Pratite nas

BiH

Kako će se popuniti Dom naroda Parlamenta Federacije BiH?

Objavljeno

na

Zbog brojnih spinova koje ovih dana objavljuju bošnjački mediji objavljujemo kratki vodič kroz „vruću“ temu popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, tj. implementacije izbornih rezultata u formi najčešće postavljenih pitanja i odgovora (FAQ), piše Poskok.info.

Pitanje 1:

Ima li stvarno SIP (CIK) pravo propisati način popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH?

Naravno da nema. To jedino može učiniti Parlamentarna skupština BiH na način da u Izbornom zakonu BiH (članak 20.16A stavak 2) propiše nova pravila za popunjavanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, jer su stare odredbe (sukladno odluci Ustavnog suda BiH) prestale da važe još 29. srpnja 2017. godine.

Pitanje 2:

Pa kako onda spominju da će SIP (CIK) donijeti nekakav podzakonski akt i to se predstavlja kao rješenje oko popunjavanja Doma naroda?

„Netko“ se usudio ući u avanturu zvanu izborni proces bez definiranih izbornih pravila oko načina popunjavanja zakonodavnih tijela (Dom naroda). Sada treba „spašavati situaciju“ i na neki način privesti kraju izborni proces pa se primjenjuju metode „improvizacije“ i „egzibicije“.

Pitanje 3:

Da, ali postoji i članak 10.12. Izbornog zakona BiH. Postoji li mogućnost da SIP (CIK) temeljem Izbornog zakona BiH članak 10.12. ipak propiše ta pravila?

Temeljem članka 10.12. SIP (CIK) određuje (izračunava) novu raspodjelu mandata nakon svakog popisa stanovništva, ali jedino Parlamentarna skupština BiH može taj izračun verificirati i ugraditi u Izborni zakon BiH (u već spominjani članak 20.16A st.2). Naravno, to može uraditi i svemogući Inzko.

Pitanje 4:

Kako sada stvari stoje planira se da podzakonski akt SIP-a (CIK-a) ipak bude konačan i izvršnog karaktera u smislu popunjavanja Doma naroda, a bez potrebne izmjene Izbornog zakona BiH?

Da, tako je. Očito su takve namjere (vidjeti ponovno pitanje 2.).

Pitanje 5:

Neki „analitičari“ govore da bi se izračun trebao napraviti sukladno članku 10.12., ali uz primjenu popisa stanovništva 1991.?

Članak 10.12. jasno govori o „posljednjem popisu“ i izračunu mandata „nakon svakog popisa“. Primjena popisa 1991. bi značila da netko smatra popis 1991. „posljednjim popisom“, a izračun mandata „nakon svakog popisa“ očito ti „analitičari“ tumače na način da bi se SIP (CIK) trebao pozvati na članak 10.12. Izbornog zakona BiH nakon 27 godina od obavljenog popisa.

Pitanje 6:

Da, ali ti „analitičari“ spominju odredbe Ustava Federacije BiH koje propisuju situacije u kojima se treba primjenjivati popis 1991. „dok se Aneks VII. u potpunosti ne provede“?

Znaju „analitičari“ odlično da se ti članci Ustava Federacije BiH (IX 7, IX 11a) odnose na nešto sasvim drugo (demografski izračuni, zastupljenost u javnim institucijama i to u ministarstvima u Vladi FBiH, županijskim vladama, općinskim organima vlasti, općinskim i županijskim sudovima), te da to nema apsolutno nikakve veze s izborom zakonodavne vlasti (parlamenti, skupštine, itd.).

Pitanje 7:

Pa zašto onda toliko inzistiraju na popisu starom 27 godina kada to očito nema utemeljenje niti u izbornom zakonodavstvu niti u relevantnim ustavnim odredbama?

Jedan od razloga je što se pokušava prikriti krupna demografska promjena koja se desila s hrvatskim i srpskim narodom unutar Federacije BiH. Razdioba bošnjačkog naroda po županijama unutar Federacije BiH je ostala potpuno istovjetna 2013. kao što je bila i 1991. godine (primjetno je jedino povećanje broja Bošnjaka unutar Sarajevskog kantona). S druge strane, broj Hrvata u većinski bošnjačkim županijama se prepolovio u odnosu na 1991., dok se u većinski hrvatskim područjima broj Hrvata blago povećao. Broj Srba je npr. u Sarajevskom kantonu 1991. godine bio 133.695, a sada je taj broj 10 puta manji (13.300). U značajnijem broju srpski narod se unutar Federacije BiH održao samo unutar većinski hrvatske Herceg-bosanske županije.

Znači, zaključak je jasan – zadržavanjem popisa 1991. pokušavaju se većinski bošnjačka područja proglasiti trajno multietničnim, iako su ta područja danas skoro u potpunosti etnički čista. Ovo sve se radi kako bi se iz tih područja birali Hrvati i Srbi kojih je nekada tamo bilo, ali sada ih tamo više nema.

Pitanje 8:

Postoji li još neki razlog pozivanja na popis 1991.?

Da. Najvažniji razlog pozivanja na popis 1991. je čisto „bacanje prašine u oči“ i skretanje pozornosti sa prave teme. Naime, nedvojbeno je svima savršeno jasno da je jedino moguće primijeniti popis 2013. (to je jasno i „stručnjacima“ koji se pozivaju na popis 1991.), ali je uz pravu temu, a to je presuda Ustavnog suda BiH, trebalo isforsirati i neku dodatnu temu. Nadalje je bilo važno “dramiti“ oko te teme, a sve kako si stvorio privid oštećenosti bošnjačko-bosanskog elementa na ovoj sporednoj temi (popis 2013.-1991.), a onda bi se prirodno očekivala neka vrste kompenzacije na pravoj temi.

Ponavljamo, pitanje popisa je „dimna zavjesa“, a jedina prava tema je presuda Ustavnog suda BiH i brisanje odredbe Izbornog zakona da se „svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu“.

Pitanje 9:

Može li samo mali podsjetnik na presudu Ustavnog suda BiH?

Ukratko, Ustavni sud BiH je u svojoj odluci U-23/14 jasno naglasio da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i do povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Sukladno navedenom, odredba Izbornog zakona da se „svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu“ je proglašena neustavnom i kao takva izbrisana iz Izbornog zakona BiH (vidjeti i sliku ispod).

Pitanje 10:

Dobro, znači sada nakon odluke Ustavnog suda BiH imamo članak 10.12. Izbornog zakona BiH bez neustavne rečenice da se „svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i SIP (CIK) će sukladno preostalim odredbama članka 10.12. i primjenjujući rezultate popisa 2013. izvršiti izračun mandata za Dom naroda?

Da, to je jedino moguće! Ali postoje određeni bošnjačko-bosanski ustavno-pravni „stručnjaci“ koji misle da bi postojeće odredbe Izbornog zakona BiH trebalo kombinirati s rečenicom Ustava Federacije BiH: „U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu“.

Pitanje 11:

Pa zar to nije rečenica istovjetna onoj koju je Ustavni sud BiH izbrisao iz Izbornog zakona BiH jer je u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine?

Apsolutno! Iako je navedena rečenica malo drugačije formulirana njezin smisao je u potpunosti isti. Efekt primjene te „nove“ rečenice iz Ustava FBiH bi bio u potpunosti isti kao i „stare“ rečenice koju je Ustavni sud BiH izbrisao zbog svoje neustavnosti. U rečenici iz Ustava FBiH se spominje da će mandat biti „ako ima najmanje jedan takav zastupnik u zakonodavnom tijelu“, ali apsolutno iste odredbe su bile i ranije implementirane u Izborni zakon. Naime, i ranije (naravno prije odluke Ustavnog suda BiH), ako je bio najmanje jedan takav zastupnik taj bi bio i izabran, a ako nije bilo zastupnika iz nekog konstitutivnog naroda u određenoj županijskoj skupštini, ta županija ne bi birala zastupnika iz tog naroda u Dom naroda, nego bi se to pravo prenijelo na neku drugu županiju sukladno odredbama Izbornog zakona (pogledati ranije izborne rezultate: www.izbori.ba).

Pitanje 12:

Ne shvaćam jednu stvar – Odlučuje li SIP (CIK) na osnovu Izbornog zakona BiH ili SIP (CIK) može Izborni zakon BiH po volji kombinirati s rečenicama iz entitetskih Ustava preuzimajući na sebe tumačenje tih rečenica iz entitetskih Ustava?

Naravno da bi SIP (CIK) morao odlučivati na osnovu Izbornog zakona BiH koji mora biti usklađen s Ustavom BiH. Ako netko smatra da Izborni zakon BiH nije usklađen s Ustavom BiH ne obraća se SIP-u (CIK-u), nego se obraća Ustavnom sudu i/ili pokreće inicijativu u Parlamentarnoj skupštini BiH za promjenu odredbi Izbornog zakona. Ako netko smatra da entitetski Ustav nije usklađen s Ustavom BiH opet je “prava adresa” za rješavanje Ustavni sud BiH. Trenutno u BiH imamo suludu situaciju da “netko” smatra da državni izborni zakon nije usklađen s entitetskim Ustavom (pazite – ne državnim Ustavom!) i taj “netko” smatra kako bi SIP (CIK) trebao, po njihovom nahođenju, izvršiti korekciju državnog zakona.

SIP (CIK) je samom najavom odluke (podzakonskog akta) o načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH poručio da su „važniji“ („jači“) od Parlamentarne skupštine BiH i odluke Ustavnog suda BiH, pa nije više sigurno da neće napraviti korak dalje i u potpunosti preuzeti na sebe ulogu vrhovnih tumača Ustavnih odredbi (državnih, entitetskih i odnosa između državnih i entitetskih). Možemo se samo nadati da ovu avanturu s donošenjem odluke (podzakonskog akta) neće dodatno kompromitirati, nego da će se držati isključivo slova jedinog relevantnog zakona – državnog izbornog zakona, tj. Izbornog zakona BiH.

Pitanje 13:

Mogu li se onda hipotetski i hrvatski predstavnici obratiti SIP-u (CIK-u) za rješavanje pitanja izbora legitimnih članova Predsjedništva iz Federacije BiH umjesto da se obraćaju Ustavnom sudu ili pokušavaju izmijeniti Izborni zakon u parlamentarnoj proceduri?

Pa to bi bilo jednako “normalno” (ili suludo) kao i sadašnji zahtjevi određenih “stručnjaka”. To bi značilo da se pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH može riješiti na način da SIP (CIK) donese nekakav “podzakonski akt o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, a da se u tom aktu “iskombiniraju” relevantne odredbe Izbornog zakona BiH sa probranim rečenicama iz Ustava BiH i odluke Ustavnog suda BiH (ako može, mi bi recimo u taj podzakonski akt ubacili one rečenice iz presude Ustavnog suda BiH koje se tiču demokratskog odlučivanja i legitimnog predstavljanja).

Pitanje 14:

Zašto je bošnjačkim strankama tako važno da se pri izboru Doma naroda FBiH na neki način održi pravilo o izboru “bar jednog zastupnika svakog konstitutivnog naroda iz svake županije” bez obzira ima li ili nema tog naroda u toj županiji?

Odgovor je vrlo jednostavan. To bi im omogućilo da unutar „svojih“ većinskih bošnjačkih županija, na listama bošnjačkih stranaka izaberu 6 Hrvata (ili 6 osoba koje su se prigodno izjasnile kao Hrvati) u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, te na taj način otvore sebi put za formiranje izvršne vlasti u Federaciji BiH bez sudjelovanja legitimnih hrvatskih predstavnika.

Pitanje 15:

Izbori za županijske skupštine su već završeni i rezultati su objavljeni. Zna li se broj hrvatskih zastupnika po županijskim skupštinama? Jesu li izabrani hrvatski zastupnici i u većinskim bošnjačkim županijama?

Još uvijek se „zvanično“ ne zna nacionalni sastav po županijskim skupštinama iako se znaju svi izabrani zastupnici. Moguće su sitne korekcije koje se događaju ovih dana nakon ponovnih brojanja na određenim biračkim mjestima. „Nezvanično“ se ipak „sve zna“. Da, postoje izabrani Hrvati u sve 4 većinski bošnjačke županije gdje Hrvati zbog svoje brojnosti realno nemaju kapacitet za izabrati svoje legitimne predstavnike (Bosansko-podrinjska, Unsko-sanska, Sarajevska, Tuzlanska županija). Tome treba dodati i Zeničko-dobojsku županiju gdje su se do sada birala 2 Hrvata u Dom naroda, a u prošlom sazivu (2014.) su u županijskoj skupštini i bila samo 2 Hrvata izabrana sa liste HDZ-a BiH. Ovaj put su zbog iznimno dobrog rezultata izabrana čak 3 Hrvata s liste HDZ-a BiH, ali i nevjerojatnih 6 Hrvata sa listi bošnjačko-bosanskih političkih stranaka (broj hrvatskih zastupnika u Zeničko-dobojskoj skupštini se dakle povećao 4,5 puta!). Ovaj put sve bošnjačke stranke imaju „svog Hrvata“ u Zeničko-dobojskoj županiji, koja je očito u sklopu „nečijeg projekta“ proglašena ključnom.

Nezvanične podatke o izabranim Hrvatima u županijskim skupštinama županija s većinskim bošnjačkim stanovništvom možete pogledati u tablici prikazanoj ispod.

Zaključno:

Znači, izbori su završeni, sastav županijskih skupština je već poznat, a tek sada se će se definirati izborna pravila o popunjavanju Doma naroda iz tih županijskih skupština?

Tako je!

Pa to je smiješno!

Nažalost, nije smiješno, nego opasno. Opasno za budućnost Bosne i Hercegovine.


Poskok.info

IDPI: SIP nema ustavne i zakonske ovlasti za implementaciju odluke Ljubić

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Pejčinović Burić upoznala ministre EU s problemima oko položaja Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić upoznala je u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu svoje kolege s hrvatskom zabrinutošću oko položaja Hrvata u BiH, odnosno njihova legitimnog predstavljanja u tijelima vlasti na svim razinama.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a raspravljali su na zahtjev Hrvatske o stanju u BiH nakon izbora održanih 7. listopada.
“Zaključak je da se svi slažu da je europski put BiH vrlo važan. Imamo sve veći broj članica koje razumiju zabrinutost Hrvatske u vezi s položajem Hrvata, jednog od tri konstitutivna naroda. U tom smislu očekujemo daljnju raspravu u skoroj budućnosti”, rekla je ministrica Pejčinović Burić, dodajući da će na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća za vanjske poslove biti doneseni i pisani zaključci.
Rekla je da se jako puno ministara javilo za raspravu o BiH.

Hrvatska je posljednjih tjedana poduzela diplomatsku inicijativu kako bi upozorila na činjenicu da je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana predsjedništva glasovima Bošnjaka, izigravajući duh Daytonskog sporazuma te da su izbori provedeni, a da nije dogovoren način popunjavanja nacionalnih klubova u Domovima naroda nakon što je Ustavni sud dio toga zakona proglasio neustavnim.

Pejčinović Burić je rekla da se Hrvatska zauzima da se prvo riješi pitanje provedbe presude Ustavnog suda kod popunjavanja Doma naroda i da se onda nakon formiranja parlamenta na svim razinama krene u izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH.

“Mi smo izrazili zabrinutost što se sve pokušava riješiti odjednom. Naime, situacija je kompleksna i mi smo se zauzeli da se ide fazno, da se prvo pristupi primjeni presude Ustavnog suda, a u drugom koraku da se ide u izmjene izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda. Onda, nakon što se situacija politički stabilizira i kada se formiraju parlamenti i vlade na svim razinama, može se raditi onome što je sigurno najvažnije, a to su reforme na putu prema Eurposkoj uniji”, rekla je ministrica.
Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču popune gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH. Ustavni je sud utvrdio da je utemeljen prigovor nekadašnjeg predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića, koji je aktualni saborski zastupnik, da je narušeno načelo proporcionalnosti pri izboru izaslanika iz pojedinih županija.
Prijašnjim odredbama Izbornog zakona bilo je primjerice moguće izabrati jednoga hrvatskog izaslanika iz Bosansko-podrinjske županije iako tamo žive tek 24 Hrvata, jednako kao i jednoga izaslanika iz Posavske županije, gdje ih živi 36.000, što predstavlja razliku u vrijednosti glasa 1400 puta.

Pejčinović Burić je rekla da se jedan dio država članica zauzima za to da se sva pitanja u BiH rješavaju odjednom kroz reforme potrebne za članstvo u EU-u, a drugi dio, među kojima je i Hrvatska da se ide postupno.

Ona je rekla da se Hrvatska zauzima za poštovanje Ustava BiH, koji govori o konstitutivnosti tri naroda i građana.

“Tu je stvar pristupa kako gledati na Bosnu i Hercegovinu. Mi smo zalagali da se počne od Ustava i veći dio država članica to podržava. Postoji Daytonski mirovni sporazum i njega treba poštovati. A onda kroz pristupanje BiH Europskoj uniji tražiti rješenja koja će biti u skladu s onim što traži članstvo u EU-u. Ne može se dovoditi u pitanje Ustav, može se samo postavljati pitanje kada i u kojem roku treba li i kako mijenjati ustroj na kojem će BiH počivati u budućnosti”, rekla je. Na upit da komentira to što u EU postoji nerazumijevanje samog koncepta konstitutivnih naroda, ministrica je rekla da se konstutitivnost nalazi u Ustavu.

“Konstutitivnost je u Ustavu. Ne bih dalje komentirala. Države imaju različite ustroje, primjerice država u kojoj se nalazimo Belgija, koja ima parlamente etničkih skupina, kao što su flamanski, francuski, njemački. Vrlo su različiti načini kako su zemlje nastajale. Tako i u BiH, konstitutivnost nije samo nasljeđe Daytona, ona postoji kroz niz dokumenata i puno ranije”, rekla je Pejčinović Burić.

“Puno je vremena prošlo od Daytonskog sporazuma i Ustava, koji je dio toga sporazuma. Naravno da nakon više od 20 godina Europa ide drugim smjerom. Ide se prema građanskom principu. To je onaj dio problema gdje su države na različitim pozicijama. Dakle, ide li se gledati na BiH kroz važeći Ustav i odredbe koje je donio Daytonski mirovni sporazum, dakle konstituivnost naroda i zastupljenost svih ostalih građana na način kako je to propisano ili da se ide na put koji definira europska pravna stečevina, a to je da države trebaju biti uređene na moderan način, prema modelu, kada su izbori u pitanju, jedan čovjek – jedan glas. Dakle, tu je stvar pristupa kako gledati na BiH”, rekla je ministrica, javlja Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Čeka se rasplet situacije među bošnjačkim strankama

Objavljeno

na

Objavio

-Sve su stranke potencijalni partneri HDZ-a za formiranje vlasti, HDZ neće nikoga izričito odbijati. Važno je da taj politički subjekt bude partner u procesu provođenja reformi. Kao prioritet vidimo izmjene izbornog zakona i implementaciju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, rekao je predsjednik HDZ-a BiH  Dragan Čović, na sjednici Predsjedništva HDZ-a, javlja Hrvatski Medijski Servis. 

Danas je u Mostaru održana 32. sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, a nakon toga i 7. sjednica Središnjeg odbora. Raspravljalo o aktualnoj političkoj situaciji kao i rezultatima Općih izbora 2018. godine gdje su prezentirana izvješća Izvršnog izbornog stožera u provedbi kampanje, priopćenoje iz Ureda za informiranje HDZ-aBiH.

Na sjednici je izraženo zadovoljstvo postignutim rezultatima, te se dogovarao okvir za provedbu programskih obećanja te implementacija istih.

Predsjedništvo i Središnji odbor donijeli su odluku o održavanju XIII. Sabora Hrvatske demokratske zajednice BiH, koji će se održati 27. travnja iduće godine. Na sjednici su donešene i potrebne odluke za održavanje istog.

Komentirajući razgovore o formiranju koalicije na svim razinama, u izjavi za medije, predsjednik Čović kazao je kako je, posao završen kada su u pitanju politički predstavnici srpskog i hrvatskog naroda, dodavši kako se čeka rasplet situacije među bošnjačkim strankama.
Naglasio je da će se izborni rezultat implementirati ondje gdje se mogu implementirati. Posebno naglasivši da postoji problem s izborom domova naroda gdje je trenutno nemoguće izvršiti implementaciju.

Predsjednik Čović je kazao kako su sve stranke potencijalni partneri HDZ-a za formiranje vlasti i da HDZ neće nikoga izričito odbijati. Važno je da taj politički subjekt bude partner u procesu provođenja reformi. Kao prioritet naveo je izmjene izbornog zakona i implementaciju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari