Pratite nas

Kronika

Kako DORH unaprijed može tvrditi da oko Mesića u Patriji ništa nije sporno?

Objavljeno

na

“Državno odvjetništvo kaže da je sve u redu. Gledajte koja je to brzina. U roku od 24 sata trčeći se bore za to da se ovdje ne radi o kaznenom djelu”, rekao je odvjetnik. Za Bajića ga to ne bi čudilo, ali Cvitan ga je iznenadio

Aferom Patria i odgovornošću bivšeg predsjednika Stjepana Mesića bavila se i HRT-ova emisija Studio 4 u kojoj su gostovali novinar i publicist Dražen Rajković te bivši državni odvjetnik Željko Olujić.

Rajković je na početku opisao detalje iz afere u kojoj su, prema njegovim riječima, sudjelovali finski, austrijski, slovenski i navodno hrvatski istražitelji. Dobili su posao putem natječaja i u Hrvatskoj i u Sloveniji, s time da su Slovenci nešto skuplje platili oklopna vozila. Posao se u Sloveniji dogodio 2006., u Hrvatskoj 2007. i 2008., s time da ga još plaćamo. Slovenija je kupila 11 vozila više. Ukupni iznos koji su Slovenci platili je 280 milijuna kuna, naš 180 milijuna kuna.

Olujić je rekao da finski istražitelji već dosta dugo rade na tom predmetu. Prozvao je Mesića, među ostalim i za reakciju. Podsjetimo, Mesić je rekao da “ima gadova u Hrvatskoj koji bi htjeli mene umočiti, samo moraju znati da do njihove i do moje smrti to neće dočekati”.

“Na optuženičkoj klupi u Finskoj bili su ljudi koji nemaju nekakav značaj, praktični trgovinski putnici. Ali tu nije samo sumnja u kazneno djelo primanja mita. On se u javnosti vrlo balkanski branio. Najprije je rekao da ne zna finski, nijedan strani jezik. Pa nije mu ni stavljeno na teret izravni kontakt s Fincima. Radi se o organizaciji, postoji sumnja da je svojim utjecajem utjecao na realizaciju posla. Rekao je da ne može biti odgovoran, jer se MORH ne nalazi pod njim. To nije točno. On ima utjecaj kao vrhovni zapovjednik. S druge strane, sjetimo se kako su 12 hrvatskih generala koji su obranili zemlju umirovljeni dok si rekao keks. Bio je nadređeni, to je samo po sebi kažnjivo djelo”, rekao je odvjetnik.

Rekao je da ga iznenađuje brza reakcija DORH-a jer, kako tvrdi, postoji niz indicija na zatvoreni krug koji upućuje na određene osobe. “Čudi me priopćenje USKOK-a u kojem se tvrdi da oni nisu našli kaznene elemente primanja mita. Što je sa zloporabom položaja? Na temelju ovog činjeničnog opisa koji postoji u nepravomoćnoj presudi već se DORH ograđuje da tu nema ničega, čime u pitanje dovode svoju objektivnost i tko njih kontrolira. Zadatak je hrvatskog državnog organa progona da utvrdi postoji li kazneno djelo ili primanja mita ili neko drugo”, dodao je Olujić.

Mesićevu obranu nazvao je “uistinu balkanskom i neartikuliranom”.

“Nisu gadovi Finci, nije Finska sazdana od gadova, Nisu oni njegovi politički protivnici. Iznijeli su određene činjenice koje upućuju na određenu sumnju, s time da su oni osuđeni. Sad je na strani hrvatskih državnih organa da utvrde puteve tog novca”.

Rajković je dodao da je ovo priča o hrvatskom društvu, hrvatskoj politici i hrvatskom pravosuđu. “U Sloveniji je napisana knjiga o tome. To je jedan napet triler u kojem je do svih detalja slučaj Patria objašnjen u Sloveniji. S druge strane, postoje slovenski državni organi koji su odradili svoj posao”.

Olujić se potom vratio na DORH.

“Državno odvjetništvo kaže da je sve u redu. Gledajte koja je to brzina. U roku od 24 sata trčeći se bore za to da se ovdje ne radi o kaznenom djelu. Već je to samo po sebi sumnjivo. Moguće je to bilo u okviru službe u kojoj je radio Bajić, ali se čudim gospodinu Cvitanu. Da je barem utvrdio okolnosti i izvršio uvid u kazneni spis koji je dostupan, njemu će sud sve dostaviti. Zašto unaprijed govori da nema ničega? To je u najmanju ruku sumnjivo. Jedino je moguće putem javnosti vršiti određeni pritisak”, rekao je bivši državni odvjetnik.

Rajković je kazao da napadi proizlaze iz izjava finskog tužitelja i da ih nitko nije izmislio.

“Mislim da bi bilo puno uputnije od bivšeg državnog dužnosnika kojemu država plaća ured da je istog časa pozvao istražitelje i da se stavio na raspolaganje. To su izjave iz nekih davno prošlih vremena, tako se to ne radi, to je pritisak na organe”, zaključio je Rajković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

7. listopada 1991. – Teroristički napad zločinačke ‘JNA’ na Zagreb i Banske dvore

Objavljeno

na

Objavio

Samo dan uoči isteka tromjesečnog moratorija i proglašenja hrvatske samostalnosti, zločinačka “JNA”  koja je sebe nazivala “narodnom” i “jugoslavenskom” raketirala je s dva ratna zrakoplova sjedište hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana u vrijeme kad su se kod njega na radnom sastanku nalazili predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i predsjednik SIV-a Ante Marković.

Šest navođenih raketa zrak-zemlja, tog je 7. listopada iza 15,00 sati pogodilo zagrebački Gornji grad uništivši dio Banskih dvora – uključujući i prostoriju za sastanke koju su dr. Tuđman i gosti napustili koju minutu ranije – i oštetivši još 72 objekta. Jedna je osoba poginula a četiri je ranjeno, dok je prouzročena šteta od preko 25 milijuna kuna.

Nakon punih 26 godina, procesuirano je 6 počinitelja ovog terorističkog akta (za ratni zločin i zločin protiv civilnog stanovništva), ali ni jedan od njih nije bio dostupan hrvatskim vlastima. Kao jedan od glavnih izvršitelja zločina, osumnjičen je hrvatski državljanin podrijetlom iz Požege, bivši pilot “JNA” Davor Lukić.

Davor Lukić, bivši pilot “JNA” (podrijetlom iz Požege) koji se sumnjiči kao jedan od glavnih izvršitelja terorističkog čina raketiranja Banskih dvora

Namjera velikosrpskog agresora bila je očita: obezglaviti Hrvatsku likvidacijom hrvatskog predsjednika i pobiti ključne savezne dužnosnike, nakon čega bi put ka uvođenju izvanrednog stanja u državi bio otvoren.

Dr. Tuđmana, Mesića i Markovića spasila je čista slučajnost, jer su iz prostorije koja je bila metom napada izašli nešto ranije nego je bilo planirano prema protokolu. Srpska je propaganda tvrdila da su „ustaše same postavile eksploziv kako bi za to optužile Srbe“, no, istina je ipak ubrzo izašla na vidjelo.

Na kraju su čak i službeni analitičari “JNA” – poput velikosrpskog vojnog propagandista Miroslava Lazanskog – priznali kako „raketiranje Banskih dvora nije namešteno od strane Hrvatske“ i da je akcija „zamalo uspela“.

Činjenica da su agenti KOS-a imali točne podatke o rasporedu prostorija u Banskim dvorima, vremenu sastanka, protokolu i drugim detaljima vezano za susret trojice političkih dužnosnika, rječito govori s čime se sve Hrvatska morala boriti na putu ka svojoj samostalnosti.

Već sredinom osamdesetih godina u kabinetu tadašnjeg predsjednika CK SKH, Stanka Stojčevića,  formiran je tzv. analitički tim (koji je formalno djelovao u okviru „Stručne službe“ ovog političkog tijela).

Na čelu tog „analitičkog tima“ bili su Slavko Malobabić (koji je u svojoj političkoj karijeri bio šef kabineta trojici predsjednika CK SKH: Miki ŠpiljkuStanku Stojčeviću i Ivici Račanu) i oficir JNA Čedomir Knežević. Bila je to ustvari uspostava paraobavještajnog sustava koji je bio vezan za centralu u Beogradu i izvršavao njezine naloge (u prvo vrijeme prikupljanje i analizu podataka o osobama nesklonim režimu, a kasnije specijalne operacije naoružavanja Srba u Hrvatskoj, stvaranje kriznih žarišta, praćenje „nepodobnih“ pojedinaca i skupina, terorističke akcije s ciljem kompromitiranja nove hrvatske vlasti, vođenje psihološko-propagandnog rata itd.).

Jezgro ove “Stručne službe” činili su agenti KOS-a “JNA” od kojih je uoči rata formirana špijunsko-teroristička skupina “Labrador”. Ona je odigrala vrlo važnu ulogu u dostavljanju podataka vezano za napad na Banske dvore (a izvela je i terorističke bombaške napade u Zagrebu – na sjedište Židovske općine u ul. Palmotićevoj i židovsko groblje na Mirogoju – 19. kolovoza 1991.).

Vrlo brojna i aktivna peta kolona koja se sastojala od tisuća komunističkih špijuna, doušnika i terorista (i služila među ostalim i za režiranje tobožnjih  „ustaških terorističkih napada“), od početka krize bila je uključena u specijalni rat protiv Hrvatske s ciljem diskreditacije nove vlasti i dokazivanja kako je u pitanju uspostava „fašističke NDH“. Takve propagandne laži ali i konkretne akcije  trebale su Hrvatsku kompromitirati u svijetu, nakon čega bi svaka težnja za samostalnošću bila onemogućena i sasječena u korijenu.

Teroristički napad na sjedište hrvatskog predsjednika kao i sve drugo što je agresor na području Republike Hrvatske u ljeto i jesen 1991. godine poduzimao u smislu razaranja gradova i sela te masovnih progona i ubojstava civila, čini potpuno bespredmetnim sve one konstrukcije uz pomoć kojih se  kasnije nastojalo „dokazati“ kako je rat u Hrvatskoj plod „dogovora Tuđmana i Miloševića“.

U to da bi netko dogovorio razaranje vlastite zemlje – pa i ubojstvo sebe samoga (!?), nitko razuman ne može povjerovati i takve tvrdnje  odraz su patološke mržnje prema Hrvatima i Hrvatskoj.

Zločin razaranja same jezgre Gornjeg grada i podmukli atentat na hrvatskog državnog poglavara, jedinstven je takav slučaj u novijom povijesti Europe, što također dokazuje s kakvim se zlom Hrvatska suočila u vrijeme svoje borbe za slobodu i državnu samostalnost.

Zlatko Pinter/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Podignuta nova optužnica protiv Milana Bandića i drugih

Objavljeno

na

Objavio

Protiv zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića Uskok je dopunio optužnicu kojom ga tereti da je, zajedno sa svojim suradnicima, pogodovao tvrtki Petra Pripuza u dodjeli poslova zbrinjavanja otpada te izbjegao plaćanje poreza na donacije za svoju predsjedničku kampanju, čime je gradski proračun navodno oštetio za više od tri milijuna kuna, a državni proračun za više od 540 tisuća kuna.

Optužnicom se Bandića, kao gradonačelnika Zagreba, i Slobodana Ljubičića kao predsjednika Uprave trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o, tereti da su od listopada 2013. do svibnja 2014., po dogovoru i na traženje Petra Pripuza, predsjednika Uprave trgovačkog društva CE-ZA-R d.o.o., pogodovali pri dodjeli poslova na zbrinjavanju otpada grada Zagreba, iako je postojala mogućnost da otpad zbrine Zagrebački holding privremenim skladištenjem, razdvajanjem i sortiranjem, javljaju HRT Vijesti.

“USKOK je, nakon što je na temelju odluke Županijskog suda u Zagrebu provedena dopuna istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podignuo optužnicu protiv osmorice hrvatskih državljana M. B. (1955.), S. LJ. (1958.), P. P. (1957.), Ž. H. (1960.), I. T. (1962.), I. M. (1980.), F. Č. (1965.), M. B. (1959.) zbog počinjenja kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem, utaje poreza ili carine i poticanja na trgovanje utjecajem, navodi se, među ostalim, u priopćenju USKOK-a.

Optužnicom se prvookrivljenom M. B., kao gradonačelniku Zagreba, i drugookrivljenom S. LJ., kao predsjedniku Uprave trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o, čiji je jedini osnivač Grad Zagreb, stavlja na teret da su od listopada 2013. do svibnja 2014., po dogovoru i na traženje trećeokrivljenog P. P., predsjednika Uprave trgovačkog društva CE-ZA-R d.o.o., člana C.I.O.S. grupe, društvima C.I.O.S. grupe pogodovali pri dodjeli poslova na zbrinjavanju otpada Grada Zagreba, iako je postojala mogućnost da otpad zbrine Zagrebački holding privremenim skladištenjem, razdvajanjem i sortiranjem, za što je Zagrebački holding od Grada Zagreba trebao ishoditi dozvolu, koju drugookrivljeni S. LJ., prema dogovoru, nije tražio. Radi realizacije navedenog, prvookrivljeni M. B. i drugookrivljeni S. LJ. osobno ili posredstvom četvrtookrivljenog Ž. H., posebnog višeg savjetnika gradonačelnika i glavnog koordinatora za otpad Grada Zagreba, svi koristeći autoritete svojih položaja, nalagali su poduzimanje radnji radi dodjele poslova na zbrinjavanju otpada po žurnom postupku bez provedbe propisanog postupka javnog natječaja za korist društava C.I.O.S. grupe, iako je postojala mogućnost zbrinjavanja istog na drugi način. U skladu s njihovim nalozima, radi realizacije opisanog dogovora, ostali okrivljenici, i to petookrivljeni I. T., član Uprave Zagrebačkog holdinga d.o.o. koji je na temelju specijalne punomoći ovlašten zamjenjivati predsjednika Uprave, šestookrivljeni I. M., v.d. direktora Službe za nabavu u Direkciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., sedmookrivljeni F. Č., referent nabave u Službi za nabavu Zagrebačkog holdinga d.o.o. i osmookrivljeni M. B., voditelj u Zagrebačkom holdingu d.o.o.,Podružnica Čistoća, poduzimali su naložene radnje zbrinjavanja otpada po žurnom postupku, a sve kako bi se izbjegao postupak javnog natječaja te u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave angažiralo društva iz C.I.O.S grupe, slijedom čega su navedeni okrivljenici, prema traženju, unutar svojih ovlasti poduzimali radnje dodjele poslova na zbrinjavanju otpada po žurnom postupku bez provedbe propisanog postupka javnog natječaja za korist društava C.I.O.S. grupe, iako su svi okrivljenici bili svjesni da se uvjeti natječaja prilagođavaju dozvolama i mogućnostima društava C.I.O.S. grupe te da nisu ispunjeni zakonski razlozi za iznimnu žurnost jer se nije radilo o događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti”, stoji u priopćenju.

Milana Bandića tereti se i za primanje donacija nakon predsjedničkih izbora

U USKOK-ovu priopćenju dodaje se da se: “Prvookrivljenom M. B. na teret stavlja da je od 3. ožujka 2011. do 28. veljače 2013. u Zagrebu, vezano za izbore za predsjednika Republike Hrvatske održane 2009./2010. na kojima je bio predsjednički kandidat, u svrhu financiranja izborne promidžbe na svoje ime otvorio žiro-račun na koji je primao donacije do dana održavanja izbora 10. siječnja 2010., nakon čega je Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske podnio završno izvješće o visini i izvoru sredstava korištenih za financiranje izborne promidžbe, nakon podnošenja spomenutog izvješća, suprotno zakonskim odredbama, na navedeni račun nastavio primati uplate fizičkih i pravnih osoba, pa je tako od 3. ožujka 2011. do 5. lipnja 2012. zaprimio uplate u ukupnom iznosu od 15.741.500,00 kuna. Uplate primljene nakon održavanja izbora se, u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak, smatraju drugim dohotkom za koji je bio u obvezi podnijeti prijavu poreza na dohodak nadležnom poreznom tijelu, a što nije učinio. Na taj je način prvookrivljeni M. B. izbjegao plaćanje poreznih obveza u ukupnom iznosu od 3.714.994,00 kuna, čime je na ime neobračunatih i neplaćenih poreza državni proračun Republike Hrvatske oštetio za 542.912,50 kuna, a na ime neobračunatog i neplaćenog poreza i prireza proračun Grada Zagreba je oštetio za 3.172.081,50 kuna.”

USKOK predložio spajanje postupaka

“USKOK je Županijskom sudu u Zagrebu predložio da se prema članku 25. stavku 1. točki 1. i 2. i stavku 2. Zakona o kaznenom postupku kazneni postupak u ovom kaznenom predmetu spoji s kaznenim postupkom koji se pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi povodom optužnice ovog Ureda protiv I. okr. M. B., III. okr. P. P., V. okr. I. T., VIII. okr. M. B., IX. okr. I. B., X. okr. K. R. U., XI. okr. B. M., XII. V. B., XIII. okr. M. L., XIV. okr. Z. A. i XVIII. okr. trgovačkog društva te da se provede jedinstveni postupak s obzirom na to da je u navedenom predmetu u tijeku postupak protiv istih okrivljenika, a isto tako postoji međusobna veza i isti dokazi.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari