Pratite nas

BiH

Kako je moguće da naši pravni i politički eksperti ne mogu dokazati i izboriti istinu o političkim, nacionalnim i vojnim ciljevima Hrvata u BiH?

Objavljeno

na

Politička i pravna struka

Mi, hrvatski branitelji oboljeli od PTSP-a, više od dvadeset godina, tj. od završetka Domovinskog rata, pokušavamo razumjeti na koji način funkcionira međunarodno i domaće pravosuđe kada su u pitanju ratni zločini.

Neosporna je činjenica kako se u Bosni i Hercegovini vodio rat za nacionalne interese između pripadnika triju konstitutivnih naroda, i koliko nam je poznato, nijedna strana nakon završetka Domovinskog rata nije optužena za kolektivnu krivnju niti je bilo koja vojna komponenta proglašena zločinačkom organizacijom, već se primijenjuje načelo individualne krivnje, prenosi kamenjar.com

Isto tako, poznato nam je kako unutar svakog od naroda, pa tako i hrvatskog, postoje pravni stručnjaci koji su angažirani na zaštiti ustavnopravnog položaja hrvatskog naroda koji su angažirani na zaštiti digniteta Domovinskog rata i koji su angažirani u obrani optuženih za ratne zločine.

Ono što nam nije jasno jest kako je u BiH u sudskim procesima za ratne zločine moglo doći do neujednačene prakse i različitih mjerila za hrvatsku vojnu komponentu u odnosu na bošnjačku i srpsku.

Opći je dojam kako je na pravnoj i sudskoj razini došlo do ozbiljnih pravnih anomalija i danas se sa sigurnošću može tvrditi kako se vojnim komponentama ne sudi po istom zakonu i kako im se ne određuju ujednačene kaznene mjere.

Nažalost, sve je izvjesnije i oku vidljivije kako se hrvatskoj vojnoj komponenti sudi po nacionalnoj, političkoj i ideološkoj osnovi, što je opasan put prema kolektivnoj krivnji koja će za posljedicu imati svekoliko urušavanje hrvatskog konstitutivnog elementa u Bosni i Hercegovini.

Kakva je to hrvatska politika i pravna struka koja nije u stanju stvoriti ambijent u kojem će sudski procesi za ratne zločine biti u okvirima neospornih činjenica, a ne u funkciji supremacije, tj. urušavanja nacionalne pozicije na štetu jednog naroda, a u korist drugih naroda?

Sudski procesi i medijska haranga koja se vrši protiv pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), sve više ima karakter političkog suđenja na nacionalnoj i ideološkoj osnovi, što jasno pokazuje kako se stvara ambijent kolektivne krivnje hrvatskog naroda, a ne individualne krivice.

Kako je moguće da naši pravni i politički eksperti ne mogu dokazati i izboriti istinu o političkim, nacionalnim i vojnim ciljevima Hrvata u BiH?

[ad id=”68099″]

Danas, nakon dvadeset godina, i običnom pravnom laiku, a kamoli iskusnim pravnim ekspertima, je jasno kako su jedino Hrvati branili Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu državu tri jednakopravna naroda, za razliku od srpskog političkog i vojnog vrha, koji je Bosnu i Hercegovinu zamišljao u sastavu Velike Srbije, što je danas dokazana činjenica. Isto tako, nepobitna je činjenica kako se bošnjački politički i vojni vrh borio za unitarnu Bosnu i Hercegovinu u kojoj bi se uveo bosanski nacionalni identitet koji je bio izravno uperen protiv hrvatskog i srpskog suvereniteta u BiH, i bezbroj je dokaza kako je u konačnici Bosna i Hercegovina trebala biti islamizirana država, okrenuta zemljama Bliskog Istoka u kojima vlada šerijatsko pravo, a ne načela sekularne države kao u zapadnoeuropskim zemljama.

Udruženi zločinački pothvat je montirana izmišljotina, proizišla iz višestoljetne antihrvatske propagande, koja ima za cilj kolektivnu osudu hrvatskog naroda u BiH što bi u konačnici dovelo do gašenja ustavnopravnog statusa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Samo političkom slijepcu nije vidljivo kako su uzurpacija javnih servisa, hrvatskih političkih pozicija koje po ustavu pripadaju hrvatskom narodu, presmjeravanje novčanih sredstava koji pune hrvatski porezni obveznici i udruženi zločinački pothvat samo dio specijalnog rata koji se vodi protiv suvereno-konstitutivnog položaja hrvatskog naroda u BiH.

Hrvatski narod masovno napušta Bosnu i Hercegovinu, i to u najvitalnijoj životnoj dobi, i nitko nas nema prava uvjeravati kako će se kroz reformu Daytonskog mirovnog sporazuma izboriti puna hrvatska jednakopravnost.

Mi, hrvatski branitelji oboljeli od PTSP-a, smatramo kako, za ovakav tragičan položaj hrvatskog naroda uz dva druga naroda u BiH, koji desetljećima potiskuju hrvatsko nacionalno biće u Bosni i Hercegovini uz svesrdnu pomoć sila iz međunarodne zajednice nesklonim hrvatskom narodu, velike zasluge imaju i hrvatske političke elite koje brane svoje poslovne interese ili se zadovoljavaju visokim političkim plaćama na izvršnim, zakonodavnim ili menadžerskim pozicijama.

Nadamo se kako je došlo vrijeme za provjeru nacionalne i stručne kompetentnosti te osobne hrabrosti svakog hrvatskog političara koji se predstavlja kako je u zaštiti nacionalnih interesa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Budući da je Hrvatski narodni sabor BiH uveo Časni sud, bit će nam zanimljivo vidjeti hoće li se Časni sud HNS-a BiH boriti protiv onih pojedinaca koji su u sukobu interesa, protiv onih koji su skloni nepotizmu i korupciji i onih koji svojim neradom doprinose sve lošijoj poziciji hrvatskog naroda u BiH te hoće li biti u funkciji zaštite hrvatskih nacionalnih interesa ili nekih drugih interesa. U svakom slučaju, mi ćemo podnositi prijave za sve one hrvatske političare za koje znamo kako nečasno zastupaju interese hrvatskog naroda u BiH.

KOORDINACIJA UDRUGA PROIZIŠLIH IZ DOMOVINSKOG RATA HZ-HB/KAMENJAR.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri i predsjednici skupština pet županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH zajednički su u četvrtak odbili gostoprimstvo novoizabranom članu BiH Predsjedništva Željku Komšiću ističući da on tamo ne predstavlja Hrvate nego Bošnjake.

“Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog haroda, stoga u toj funkciji nije dobrodošao na prostor naših županija”, navodi se u otvorenome pismu županijskih čelnika čime se širi otpor među hrvatskim institucijama u BiH prema Komšiću za kojega se tvrdi da je izabran glasovima Bošnjaka.

Otvoreno pismo kojim se Komšić proglašava nepoželjnom osobom potpisali su predsjednik vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg i zamjenik predsjedatelja skupštine te županije Tomislav Martinović, premijer Županije zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i predsjedatelj županijske skupštine Anto Miletić, predsjedatelj Skupštine vlade Hercegbosanske županije Robert Bagarić i tamošnji premijer Ivan Jozić, zatim predsjedatelj Skupštine Srednjobosanske županije Josip Kvasina te predsjednik vlade Posavske županije Marijan Klaić i predsjedatelj tamošnje županijske skupštine Joso Marković.

“Na ovim općim izborima hrvatski narod je uvjerljivom većinom izabrao Dragana Čovića za svoga legalnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Stoga ovim putem, svima u našoj domovini BiH, kao i predstavnicima međunarodne zajednice poručujemo da je BiH država triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana te da, u duhu Ustava BiH, konstitutivne narode u Predsjedništvu mogu predstavljati samo legitimno izabrani politički predstavnici”, stoji u zajedničkom otvorenom pismu čelnika županija s hrvatskom većinom.

Ranije je Komšića personom non grata proglasilo dvadesetak općina s hrvatskom većinom u BiH. Komšić je pobijedio u izbornoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH protukandidata Dragana Čovića. Hrvatske stranke i više udruga i pojedinaca upozorili su da je Komšić treći put zaredom nametnut mimo volje Hrvata glasovima Bošnjaka koji su četiri puta brojniji u Federaciji BiH.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, u četiri gotovo isključivo hrvatske općine na području Županije zapadnohercegovačke Komšić je dobio oko 280 glasova ili 0,66 posto, a za Čovića je tamo glasalo oko 30.000 Hrvata. Istodobno Komšić je pobjeđivao i u općinama u kojima doslovno Hrvati uopće ne žive.

(Hina)

 

Karamatić: Za Komšića su glasovali ekstremisti koji žele uspostavljanje islamske države u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lajčak: Izborom Komšića Hrvati će se osjećati još više marginaliziranima

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost. Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.

Dalekosežne posljedice

“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije. “Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora.

Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.

“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.

Zabrinutost i analize

Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija. “Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari