Connect with us

Gospodarstvo

Kako do proračunskih ušteda većih od 15 milijardi kuna

Objavljeno

-

Rast državnog duga i opravdana panika koju taj rast stvara je sada već godinama konstanta gospodarske politike u Hrvatskoj.

Većina političkih stranaka smatra da se taj rast državnog duga može zaustaviti samo putem drastičnog smanjivanja plaća i mirovina što je po viđenju BUZ-a potpuno pogrešno. BUZ je svjestan činjenice da bi takva politika štednje dovela do gotovo potpunog kolapsa Hrvatske ekonomije i do bijega stotina tisuća ljudi, posebno mladih i visokoobrazovanih, u inozemstvo kao što se to već ranije dogodilo u Baltičkim državama, što je za interese RH apsolutno neprihvatljivo.

U skladu s tim naše konkretne mjere za stabilizaciju državnog duga su našle prostora za štednju na drugim mjestima koja imaju puno manji utjecaj na Hrvatsko društvo. Proračunski manjak središnje države za 2014. godinu je iznosio oko 12 milijardi kuna, a minus opće države je bio gotovo 19 milijardi kuna. Nakon parlamentarnih izbora državni dug nam iznosi 290 milijardi kuna i jedan od primarnih zadataka će biti da taj dug stavimo pod kontrolu.

Za početak red je da se izvrše promjene u radu HNB-a koji je tijekom cijele naše ekonomske krize stajao po strani. U EU imamo 9 članica koje imaju vlastitu valutu. Sve te države osim Hrvatske su imale tijekom posljednjih 8 godina devalvaciju veću od 10 % ili su njihove Narodne banke kupovale državne obveznice, a ponekad su provele obje mjere zajedno. Za primjer ćemo navesti Švedsku čija Narodna banka je kupila državnih obveznica u visini 30 milijardi kruna prošli ožujak samo kako bi uspješno srušila cijenu državnog zaduživanja. Vodeći se tim primjerom cilj BUZ-a je da HNB pokrene proces ograničene kupovine 30 godišnjih državnih obveznica s godišnjim prinosom od 0.25 %. Nuspojava te kupovine bi bila snižavanje cijene zaduživanja Hrvatske što je ekstremno važno zbog toga što većina našeg današnjeg proračunskog manjka otpada na kamate. U slučaju ako se sadašnji guverner ne slaže s našim planom smatramo da se odmah trebala pokrenuti procedura opoziva i odabir zamjene. Gospodin Vujčić je za BUZ već i tako izgubio moralno pravo na položaj guvernera kada je sebi prošle godine povećao plaću dok se istovremeno kod svih drugih kategorija društva traže uštede.

Kada govorimo u sudjelovanje HNB u smanjivanju našeg duga moramo spomenuti i činjenicu da Hrvatska ima (relativno) najveće devizne rezerve u EU. Ideološka pozicija HNB-a i financijske industrije je da su te rezerve korisne i potrebne. Hrvatska danas po podacima Svjetske banke ima relativno cca 10 puta veće devizne rezerve od Slovenije, 8 puta od Njemačke, 4 puta veće od Litva, a 2 puta veće od Mađarske. To dakle ne znači da mi imamo konkretno u brojevima najveće rezerve nego da imamo najveću pokrivenost uvoza svojim deviznim rezervama. Mi smatramo da bi se te rezerve trebale (mogle) iskoristiti za smanjivanje državnog duga jer ovako one same po sebi nemaju nikakvog smisla.

Treću uštedu BUZ ima namjeru postići putem ukidanja obveznih mirovinskih fondova što bi iznosilo oko 7 milijardi kuna godišnje ili ako ništa drugo onda barem privremena suspenzije uplata u fondove što iznosi oko 5 milijardi kuna godišnje. Bez vraćanja mirovinskih fondova u javne financije putem ukidanja drugog stupa ili njegovog pretvaranja u državni fond teško je zamisliti mogućnost svođenja proračunskog manjka u okvire koje traži EU do 2020. godine. Ovo podrazumijeva da se nikome ne otuđuju do sada uplaćena sredstva.

Četvrta proračunska ušteda je neupitno kontroverznija. Milanovićeva vlada je prihvatila i pokrenula BUZ-ov listopadski plan za našu nacionalnu naftnu kompaniju, ali za razliku od njih mi smo taj svoj plan smatrali samo kratkoročnim rješenjem. Prije pada cijene nafte Hrvatska je putem snižene cijene naftne rente godišnje financirala INU s 3 milijarde kuna.

To financiranje je usko povezano s našim naftnim bušotinama u Slavoniji i Rafinerijom Sisak jer smatramo da je financijski nerazumno da na taj način Hrvatska financira radna mjesta u Sisku budući nas svako tamošnje radno mjesto košta gotovo 280.000 kuna mjesečno. Zbog tih razloga jedan od naših prijedloga je i da se u dogovoru s sindikatom i radnicima zatvori rafinerija u Sisku, a da tamošnji radnici dobiju otpremninu od 534.000 kuna neto koliko u prijevodu iznosi osmogodišnja prosječna plaća u Hrvatskoj.

Posljednja naša proračunska ušteda se tiče zdravstva o čemu se posljednju godinu puno priča. Cilj naše uštede u zdravstvu je zadržavanje dosadašnje kvalitete i cijene liječenja kako bi ono ostalo pristupačno svim slojevima našeg društva. Mi uštede u zdravstvu nalazimo u djelatnostima koje su nevezane sa samim liječenjem odnosno:
1) U skladu s današnjim pravilima sve osobe prekomjerne težine bez obzira činjenicu da li su bolesne ili ne imaju pravo na liječenje putem HZZO-a. Smatramo da bi se trebala izvršiti procjena opravdanosti te mjere jer prekomjerna težina samo po sebi ni/je bolest.
2) Unutar zdravstvene zajednice se već neko vrijeme vodi rasprava o opravdanosti kućne njege iz perspektive efikasnosti liječenja. U skladu s tim bilo bi dobro provesti reviziju kućne njege kako bi se utvrdilo da li i koliko ona pomaže većini pacijenata
3) Trenutačni način na koji funkcionira organizacija za ortopedska pomagala je potpuno neučinkovit pa se u skladu s tim treba ukinuti bez da se pri tome vrši revizija ili ikakva druga promjena po pitanju prava na ortopedska pomagala.

Sa te tri mjere koje ne zadiru u samo liječenje bi po našoj procjeni zdravstvu moglo donijeti uštedu od cca 4 milijarde kuna.

Vlada mora provoditi reforme u zdravstvenom sustavu bez diranja postojećeg modela društvene solidarnosti u javnom zdravstvu. Treba vratiti HZZO u državnu riznicu kako bi država imala utjecaj na osiguranje, pravičnost i etičnost javnog dobra u području javnog zdravstva. Moramo naglasiti da je zdravstveni javni sustav temeljni stup socijalne države koji osigurava ustav RH, kao što je i mirovinski sustav temeljni stup za socijalnu sigurnost umirovljenika i socijalni sustav koji osigurava egzistenciju siromašnim građanima.

Samo s ukidanjem II stupa, uštedama u zdravstvu i INI koje smo ovdje naveli proračun RH bi uštedio 14 milijardi kuna,a kada na to još dodamo 2.5 milijarde kuna ušteda putem svođenja deviznih rezervi na visinu u drugim europskim državama dolazimo do 16.5 milijardi kuna proračunskih ušteda bez da se smanji i jedna mirovina, bez da se smanji i jedna plaća, bez da se poveća i jedan porez, bez da se smanji ili ograniči ikome pravo na liječenje.

Po pitanju primanja državnih zaposlenika i onih u državnih tvrtkama smatramo da se njihova primanja trebaju uskladiti s primanja zaposlenih u privatnom sektoru. Bez obzira na to mi smo odlučno protiv ikakvog smanjivanja primanja jer smatramo da bi tako nešto bilo kontraproduktivno, i sa neugodnim političkim posljedicama. U skladu s tim, a vodeći se s irskim primjerom BUZ smatra poželjnim sklapanje dogovora između svih sindikata i vlade RH kojim bi se Vlada obvezala da neće smanjivati primanja tokom sljedeće 4 godine, a sindikati da neće tražiti veća primanja za svoje članove.

Uz prethodno navedeno, često se u javnosti iznose kritike o prevelikom broju gradova i općina. Mi smatramo da se treba pokrenuti javna rasprava o općinama i gradovima koje nisu u stanju pokriti iz prireza svoje troškove pa ih se financira iz središnjeg proračuna. Te općine i gradove bi po našem mišljenju poštujući svu proceduru trebalo ukinuti ili bi njihovi gradonačelnici – načelnici mogli postati volonteri. Taj izbor bi ostavili biračima.

BUZ uz naveden o ima niz prijedloga i dodatnih mjera za smanjivanje proračunskog manjka putem boljeg korištenja nekretnina u državnom vlasništvu, ali ovdje uz navedeno još samo želimo naglasiti i potrebu preispitivanja proračunskog financiranja nevladinih udruga na što godišnje trošimo oko 2 milijarde kuna a da uopće nemamo jasan odgovor na pitanje koliko doista potrebe i smisla ima to i takvo financiranje?

Autor:  Robert Jurčić/BUZ

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari