Pratite nas

Gospodarstvo

Kako do proračunskih ušteda većih od 15 milijardi kuna

Objavljeno

na

Rast državnog duga i opravdana panika koju taj rast stvara je sada već godinama konstanta gospodarske politike u Hrvatskoj.

Većina političkih stranaka smatra da se taj rast državnog duga može zaustaviti samo putem drastičnog smanjivanja plaća i mirovina što je po viđenju BUZ-a potpuno pogrešno. BUZ je svjestan činjenice da bi takva politika štednje dovela do gotovo potpunog kolapsa Hrvatske ekonomije i do bijega stotina tisuća ljudi, posebno mladih i visokoobrazovanih, u inozemstvo kao što se to već ranije dogodilo u Baltičkim državama, što je za interese RH apsolutno neprihvatljivo.

U skladu s tim naše konkretne mjere za stabilizaciju državnog duga su našle prostora za štednju na drugim mjestima koja imaju puno manji utjecaj na Hrvatsko društvo. Proračunski manjak središnje države za 2014. godinu je iznosio oko 12 milijardi kuna, a minus opće države je bio gotovo 19 milijardi kuna. Nakon parlamentarnih izbora državni dug nam iznosi 290 milijardi kuna i jedan od primarnih zadataka će biti da taj dug stavimo pod kontrolu.

Za početak red je da se izvrše promjene u radu HNB-a koji je tijekom cijele naše ekonomske krize stajao po strani. U EU imamo 9 članica koje imaju vlastitu valutu. Sve te države osim Hrvatske su imale tijekom posljednjih 8 godina devalvaciju veću od 10 % ili su njihove Narodne banke kupovale državne obveznice, a ponekad su provele obje mjere zajedno. Za primjer ćemo navesti Švedsku čija Narodna banka je kupila državnih obveznica u visini 30 milijardi kruna prošli ožujak samo kako bi uspješno srušila cijenu državnog zaduživanja. Vodeći se tim primjerom cilj BUZ-a je da HNB pokrene proces ograničene kupovine 30 godišnjih državnih obveznica s godišnjim prinosom od 0.25 %. Nuspojava te kupovine bi bila snižavanje cijene zaduživanja Hrvatske što je ekstremno važno zbog toga što većina našeg današnjeg proračunskog manjka otpada na kamate. U slučaju ako se sadašnji guverner ne slaže s našim planom smatramo da se odmah trebala pokrenuti procedura opoziva i odabir zamjene. Gospodin Vujčić je za BUZ već i tako izgubio moralno pravo na položaj guvernera kada je sebi prošle godine povećao plaću dok se istovremeno kod svih drugih kategorija društva traže uštede.

Kada govorimo u sudjelovanje HNB u smanjivanju našeg duga moramo spomenuti i činjenicu da Hrvatska ima (relativno) najveće devizne rezerve u EU. Ideološka pozicija HNB-a i financijske industrije je da su te rezerve korisne i potrebne. Hrvatska danas po podacima Svjetske banke ima relativno cca 10 puta veće devizne rezerve od Slovenije, 8 puta od Njemačke, 4 puta veće od Litva, a 2 puta veće od Mađarske. To dakle ne znači da mi imamo konkretno u brojevima najveće rezerve nego da imamo najveću pokrivenost uvoza svojim deviznim rezervama. Mi smatramo da bi se te rezerve trebale (mogle) iskoristiti za smanjivanje državnog duga jer ovako one same po sebi nemaju nikakvog smisla.

Treću uštedu BUZ ima namjeru postići putem ukidanja obveznih mirovinskih fondova što bi iznosilo oko 7 milijardi kuna godišnje ili ako ništa drugo onda barem privremena suspenzije uplata u fondove što iznosi oko 5 milijardi kuna godišnje. Bez vraćanja mirovinskih fondova u javne financije putem ukidanja drugog stupa ili njegovog pretvaranja u državni fond teško je zamisliti mogućnost svođenja proračunskog manjka u okvire koje traži EU do 2020. godine. Ovo podrazumijeva da se nikome ne otuđuju do sada uplaćena sredstva.

Četvrta proračunska ušteda je neupitno kontroverznija. Milanovićeva vlada je prihvatila i pokrenula BUZ-ov listopadski plan za našu nacionalnu naftnu kompaniju, ali za razliku od njih mi smo taj svoj plan smatrali samo kratkoročnim rješenjem. Prije pada cijene nafte Hrvatska je putem snižene cijene naftne rente godišnje financirala INU s 3 milijarde kuna.

To financiranje je usko povezano s našim naftnim bušotinama u Slavoniji i Rafinerijom Sisak jer smatramo da je financijski nerazumno da na taj način Hrvatska financira radna mjesta u Sisku budući nas svako tamošnje radno mjesto košta gotovo 280.000 kuna mjesečno. Zbog tih razloga jedan od naših prijedloga je i da se u dogovoru s sindikatom i radnicima zatvori rafinerija u Sisku, a da tamošnji radnici dobiju otpremninu od 534.000 kuna neto koliko u prijevodu iznosi osmogodišnja prosječna plaća u Hrvatskoj.

Posljednja naša proračunska ušteda se tiče zdravstva o čemu se posljednju godinu puno priča. Cilj naše uštede u zdravstvu je zadržavanje dosadašnje kvalitete i cijene liječenja kako bi ono ostalo pristupačno svim slojevima našeg društva. Mi uštede u zdravstvu nalazimo u djelatnostima koje su nevezane sa samim liječenjem odnosno:
1) U skladu s današnjim pravilima sve osobe prekomjerne težine bez obzira činjenicu da li su bolesne ili ne imaju pravo na liječenje putem HZZO-a. Smatramo da bi se trebala izvršiti procjena opravdanosti te mjere jer prekomjerna težina samo po sebi ni/je bolest.
2) Unutar zdravstvene zajednice se već neko vrijeme vodi rasprava o opravdanosti kućne njege iz perspektive efikasnosti liječenja. U skladu s tim bilo bi dobro provesti reviziju kućne njege kako bi se utvrdilo da li i koliko ona pomaže većini pacijenata
3) Trenutačni način na koji funkcionira organizacija za ortopedska pomagala je potpuno neučinkovit pa se u skladu s tim treba ukinuti bez da se pri tome vrši revizija ili ikakva druga promjena po pitanju prava na ortopedska pomagala.

Sa te tri mjere koje ne zadiru u samo liječenje bi po našoj procjeni zdravstvu moglo donijeti uštedu od cca 4 milijarde kuna.

Vlada mora provoditi reforme u zdravstvenom sustavu bez diranja postojećeg modela društvene solidarnosti u javnom zdravstvu. Treba vratiti HZZO u državnu riznicu kako bi država imala utjecaj na osiguranje, pravičnost i etičnost javnog dobra u području javnog zdravstva. Moramo naglasiti da je zdravstveni javni sustav temeljni stup socijalne države koji osigurava ustav RH, kao što je i mirovinski sustav temeljni stup za socijalnu sigurnost umirovljenika i socijalni sustav koji osigurava egzistenciju siromašnim građanima.

Samo s ukidanjem II stupa, uštedama u zdravstvu i INI koje smo ovdje naveli proračun RH bi uštedio 14 milijardi kuna,a kada na to još dodamo 2.5 milijarde kuna ušteda putem svođenja deviznih rezervi na visinu u drugim europskim državama dolazimo do 16.5 milijardi kuna proračunskih ušteda bez da se smanji i jedna mirovina, bez da se smanji i jedna plaća, bez da se poveća i jedan porez, bez da se smanji ili ograniči ikome pravo na liječenje.

Po pitanju primanja državnih zaposlenika i onih u državnih tvrtkama smatramo da se njihova primanja trebaju uskladiti s primanja zaposlenih u privatnom sektoru. Bez obzira na to mi smo odlučno protiv ikakvog smanjivanja primanja jer smatramo da bi tako nešto bilo kontraproduktivno, i sa neugodnim političkim posljedicama. U skladu s tim, a vodeći se s irskim primjerom BUZ smatra poželjnim sklapanje dogovora između svih sindikata i vlade RH kojim bi se Vlada obvezala da neće smanjivati primanja tokom sljedeće 4 godine, a sindikati da neće tražiti veća primanja za svoje članove.

Uz prethodno navedeno, često se u javnosti iznose kritike o prevelikom broju gradova i općina. Mi smatramo da se treba pokrenuti javna rasprava o općinama i gradovima koje nisu u stanju pokriti iz prireza svoje troškove pa ih se financira iz središnjeg proračuna. Te općine i gradove bi po našem mišljenju poštujući svu proceduru trebalo ukinuti ili bi njihovi gradonačelnici – načelnici mogli postati volonteri. Taj izbor bi ostavili biračima.

BUZ uz naveden o ima niz prijedloga i dodatnih mjera za smanjivanje proračunskog manjka putem boljeg korištenja nekretnina u državnom vlasništvu, ali ovdje uz navedeno još samo želimo naglasiti i potrebu preispitivanja proračunskog financiranja nevladinih udruga na što godišnje trošimo oko 2 milijarde kuna a da uopće nemamo jasan odgovor na pitanje koliko doista potrebe i smisla ima to i takvo financiranje?

Autor:  Robert Jurčić/BUZ

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Vlada braniteljima, građanima i tvrtkama otpisuje 700 milijuna kuna kredita

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je na ovotjednoj sjednici donijela odluku o otpisu potraživanja po kreditima odobrenima po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske i kreditima odobrenima od strane bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje, temeljem koje će se ukupno otpisati 700 milijuna kuna.

Od toga se na Kreditni program zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske odnosi 32 milijuna kuna, a na bivši Fond za razvoj i zapošljavanje 670 milijuna kuna.

Povjerenstvo

U obrazloženju odluke se navodi kako je Vlada još 18. svibnja 1996. donijela Program zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske, po kojem je ukupno odobreno 3655 kredita (poljoprivrednicima 1791 kredit, za osnivanje obrta 1820 kredita, te poslodavcima za zapošljavanje 44 kredita) u ukupnom iznosu od 319,591.741 kunu. Temeljem donesenih odluka, od ukupno odobrenih 3655 kredita, a po zahtjevu korisnika kredita i pozitivnog mišljenja stručnog povjerenstva osnovanog pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, dosad je bilo otpisano 1829 kredita u iznosu od 208,156.047 kuna.

Novom odlukom se otpisalo 285 kredita u iznosu od 32,139.659 kuna, a od toga je razlog za 30 otpisanih kredita smrt nositelja kredita, za 30 je maligna i teška kronična bolest, a za 82 je težak socijalni položaj korisnika kredita.

Kada je riječ o kreditnom programu Fonda za razvoj i zapošljavanje, u Vladi podsjećaju da je Fond za razvoj i zapošljavanje osnovan Zakonom o Fondu za razvoj i zapošljavanje koji se primjenjivao od 1. siječnja 2002. do 9. studenoga 2010. Njegove poslove je tada preuzelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a 2012. poslove nadzora i naplate odobrenih kredita preuzelo je Ministarstvo financija. Tako je Ministarstvo financija preuzelo nadzor i naplatu za 208 kreditnih partija, odnosno 192 korisnika kredita, te je na dan 31. prosinca 2012. stanje navedenih kredita evidentirano u Glavnoj knjizi državnog proračuna u iznosu 1.622,410.528 kuna, od čega je ukupna glavnica iznosila 1.364,029.788 kuna (dospjela glavnica iznosila je 684,968.540 kuna, nedospjela glavnica 679,061.248 kuna), dok su ukupne kamate iznosile 258,380.739 kuna. Kao dio ukupnih mjera pomoći gospodarstvu, Vlada je 2013. donijela Uredbu o kriterijima za otpise i odgodu temeljem kojih je predvidjela davanje bespovratnih potpora u vidu otpisa u visini od 30 posto do 70 posto iznosa odobrenog i iskorištenog kredita, a na osnovi koje nisu svi podnijeli zahtjev za otpisom kredita. Iduće godine Vlada donosi uredbu kojom pooštrava kriterija za otpis i odgodu. I sada dolazimo do prilično nadrealne situacije, vezanu za dio od 670 milijuna otpisanih kredita iz ovog Fonda.

Pravne zapreke

Naime, korisnici kredita Fonda se počinju pozivati na svoja stečena prava temeljem spomenute Uredbe iz 2013., te pokreću sudske postupke. Državno odvjetništvo je tim povodom dalo mišljenje u kojem ne nalazi pravne zapreke za sporazumno rješavanje sporova, te navodi da bi se ne postupanjem i ne donošenjem odgovarajućeg akta temeljem spomenute Uredbe državni proračun izložio dodatnim troškovima i eventualnim novim zahtjevima za odštete. Zbog toga je Vlada sada donijela odluku o otpisu ukupno oko 670 milijuna kuna za korisnike kredita tog Fonda, a nemalim dijelom se taj otpis odnosi na one korisnike kredita koji su tužili državu zato što im nije otpisala dio kredita. Eto, i to smo doživjeli.

Porezni obveznici će oprostiti i otpisati dio kredita korisnicima kredita zato što su korisnici kredita tužili državu zato što im nije pravovremeno otpisala dugove.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac predstavio novi Greyp

Objavljeno

na

Objavio

Nova linija brdskih bicikala Greyp Bikes predstavljena je sinoć u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu.

Od četvrtka u 21 sat kada je bilo službeno predstavljanje, počela je i prodaja preko webshopa. U cijeli projekt potrošeno je oko 6 milijuna eura, a cijena bicikla kreće se od 6.500 do 7.500 eura.

Tri godine nakon predstavljanja posljednjeg električnog bicikla i gotovo šest godina nakon prvog modela kojim su oduševili svijet, Mate Rimac i ekipa iz Greyp Bikesa predstavili s novi Greyp G6 u prostorijama Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu.

G6 razvijen je oko pogona, na njemu je hrpa senzora te je stalno povezan s internetom. Na jedinstven su način tako spojili biciklističke i digitalne komponente, razvili mobilnu aplikaciju te na taj način stvaraju, kako kažu, potpuno novo korisničko iskustvo. Težit će manje od 25 kilograma, a postizat će veću brzinu.

Razvoj nove linije električnih bicikala započeo je idejom da se ne kreira jedan u nizu električnih bicikala, već da se iskoriste nevjerojatne mogućnosti elektrifikacije, povezivosti, ‘gamificationa’ te uz dodatak iznimne kreativnosti stvori jedinstveni proizvod.

– Trebalo je 4 godine intenzivnog istraživanja, razvoja i testiranja kako bismo razvili proizvod koji predstavljamo javnosti. Odlike sustava i same tehnološke platforme, važnije su od samog proizvoda. Za razliku od tradicionalnih biciklističkih kompanija, umjesto opremanja bicikla električnim pogonom, mi smo bicikl razvili oko pogona, senzorike i stalnog pristupa internetu. Vjerujem da smo na jedinstven način spojili biciklističke i digitalne komponente, integrirali senzoriku i kamere, umrežili bicikle, razvili mobilnu aplikaciju i na taj način stvorili potpuno novo iskustvo vožnje bicikla. U ovaj projekt smo uložili četiri godine razvoja i vjerujemo da je ovo prekretnica za našu firmu, a ako možemo zanemariti skromnost na trenutak, prekretnica za biciklističku industriju – izjavio je Mate Rimac.

Jedna od glavnih odlika novog bicikla uloga je pametnog telefona koji postaje glavno korisničko sučelje. G6 na temelju informacija dobivenih iz niza ugrađenih senzora direktno sudjeluje u donošenju odluka koje utječu na ponašanje bicikla, a time i samu vožnju, a u nekim slučajevima i sam može donijeti odluku. Primjerice, na temelju broja otkucaja srca vozača; G6 sam prilagođava nivo asistencije motora, a G-senzor detektira opasne situacije i započinje proceduru slanja poziva u pomoć.

Tako će npr. taj uređaj pratiti otkucaje vašeg srca te ukoliko su niži od zadanog, bicikl će sam povećati napor. Ukoliko su otkucaji srca viši od očekivanog, bicikl će smanjiti napor pedaliranja.

Niz podataka koji se prate i bilježe, poput prikaza utrošene energije vozača, ali isto tako i one električne, pružat će uvid u stanje bicikla i u navike korisnika, a sve s ciljem unaprjeđenja korisničkog iskustva i još boljeg doživljaja. G6 je, za razliku od svog prethodnika, pedelec model što znači da vozač pri pedaliranju ima asistenciju električnog motora, ali čim prestane pedalirati i asistencija motora prestaje.

Povezivost omogućava slanje naredbi biciklu ili pak dohvaćanje snimaka s integriranih kamera na biciklu, čak i kad bicikl i korisnik nisu na istoj lokaciji. Kamere s funkcijom neprekidnog snimanja bilježe svaku situaciju, a video snimke i fotografije moguće je podijeliti u realnom vremenu na društvenim mrežama.

– Sve je zapravo počelo prije 4 ili 5 godina kad smo se nas par prijatelja vozili i krenuli smo pedalirati s punim baterijama. Kad bi stali odmoriti, među sobom smo se stalno propitivali koliko ti imaš baterije? Ustvari to nam je pokazalo tko je manje, a tko više pedalirao. Imali smo šalu da tko je najmanje pedalirao, tj. tko ima najmanje baterije taj mora platiti pivu. Zato sam pomislio da mora postojati neki bolji način za provjeriti to nego da se stalno ispitujemo koliko imamo baterije. I eto, od te ideje i natjecanja s prijateljima došlo je do ovakvog proizvoda – rekao  je Rimac za 24 sata.hr

Najveća brzina koju Greyp G6 može postići je 45 kilometara na sat.

– Svaki Greyp G6 imat će ugrađenu eSIM karticu te time i besplatni, neograničeni internet sve do 2022. godine – objasnio je Rimac.

Od četvrtka u 21 sat kada je bilo službeno predstavljanje, počela je i prodaja preko webshopa. U cijeli projekt potrošeno je oko 6 milijuna eura, a cijena bicikla kreće se od 6.500 do 7.500 eura. Rimac kaže kako se za izvoz najviše fokusiraju na njemačko govorno područje, dakle na Austriju, Švicarsku i Njemačku.

Foto: Rimac 

 

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari