpskim narodom unutar Federacije BiH. Razdioba bošnjačkog naroda po županijama unutar Federacije BiH je ostala potpuno istovjetna 2013. kao što je bila i 1991. godine (primjetno je jedino povećanje broja Bošnjaka unutar Sarajevskog kantona). S druge strane, broj Hrvata u većinski bošnjačkim županijama se prepolovio u odnosu na 1991., dok se u većinski hrvatskim područjima broj Hrvata blago povećao. Broj Srba je npr. u Sarajevskom kantonu 1991. godine bio 133.695, a sada je taj broj 10 puta manji (13.300). U značajnijem broju srpski narod se unutar Federacije BiH održao samo unutar većinski hrvatske Herceg-bosanske županije.

Znači, zaključak je jasan – zadržavanjem popisa 1991. pokušavaju se većinski bošnjačka područja proglasiti trajno multietničnim, iako su ta područja danas skoro u potpunosti etnički čista. Ovo sve se radi kako bi se iz tih područja birali Hrvati i Srbi kojih je nekada tamo bilo, ali sada ih tamo više nema.

Pitanje 8:

Postoji li još neki razlog pozivanja na popis 1991.?

Da. Najvažniji razlog pozivanja na popis 1991. je čisto „bacanje prašine u oči“ i skretanje pozornosti sa prave teme. Naime, nedvojbeno je svima savršeno jasno da je jedino moguće primijeniti popis 2013. (to je jasno i „stručnjacima“ koji se pozivaju na popis 1991.), ali je uz pravu temu, a to je presuda Ustavnog suda BiH, trebalo isforsirati i neku dodatnu temu. Nadalje je bilo važno “dramiti“ oko te teme, a sve kako si stvorio privid oštećenosti bošnjačko-bosanskog elementa na ovoj sporednoj temi (popis 2013.-1991.), a onda bi se prirodno očekivala neka vrste kompenzacije na pravoj temi.

Ponavljamo, pitanje popisa je „dimna zavjesa“, a jedina prava tema je presuda Ustavnog suda BiH i brisanje odredbe Izbornog zakona da se „svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu“.

Pitanje 9:

Može li samo mali podsjetnik na presudu Ustavnog suda BiH?

Ukratko, Ustavni sud BiH je u svojoj odluci U-23/14 jasno naglasio da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i do povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Sukladno navedenom, odredba Izbornog zakona da se „svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu“ je proglašena neustavnom i kao takva izbrisana iz Izbornog zakona BiH (vidjeti i sliku ispod).

Pitanje 10:

Dobro, znači sada nakon odluke Ustavnog suda BiH imamo članak 10.12. Izbornog zakona BiH bez neustavne rečenice da se „svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i SIP (CIK) će sukladno preostalim odredbama članka 10.12. i primjenjujući rezultate popisa 2013. izvršiti izračun mandata za Dom naroda?

Da, to je jedino moguće! Ali postoje određeni bošnjačko-bosanski ustavno-pravni „stručnjaci“ koji misle da bi postojeće odredbe Izbornog zakona BiH trebalo kombinirati s rečenicom Ustava Federacije BiH: „U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu“.

Pitanje 11:

Pa zar to nije rečenica istovjetna onoj koju je Ustavni sud BiH izbrisao iz Izbornog zakona BiH jer je u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine?

Apsolutno! Iako je navedena rečenica malo drugačije formulirana njezin smisao je u potpunosti isti. Efekt primjene te „nove“ rečenice iz Ustava FBiH bi bio u potpunosti isti kao i „stare“ rečenice koju je Ustavni sud BiH izbrisao zbog svoje neustavnosti. U rečenici iz Ustava FBiH se spominje da će mandat biti „ako ima najmanje jedan takav zastupnik u zakonodavnom tijelu“, ali apsolutno iste odredbe su bile i ranije implementirane u Izborni zakon. Naime, i ranije (naravno prije odluke Ustavnog suda BiH), ako je bio najmanje jedan takav zastupnik taj bi bio i izabran, a ako nije bilo zastupnika iz nekog konstitutivnog naroda u određenoj županijskoj skupštini, ta županija ne bi birala zastupnika iz tog naroda u Dom naroda, nego bi se to pravo prenijelo na neku drugu županiju sukladno odredbama Izbornog zakona (pogledati ranije izborne rezultate: www.izbori.ba).

Pitanje 12:

Ne shvaćam jednu stvar – Odlučuje li SIP (CIK) na osnovu Izbornog zakona BiH ili SIP (CIK) može Izborni zakon BiH po volji kombinirati s rečenicama iz entitetskih Ustava preuzimajući na sebe tumačenje tih rečenica iz entitetskih Ustava?

Naravno da bi SIP (CIK) morao odlučivati na osnovu Izbornog zakona BiH koji mora biti usklađen s Ustavom BiH. Ako netko smatra da Izborni zakon BiH nije usklađen s Ustavom BiH ne obraća se SIP-u (CIK-u), nego se obraća Ustavnom sudu i/ili pokreće inicijativu u Parlamentarnoj skupštini BiH za promjenu odredbi Izbornog zakona. Ako netko smatra da entitetski Ustav nije usklađen s Ustavom BiH opet je “prava adresa” za rješavanje Ustavni sud BiH. Trenutno u BiH imamo suludu situaciju da “netko” smatra da državni izborni zakon nije usklađen s entitetskim Ustavom (pazite – ne državnim Ustavom!) i taj “netko” smatra kako bi SIP (CIK) trebao, po njihovom nahođenju, izvršiti korekciju državnog zakona.

SIP (CIK) je samom najavom odluke (podzakonskog akta) o načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH poručio da su „važniji“ („jači“) od Parlamentarne skupštine BiH i odluke Ustavnog suda BiH, pa nije više sigurno da neće napraviti korak dalje i u potpunosti preuzeti na sebe ulogu vrhovnih tumača Ustavnih odredbi (državnih, entitetskih i odnosa između državnih i entitetskih). Možemo se samo nadati da ovu avanturu s donošenjem odluke (podzakonskog akta) neće dodatno kompromitirati, nego da će se držati isključivo slova jedinog relevantnog zakona – državnog izbornog zakona, tj. Izbornog zakona BiH.

Pitanje 13:

Mogu li se onda hipotetski i hrvatski predstavnici obratiti SIP-u (CIK-u) za rješavanje pitanja izbora legitimnih članova Predsjedništva iz Federacije BiH umjesto da se obraćaju Ustavnom sudu ili pokušavaju izmijeniti Izborni zakon u parlamentarnoj proceduri?

Pa to bi bilo jednako “normalno” (ili suludo) kao i sadašnji zahtjevi određenih “stručnjaka”. To bi značilo da se pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH može riješiti na način da SIP (CIK) donese nekakav “podzakonski akt o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, a da se u tom aktu “iskombiniraju” relevantne odredbe Izbornog zakona BiH sa probranim rečenicama iz Ustava BiH i odluke Ustavnog suda BiH (ako može, mi bi recimo u taj podzakonski akt ubacili one rečenice iz presude Ustavnog suda BiH koje se tiču demokratskog odlučivanja i legitimnog predstavljanja).

Pitanje 14:

Zašto je bošnjačkim strankama tako važno da se pri izboru Doma naroda FBiH na neki način održi pravilo o izboru “bar jednog zastupnika svakog konstitutivnog naroda iz svake županije” bez obzira ima li ili nema tog naroda u toj županiji?

Odgovor je vrlo jednostavan. To bi im omogućilo da unutar „svojih“ većinskih bošnjačkih županija, na listama bošnjačkih stranaka izaberu 6 Hrvata (ili 6 osoba koje su se prigodno izjasnile kao Hrvati) u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, te na taj način otvore sebi put za formiranje izvršne vlasti u Federaciji BiH bez sudjelovanja legitimnih hrvatskih predstavnika.

Pitanje 15:

Izbori za županijske skupštine su već završeni i rezultati su objavljeni. Zna li se broj hrvatskih zastupnika po županijskim skupštinama? Jesu li izabrani hrvatski zastupnici i u većinskim bošnjačkim županijama?

Još uvijek se „zvanično“ ne zna nacionalni sastav po županijskim skupštinama iako se znaju svi izabrani zastupnici. Moguće su sitne korekcije koje se događaju ovih dana nakon ponovnih brojanja na određenim biračkim mjestima. „Nezvanično“ se ipak „sve zna“. Da, postoje izabrani Hrvati u sve 4 većinski bošnjačke županije gdje Hrvati zbog svoje brojnosti realno nemaju kapacitet za izabrati svoje legitimne predstavnike (Bosansko-podrinjska, Unsko-sanska, Sarajevska, Tuzlanska županija). Tome treba dodati i Zeničko-dobojsku županiju gdje su se do sada birala 2 Hrvata u Dom naroda, a u prošlom sazivu (2014.) su u županijskoj skupštini i bila samo 2 Hrvata izabrana sa liste HDZ-a BiH. Ovaj put su zbog iznimno dobrog rezultata izabrana čak 3 Hrvata s liste HDZ-a BiH, ali i nevjerojatnih 6 Hrvata sa listi bošnjačko-bosanskih političkih stranaka (broj hrvatskih zastupnika u Zeničko-dobojskoj skupštini se dakle povećao 4,5 puta!). Ovaj put sve bošnjačke stranke imaju „svog Hrvata“ u Zeničko-dobojskoj županiji, koja je očito u sklopu „nečijeg projekta“ proglašena ključnom.

Nezvanične podatke o izabranim Hrvatima u županijskim skupštinama županija s većinskim bošnjačkim stanovništvom možete pogledati u tablici prikazanoj ispod.

Zaključno:

Znači, izbori su završeni, sastav županijskih skupština je već poznat, a tek sada se će se definirati izborna pravila o popunjavanju Doma naroda iz tih županijskih skupština?

Tako je!

Pa to je smiješno!

Nažalost, nije smiješno, nego opasno. Opasno za budućnost Bosne i Hercegovine.


Poskok.info

IDPI: SIP nema ustavne i zakonske ovlasti za implementaciju odluke Ljubić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DODIK: Komšićevo uvjetovanje Bosnu i Hercegovinu može odvesti u disoluciju

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da bi drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić trebao  ispoštovati  zakon u vezi s imenovanjem kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara, što nije učinjeno već mjesec dana.

Dodik je podsjetio da Predsjedništvo BiH mora u roku od 15 dana od formiranja kolegija Zastupničkog doma Parlamenta BiH mora  imenovati kandidata za sastav Vijeća ministara, ali se to nije dogodilo iako je, kako ističe, predlagao, što zna i Komšić.

Dodik je u izjavi Srni istaknuo da je cilj opstrukcija da “za tako nešto optuže nekog drugog, ali da on ništa nije opstruirao već da je radio i održao četiri sjednice Predsjedništva, na kojima se odlučivalo o svemu što je bilo na dnevnom redu”.

On je kazao da su, kada je trebalo na dnevni red staviti ono što je bila obaveza Predsjedništva i njega kao predsjedatelja, ostala dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH izbjegla su i rekla da to treba ostaviti za kasnije.

Prema njegovim riječima, pričati o tome tko treba poštovati zakone, u najmanju ruku je malo licemjerno, pa taman to “dolazilo i od samog Komšića”.

“Od svega toga oni prave karikaturu kao da je nama nešto važno formiranje na razini BiH. Nama je to važno sa stanovišta interesa Republike Srpske i to oni moraju znati. Njihova opstrukcija ide za tim da naprave štetu Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.

Dodik je istaknuo da je očigledno da “neki stavovi u vezi s NATO-om, koji su doneseni ranije, a na koje se pozivaju, nisu bili dovoljni, jer ne bi tražili da se o tome ponovo odlučuje i ne bi sada vršili pritisak i uvjetovali formiranje tijela na razini BiH”.

On je poručio da očekivanja koja čuje kako se treba pristupiti izradi nekog sveobuhvatnog sporazuma mogu biti očekivanja određenih pojedinaca, te da SNSD, čiji je predsjednik, nema namjeru ulaziti u potpisivanje nikakvog kolektivnog sporazuma.

“Mi možemo samo prihvatiti dogovor o tehničkoj podjeli resora s jasnim naznakama da europski put može biti mjesto okupljanja, da ostaju otvorena pitanja koja nisu i nemaju suglasnost svih i da ne trebalo potencirati njihova nametanja”, poručio je Dodik.

Prema njegovim riječima, mogli bi se dogovoriti o nekim ekonomskim pitanjima, ali nemogućnost da se izaberu tijela na razini BiH najbolje govori o tome tko želi nešto uraditi.

On je napomenuo da je Republika Srpska na izborima dala povjerenje određenim političkim opcijama da je zastupaju na razini BiH, te da razumije da im možda smeta ili im se ne sviđa koga je narod izabrao.

“Činjenica je da je ono što je birano i što predstavlja strukturu iz Republike Srpske birao narod na izborima i to neposrednim. To ne može nitko promijeniti, pa ni arogancija bilo koga u Sarajevu, pogotovo ne Komšića”, istakao je Dodik.

Dodik je naglasio da “Srbi u BiH nikome ništa nisu dužni, te da ništa nisu dužni Bošnjacima”.

“U političkom smislu mi smo koncipirali naš politički odraz koji se zove Republika Srpska i taj odraz mi predstavljamo. Ja predstavljam Republiku Srpsku i oni koji su izabrani da rade u zajedničkim tijelima predstavljaju Republiku Srpsku na najbolji mogući način, u skladu s onim što jeste naša politika”, objasnio je Dodik.

On je rekao da politiku Komšića ili bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, koja mu se ne sviđa, smatra legitimnom, te da isto tako ne bi trebali imati očekivanja da bi samo zbog plasiranja njihovih stavova trebalo doći do nekih promjena.

Dodik je rekao da Republika Srpska efikasno radi svoj dio posla, da je implementirala rezultate izbora, dok to nije urađeno na razini Federacije BiH, značajnog broja županija i zajedničkog nivoa BiH.

“Ako se sretnemo gore, pa taman i na nivou Predsjedništva, i tamo imamo naše jasne politike. Naša politika ostat će nepromijenjena. U tom pogledu ne mislim da pomažu takvi stavovi o nekom nametanju”, naveo je Dodik.

Dodik je napomenuo da u BiH ne može postojati  nikakav “hegemon”, a pokušaj da ga “dvojac napravi neće proći, jer oni prave najveću štetu BiH”.

“Mi ćemo još sačekati. Ali postoji vrijeme kada ćemo morati da jasno kazati da je ono što se radi na nivou BiH šteta za Republiku Srpsku i da će Republika Srpska početi donositi neke svoje odluke. Možda im se tek te odluke neće dopasti, ali mi nemamo namjeru trpjeti štetu”, poručio je Dodik.

Prema njegovim riječima, skrivanje iza nekih i moraliziranje neće pomoći BiH jer ona treba dobiti svoja legitimno izabrana tijela od političkih predstavnika koji su izabrani na izborima ili će pokazati dodatnu nesposobnost i definitivnu podjelu političkog sustava, a onda, vjerojatno, i samu disoluciju njenog postojanja.

“Neka se vidi tko to na kraju brani. Mi želimo ući  u ta tijela. Naravno da ćemo tamo nastaviti s našim stavovima”, rekao je Dodik.

Dodik je naglasio da se Komšić “dodvorava strancima, te da on nije mogao lagati predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i da mu priča kako u BiH postoji nešto drugo, te je naglasio da će isto tako reći i bilo kome drugom”.

On je rekao i da bi ministar vanjskih poslova u Vijeću ministara u tehničkom mandatu Igor Crnadak mogao primijetiti da je na sastanku s Putinom pored zastave BiH bila i zastava Republike Srpske koju, kako je ocijenio, “vjerojatno nije navikao vidjeti, pa ima problema da je vidi i sada”.

“Kao član Predsjedništva BiH ne smatram da zastava BiH ne treba biti tu, ali pored nje treba stajati  i zastava Republike Srpske i svuda gdje budem mogao tako će i biti”, poručio je Dodik./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Predstava o ratnom zločinu u Grabovici izvedena pred obiteljima žrtava

Objavljeno

na

Objavio

Foto: klix.ba

Deveta izvedba predstave “Uspavanka za Mladenku” Mostarskog teatra mladih bila je posebnija i bolnija od ranijih.

Autorski projekt bivšeg oficira “Armije BiH” Seada Đulića koji progovara o zločinu nad Hrvatima u Grabovici izveden je pred brojnim članovima obitelji žrtava.

Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica 93“, izgubio je tog nesretnog rujna oca i majku.

Kaže da se i prije predstave osjeća teško, ali ne može da ne ustvrdi vrijednost jednog ovakvog projekta koji dolazi s “druge strane”. “Nije narod počinio zločin, već pojedinci, ja želim s tim narodom živjeti. Iskreno, posebno je teško da od 1994. godine mi nismo našli niti jednu koščicu naših stradalih, kao i to da su zločinci četiri mjeseca živjeli sa svojim žrtvama. Ne smijemo prešućivati ovakve zločine, dobro se znaju odgovorni, a ovakve predstave su jako bitne”, kazao je Drežnjak za Klix.ba.

Sead Đulić, kulturni radnik i reditelj, devedesetih je bio oficir “Armije RBiH”, a kroz predstavu “Uspavanka za Mladenku” progovorio je teatarskim jezikom da zločin koji je počinjen u Grabovici u njegovo ime, nije njegov zločin.

“Ovu predstavu zbog njenog značaja želimo što više igrati jer poruke koje predstave nosi moraju doći do što više ljudi i potaknuti ih da počinju govoriti slične stvari. Večeras je poseban izazov jer u publici imamo obitelji žrtava, imat ćemo tadašnje dječake koji su jedini preživjeli. Sretni smo da imamo odličan kontakt s obiteljima žrtava te da nam oni mogu reći što misle i eventualno korigirati našu predstavu”, izjavio je Đulić za Klix.ba.

Kaže kako je u osam dosadašnjih izvedbi, a premijera je bila 6. listopada prošle godine, publika predstvu primala odlično i bolno, mnogi su ostali u nevjerici. “O takvim stvarima se govori malo i površno, posebno kad se radi o tzv. našima”, izjavio je Đulić. Ovo su najvrijedniji projekti koje jedno društvo može proizvesti, kaže Zoran Zovko, predsjednik HVIDRA-e HNŽ.

Dodaje kako za ovakve stvari treba najveća hrabrost, a njegovi autori znaju biti i prognani. “Jako je bitno govoriti danas o Grabovici i drugim Grabovicama, jer samo kad istina ugleda svjetlo dana možemo ići naprijed. Dok god je to u tami i pomagano da ne dođe do istine, mislim da naše društvo neće krenuti naprijed”, kazao je Zovko za Klix.ba.

Podsjećamo, predstava “Uspavanka za Mladenku” na dokumentarno poetski način vrlo otvoren problematizira zločin nad civilima sela Grabovica iz rujna 1993. godine.

Podsjećanja radi, tog dana pripadnici Armije RBiH ubili su 33 civila od kojih je najstarije imalo 87, a najmlađe četiri godine.

 

Grabovica – Najteži i najkrvoločniji zločin u muslimansko-hrvatskom građanskom ratu u BiH

 

 

 

GRABOVICA JE OTVORENA HRVATSKA RANA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari