Pratite nas

Iz Svijeta

Kako je Atena prije devet godina osigurala vanjsku granicu Europske unije

Objavljeno

na

Foto: EPA (Migranti na tursko-grčkoj granici)

Kada je vlada tadašnjeg grčkog premijera Giorgiosa Papandreoua iz „Panhelenskog socijalističkog pokreta” u siječnju 2011.najavila da će graditi ogradu na grčkoj kopnenoj granici s Grčkom, Europska komisija nije bila oduševljena.

„Ograde i zidine dugoročno nisu učinkovito rješenje za svladavanje migracijskih valova, priopćila je glasnogovornica Cecilije Malmström koja je u to vrijeme bila povjerenica EU za migraciju i unutarnje poslove. Europska komisija odbila je financijski pomoći Grčkoj iako je ona tada bila pogođena financijskom krizom.

Grčki mediji pisali su o tome kako je iz Bruxellesa priopćeno da se gradnja ograde neće financirati sredstvima Europske unije jer takav korak nije rješenje problema ilegalne migracije u regiji.

Socijalistička vlada u Ateni ipak nije odustala od svog plana. Grčki ministar unutarnjih poslova Christops Papoutsis izjavio je da je apsolutna obveza vlade zaštititi prava svojih građana kao i građana trećih država koje u Grčkoj žive legalno.

Pozadina: prema podacima Europske agencije za zaštitu granica, Frontex, 2010. godine najviše je neregularnih prelazaka granice u Europu prijavljeno u Grčkoj, čak 45 000 slučaja u prvom polugodištu te godine. Tada u fokusu zbivanja nisu bili grčki otoci u Egejskom moru, nego kopnena granica s Turskom u Traciji. Tamo granična rijeka Marica (na grčkom: Evros, na turskom: Meric) razdvaja dvije države. Na dionici dugoj deset kilometara obje obale rijeke nalaze se na turskoj strani.

Tu je granica s Grčkom smještena zapadnije. Preko tog dijela tada je na teritorij Europske unije stizalo najviše migranata sve dok krajem 2012., nekoliko mjeseci od početka gradnje, nije dovršena deset kilometara duga i tri metra visoka ograda.

Doduše, pojedini migranti uspjeli bi prijeći ogradu. Često bi se pronašli debeli popluni koji bi bili prebačeni preko bodljikave žice, također su rezane rupe u žici, a najmanje jednom migranti su iskopali rupu ispod ograde. Ipak, prema navodima grčke policije u toj je regiji broj uhvaćenih migranata pao za 95 posto.

Papandreouvoj vladi, koja je inače bila omražena, gradnja ograde donijela je rast popularnosti sa 60 na 80 posto. Gradnju ograde pozdravili su solunski metropolit i skladatelj Mikis Theodorakis, ali i brojni seljaci na turskoj strani kojima bi migranti uništili polja.

Turska

Otada je u tom kutu triju zemalja rastao pritisak na bugarsku granicu sve dok socijalistička vlada u Sofiji 2013. donijela odluku o gradnji ograde. Europska unija ponovo nije bila oduševljena. „Ograde i zidine nisu rješenje za postupanje s migracijskim tokovima“, izjavila je tada povjerenica Malmström.

Ona je upozorila Bugarsku da mora poštivati ljudska prava migranata kao i njihovo pravo na azil. No ograda se nastavila graditi, u dva reda, opasana bodljikavom žicom, isto kao u Grčkoj. Ta je odluka u Bugarskoj naišla na dobar odjek kao i u Grčkoj.

Zatim se pojačao razvoj koji je započeo već nakon gradnje ograde u Grčkoj: migracijski valovi premjestili su se na grčke otoke. Političke konjunkture nisu mogle naštetiti graničnim ogradama.

Početkom 2015. dio grčke ograde uništen je u poplavi, ali je na zapovijed Syrize, koja je upravo tada došla na vlast, brzo ponovo izgrađen. Kada je bila u oporbi Syriza je granične ograde nazivala licemjernim i nehumanima. No kada je došla na vlast, promijenila je stav. Zahtjevi za rušenjem ograde ideološki su korektni, ali u ovom trenutku nisu oportuni“, izjavio je ministar iz redova Syrize.

Taj trenutak potrajao je do kraja mandata Syrize 2019. Vlada premijera Kyriakos Mitsotakisa, koja nema ideoloških problema sa zaštitom granica ogradama, planira sada nastaviti s gradnjom ograde. Već 2019. mjere sigurnosti uz ogradu i na grčkoj obali rijeke Marice pojačane su infracrvenim kamerama i dodatnim slojevima bodljikave žice. Ovih dana grčki mediji pišu o tome da vlada planira produljiti ogradu sa 10 na 30 km, i proširiti je na dijelove u kojima Marica čini granicu, ali ljeti ima malo vode.

Televizijska postaja Mega izvijestila je pozivajući se na izvore iz policije da će se gradnja realizirati u svega nekoliko tjedana, s time da će, kako je pisao atenski list „To Vima“ u troškovima gradnje sudjelovati i EU.

Tako grčke vlasti misle da se mogu pripremiti za nova „otvaranja granice“ u stilu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. On je krajem 2015. tadašnjem predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru i predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Trumpu otvoreno rekao: „Mi u svakom trenutku možemo otvoriti granice prema Grčkoj i Bugarskoj i poslati izbjeglice u autobusima.“ Erdogan je upitao kako će EU reagirati ako se ne dogovori s njime: „Što ćete raditi s izbjeglicama ako se ne dogovorite? Ubiti ih?“ Čini se da odgovor na to pitanje glasi: Gradit ćemo više ograda i koristiti suzavac.

Michael Martens / Frankfurter Allgemeine Zeitung

Cijela Europa postala je Mađarska

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Rusija spremna u lipnju testirati cjepivo za koronavirus

Objavljeno

na

Objavio

Direktor velikog ruskog istraživačkog centra rekao je u utorak predsjedniku Vladimiru Putinu da je njegov laboratorij spreman od lipnja testirati na ljudima eksperimentalno cjepivo protiv novog koronavirusa.

Na sastanku Putina s direktorima glavnih ruskih istraživačkih centara koji je prenosila televizija, Rinat Maksjutov, ravnatelj državnog laboratorija Vektor, najavio je prvu fazu kliničkih ispitivanja triju cjepiva za 29. lipnja na uzorku od 180 dragovoljaca.

“Već su osnovane skupine dragovoljaca. Primili smo više od 300 kandidatura”, rekao je Maksjutov.

Dodao je da su znanstvenici u laboratoriju blizu sibirskog grada Novosibirska razvili prototipove cjepiva bazirana na šest tehnoloških platformi. Trenutno se testiraju na miševima, zečevima i drugim životinjama kako bi se odredio prototip do 30. travnja.

Pojasnio je da bi predklinička testiranja trajala do 22. lipnja, a potom bi počela testiranja na ljudima.

Rinat Maksijutov je također rekao da bi prva ispitivanja na ljudima mogla početi već od svibnja “ako to odobri ministarstvo zdravstva”.

Po njegovim riječima, Vektor raspolaže s cjepivima za druge bolesti koja bi se mogla upotrijebiti za razvoj cjepiva protiv koronavirusa.

Laboratorij Vektor je vodio tajna istraživanja biološkog oružja tijekom sovjetskog razdoblja i raspolaže uzorcima raznih virusa, od velikih boginja do ebole.

U Rusiji je trenutno 7497 oboljelih, a 58 ljudi umrlo je od novog koronavirusa. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump oštro napao Svjetsku zdravstvenu organizaciju: WHO je stvarno uprskao

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump u utorak je oštro napao Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i optužio je da je prebliska Kini i da loše vodi pandemiju koronavirusa.

“WHO je stvarno uprskao”, napisao je na Twitteru predsjednik dok je zemlji više pd 11.000 osoba umrlo od Covida-19.

“Čudno, velikim dijelom ih financiraju Sjedinjene Države, a oni su usredotočeni na Kinu. Pomno ćemo razmotriti tu situaciju”, dodao je.

“Srećom, nisam poslušao početne savjete da ostavimo otvorene granice s Kinom. Zašto su dali tako pogrešan savjet?” pitao je.

Sjedinjene Države imaju najveći broj zabilježenih slučajeva zaraze Covidom-19.

Broj umrlih od bolesti u zemlji se povećava posljednjh dana na više od 1000 dnevno i približava se jezivim rekordima Italije i Španjolske.

Utorak je bio dosad najsmrtonosniji dan od izbijanja epidemije u saveznoj državi New Yorku. Guverner Andrew Cuomo izvijestio je o 731 novom smrtnom slučaju, čime je broj umrlih porastao na 5489.

New York ima 138,836 potvrđenih slučajeva zaraze, što ga čini daleko najpogođenijom državom u SAD-u. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari