Pratite nas

Iz Svijeta

Kako je Atena prije devet godina osigurala vanjsku granicu Europske unije

Objavljeno

na

Foto: EPA (Migranti na tursko-grčkoj granici)

Kada je vlada tadašnjeg grčkog premijera Giorgiosa Papandreoua iz „Panhelenskog socijalističkog pokreta” u siječnju 2011.najavila da će graditi ogradu na grčkoj kopnenoj granici s Grčkom, Europska komisija nije bila oduševljena.

„Ograde i zidine dugoročno nisu učinkovito rješenje za svladavanje migracijskih valova, priopćila je glasnogovornica Cecilije Malmström koja je u to vrijeme bila povjerenica EU za migraciju i unutarnje poslove. Europska komisija odbila je financijski pomoći Grčkoj iako je ona tada bila pogođena financijskom krizom.

Grčki mediji pisali su o tome kako je iz Bruxellesa priopćeno da se gradnja ograde neće financirati sredstvima Europske unije jer takav korak nije rješenje problema ilegalne migracije u regiji.

Socijalistička vlada u Ateni ipak nije odustala od svog plana. Grčki ministar unutarnjih poslova Christops Papoutsis izjavio je da je apsolutna obveza vlade zaštititi prava svojih građana kao i građana trećih država koje u Grčkoj žive legalno.

Pozadina: prema podacima Europske agencije za zaštitu granica, Frontex, 2010. godine najviše je neregularnih prelazaka granice u Europu prijavljeno u Grčkoj, čak 45 000 slučaja u prvom polugodištu te godine. Tada u fokusu zbivanja nisu bili grčki otoci u Egejskom moru, nego kopnena granica s Turskom u Traciji. Tamo granična rijeka Marica (na grčkom: Evros, na turskom: Meric) razdvaja dvije države. Na dionici dugoj deset kilometara obje obale rijeke nalaze se na turskoj strani.

Tu je granica s Grčkom smještena zapadnije. Preko tog dijela tada je na teritorij Europske unije stizalo najviše migranata sve dok krajem 2012., nekoliko mjeseci od početka gradnje, nije dovršena deset kilometara duga i tri metra visoka ograda.

Doduše, pojedini migranti uspjeli bi prijeći ogradu. Često bi se pronašli debeli popluni koji bi bili prebačeni preko bodljikave žice, također su rezane rupe u žici, a najmanje jednom migranti su iskopali rupu ispod ograde. Ipak, prema navodima grčke policije u toj je regiji broj uhvaćenih migranata pao za 95 posto.

Papandreouvoj vladi, koja je inače bila omražena, gradnja ograde donijela je rast popularnosti sa 60 na 80 posto. Gradnju ograde pozdravili su solunski metropolit i skladatelj Mikis Theodorakis, ali i brojni seljaci na turskoj strani kojima bi migranti uništili polja.

Turska

Otada je u tom kutu triju zemalja rastao pritisak na bugarsku granicu sve dok socijalistička vlada u Sofiji 2013. donijela odluku o gradnji ograde. Europska unija ponovo nije bila oduševljena. „Ograde i zidine nisu rješenje za postupanje s migracijskim tokovima“, izjavila je tada povjerenica Malmström.

Ona je upozorila Bugarsku da mora poštivati ljudska prava migranata kao i njihovo pravo na azil. No ograda se nastavila graditi, u dva reda, opasana bodljikavom žicom, isto kao u Grčkoj. Ta je odluka u Bugarskoj naišla na dobar odjek kao i u Grčkoj.

Zatim se pojačao razvoj koji je započeo već nakon gradnje ograde u Grčkoj: migracijski valovi premjestili su se na grčke otoke. Političke konjunkture nisu mogle naštetiti graničnim ogradama.

Početkom 2015. dio grčke ograde uništen je u poplavi, ali je na zapovijed Syrize, koja je upravo tada došla na vlast, brzo ponovo izgrađen. Kada je bila u oporbi Syriza je granične ograde nazivala licemjernim i nehumanima. No kada je došla na vlast, promijenila je stav. Zahtjevi za rušenjem ograde ideološki su korektni, ali u ovom trenutku nisu oportuni“, izjavio je ministar iz redova Syrize.

Taj trenutak potrajao je do kraja mandata Syrize 2019. Vlada premijera Kyriakos Mitsotakisa, koja nema ideoloških problema sa zaštitom granica ogradama, planira sada nastaviti s gradnjom ograde. Već 2019. mjere sigurnosti uz ogradu i na grčkoj obali rijeke Marice pojačane su infracrvenim kamerama i dodatnim slojevima bodljikave žice. Ovih dana grčki mediji pišu o tome da vlada planira produljiti ogradu sa 10 na 30 km, i proširiti je na dijelove u kojima Marica čini granicu, ali ljeti ima malo vode.

Televizijska postaja Mega izvijestila je pozivajući se na izvore iz policije da će se gradnja realizirati u svega nekoliko tjedana, s time da će, kako je pisao atenski list „To Vima“ u troškovima gradnje sudjelovati i EU.

Tako grčke vlasti misle da se mogu pripremiti za nova „otvaranja granice“ u stilu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. On je krajem 2015. tadašnjem predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru i predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Trumpu otvoreno rekao: „Mi u svakom trenutku možemo otvoriti granice prema Grčkoj i Bugarskoj i poslati izbjeglice u autobusima.“ Erdogan je upitao kako će EU reagirati ako se ne dogovori s njime: „Što ćete raditi s izbjeglicama ako se ne dogovorite? Ubiti ih?“ Čini se da odgovor na to pitanje glasi: Gradit ćemo više ograda i koristiti suzavac.

Michael Martens / Frankfurter Allgemeine Zeitung

Cijela Europa postala je Mađarska

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Oglasi

Komentari