Kako je Putin ujedinio svijet i preko noći srušio rusko-srpske snove?

Prije početka invazije na Ukrajinu mnogi analitičari su govorili da je jedan od glavnih Putinovih ciljeva spriječiti širenje NATO saveza i dodatno razjediniti i oslabiti EU, što mu očigledno nije uspjelo. Dogodilo se upravo suprotno! Putin je apsolutno ujedinio međunarodnu zajednicu okrenuvši je protiv Rusije! Umjesto zaustavljanja širenja NATO saveza,……

Piše: Kazimir Mikašek-Kazo

Jedan veliki Vladimir, ali ne Vladimir Putin, već Vladimir Iljič Lenjin je svojedobno kazao : “Postoje desetljeća u kojima se ništa ne događa, a postoje i momenti u kojima se događaju desetljeća”. Ruska osvajačka invazija na Ukrajinu dovela je do toga da je Europska unija donijela gotovo nezamislive sigurnosne i političke odluke koje će značajno determinirati sadašnjost i budućnost zapadnog svijeta u vojno-obrambenom, kao i u gospodarskom smislu.

Iako je EU godinama slovila kao jedna od najmoćnijih svjetskih ekonomskih subjekata, teško je uspijevala tu evidentnu snagu pretvoriti u ekvivalentnu geopolitičku premoć. Dužnička kriza eurozone, ruska aneksija Krima i vojna intervencija u Donbasu, globalna migrantska kretanja islamskog svijeta, Brexit i konačno pandemija covida-19, kao znakoviti politički potresi, sinergijski su djelovali na razjedinjenje i slabljenje EU-a i zapadnih saveznika, sve dok ruski predsjednik Vladimir Putin nije “odlučio pokrenuti specijalnu vojnu operaciju” ili precizno rečeno, brutalnu osvajačku agresiju na Ukrajinu.

Činilo se da je izabrao pravi tajming u trenutku pada svjetskog gospodarstva, rasta kamata i sveopće nesigurnosti i depresije izazvane pandemijom? Jedan sam od analitičara koji je tvrdio da će pandemija covida-19, koja je vjerojatno ciljani proizvod ljudskog uma, na kraju dana kao epilog imati rat širih razmjera. Strateško gomilanje ruskih snaga na granici s Ukrajinom neminovno je vodilo u rat, kojega je Putin nazvao „specijalnom vojnom operacijom radi zaštite Rusa u Ukrajini“! Nije li to isto kao i klasična obmana Miloševićevog režima koji je u Hrvatskoj spašavao Srbe od ustaša i nacista, a iza te obmane se krila arhitektura stvaranja velike Srbije?

Putinova osvajačka invazija na Ukrajinu, polako ali sigurno iz temelja će promijeniti odnos snaga na geopolitičkoj karti svijeta. Nakon Putinovog priznavanja, odnosno klasične aneksije Luganska i Donjecka, mnogi su se nerealno nadali da će Rusija nakon što su 2014. besplatno oteli Krim, stati zadovoljena svojim osvajačkim apetitima u Ukrajini, no glavni Putinov cilj bio je i ostao administrativni centar Kijev.

Proruska peta kolona u Kijevu nije odradila planiranu zadaću rušenja Zelenskog i ukrajinskih vlasti, a prijelomni trenutak bio je razgovor predsjednika Zelenskog s predsjednikom Bidenom koji mu je garantirao svekoliku pomoć u ratu protiv Putina. Danas je jasno kao dan da Rusija nije vojno spremna za opću frontalnu ofenzivu na Ukrajinu, a kada su shvatili da Ukrajina neće kapitulirati i šaptom pasti za tri dana, Putin je radikalno odabrao eskalaciju rata, umjesto kukavičkog povlačenja i priznavanja sramotnog poraza.

Putinov izbor ratne eskalacije za posljedicu je imao ujedinjenje svih 27 članica EU-a, pa se tako nakon gotovo četvrt stoljeća svoje autokratske vladavine našao izoliran od cijelog svijeta. EU i SAD sada koriste svoju ekonomsku moć u geopolitičke svrhe, ciljajući Rusiju najjačim paketom sankcija koje je ikada ikome nametnula u cijeloj povijesti. Međunarodna je zajednica na ogromno iznenađenje Rusije po prvi put osigurala enormne svote novca za naoružavanje Ukrajine, a rat u Ukrajini na pragu Europe razbio je iluziju da stabilnost i sigurnost dolazi besplatno?

„Kriza u Ukrajini je razbila iluziju da sigurnost i stabilnost Europe dolaze besplatno. Kad nije bilo stvarne prijetnje, svjetska geopolitika djelovala je pasivno promatrajući stvari s distance. Sad kada je rat na našoj granici, moramo djelovati zajedno“ – rekao je za CNN-u neimenovani europski diplomata.

Za samo nekoliko dana ratnog kaosa u Ukrajini Zapad je odbacio svoje geostrateške priručnike, koje je desetljećima, još od vremena vodećeg svjetskog geostratega Zbigniewa Kazimierza Brzezinskog koristio protiv Kremlja, te je kao odgovor na zločinačku agresiju Rusije isto tako uveo žestoke sankcije Rusiji u svim sferama od gospodarskih, bankarskih, pa sve do kulturnih i sportskih manifestacija. Rusija je preko noći nestala s karte svijeta, a u Moskvi je od zapadnjačkog simbola McDonaldsa ostala samo ugašena svjetleća reklama.
Dan nakon što su ruski tenkovi prešli ukrajinsku granicu, lideri NATO saveza primili su duboko uznemirujuću poruku. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je na hitnom video samitu upozorio da je Putin “narušio mir u Europi” i da će od sada otvoreno osporavati sigurnosni poredak kontinenta. Koliko god to bilo manje ili više vjerojatno, Stoltenberg je rekao da više nije nezamislivo da bi Putin napao članicu NATO, otvarajući put još većoj noćnoj mori – direktnom vojnom sukobu alijanse sa Rusijom.

Američki predsjednik Joe Biden je brzo tražio od saveznika da pošalju pojačanje istočnom europskom krilu, kako iznose diplomati koji su upoznati sa tim pozivom, o čemu je pisao New York Times. Za svega nekoliko sati NATO je mobilizirao svoj tim kao brzi odgovor za odvraćanja neprijatelja po prvi put u svojoj povijesti.

„Pravi šok uslijed ruske invazije na Ukrajinu prisilio je Njemačku da odbaci šest desetljeća staru politiku odbojnosti prema vojsci ukorijenjenoj u njenom vlastitom ratnom iskustvu“, pisao je New York Times.

Danas čak i Njemačka legitimno sudjeluje u naoružavanju Ukrajine zajedno sa ostatkom europskog bloka. Još u siječnju , točno mjesec dana prije ruske invazije na Ukrajinu , dok su Amerika, Velika Britanija, Francuska i druge zemlje pružale vojnu podršku Kijevu u realnom iščekivanju ratne agresije, Njemačka je zbog zabrane izvoza oružja u zone ratnih sukoba putem svog kancelara Olafa Scholza ponudila samo ekonomske sankcije kao alternativu. Berlin je danas nakon desetljetne proruske politike Angele Merkel i Gerharda Schroedera konačno promijenio ploču i to poglavito pod ogromnim pritiskom Europske unije, SAD-a i čitavog slobodoljubivog svijeta.

Olaf Scholz je na Twitteru objavio da će Njemačka poslati Ukrajinu 1.000 komada protiv tenkovskog oružja i 500 raketa zemlja-zrak. Berlin je također promijenio stav po pitanju SWIFT-a te najavio da će ograničiti Rusiji pristup ovom platnom sistemu. Njemački proizvođač obrambenih proizvoda Rheinmetall izvijestio je u četvrtak da očekuje snažan rast prihoda u ovoj godini, polažući nade u najavu njemačke vlade da će zbog rata u Ukrajini povećati potrošnju na obranu. Rheinmetall je do sada planirao 10-postotni rast prihoda od prodaje vojne opreme koja čini oko dvije trećine njegove ukupne proizvodnje.

„Sada očekujemo da će porasti 20 posto“, rekao je izvršni direktor Armin Papperger. Čini se da je vojna industrija diljem svijeta namirisala ogroman profit, a Rusija je izgubila strateško savezništvo s Njemačkom, vodećom silom Europske unije.?
“S obzirom na promijenjenu političku situaciju u Europi, mnoge zemlje intenziviraju rad na sigurnosti”, konstatira Papperger.

“S našim proizvodima sudjelovat ćemo u povećanim proračunima za vojnu opremu”, dodaje. Rheinmetall želi iskoristiti priliku koja se ukazala nakon najave kancelara Olafa Scholza o osnivanju 100 milijardi eura “teškog” fonda za potrebe obrane, rekao je šef njemačke tvrtke, dodavši da su već stigli “značajni zahtjevi” iz Njemačke. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Rheinmetall je njemačkoj vladi predstavio 42 milijarde eura vrijedan paket vojne opreme koji uključuje oklope, streljivo i vojna vozila. Danas čitamo vijesti da Velika Britanija gomila najmodernija protuzračna i protuoklopna sredstva na granici Poljske i Rusije.

Ruski napad na Ukrajinu potakao je nekad podijeljenu Europsku uniju i čitav Zapad na ujedinjenje oko sankcija Rusiji bez presedana. Bruxelles , dugo ismijavan kao ekonomski gigant, a vanjskopolitički patuljak, obećao je potrošiti 500 miliona dolara na obrambeno oružje za Ukrajinu. Putinova invazija je natjerala i Joa Bidena da svoju administraciju sa obnove Amerike nakon pandemije i rivalstva s Kinom, fokusira na sukob sa bivšim rivalom iz ere hladnog rata u “žitnici Europe” i svijeta. Pozicija Kine u ovom ratu, čini se, znakovito se mijenja nakon što je ministar Lavrov naprasito prekinuo let u Kinu i okrenu zrakoplov nazad put Rusije!

„Širom svijeta, od Meksiko Citya do Madrida i Tokija, ljudi su izašli na ulice noseći ukrajinske zastave u znak protesta zbog ruske agresije na Ukrajinu. Na meti su se našli i ruski diplomati, kulturne institucije, sportske lige. Čak je i ruskim paraolimpijcima zabranjeno sudjelovanje na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu, dok je gradonačelnik Munchena otpustio glavnog dirigenta tamošnje Filharmonije Valerija Gergijeva.

Gotovo preko noći su naftni divovi poput “British Petroleuma”, “Shella” i “Eksona” napustili ogromna ulaganja u Rusiji. Tehnološke kompanije poput “Applea” obustavile su prodaju u Rusiji, dok je “Google” izbacio ruske medije sa svoje platforme.

Za međunarodnu zajednicu bi još donedavno takvi drastični potezi bili nezamislivi. Iako su SAD i saveznici mjesecima tiho surađivali dok su Rusi gomilali svoje trupe na ukrajinskoj granici, kako bi položili temelje za recentne sankcije, spremnost većine zapadnih zemalja na drastične poteze bila je pod znakom pitanja.

Sada svi unisono, od pojedinaca iz javnog života, do institucija i vlada izražavaju solidarnost sa Ukrajinom. Kako piše New York Times, u tom bumerang procesu NATO je revitaliziran, SAD su povratile aureolu liderstvo za koje se smatralo da je nestala na ruševinama ratova u Iraku i Afganistanu, a EU je pronašla jedinstvo i inkluzivnu svrhu koja joj je izmicala i curila kroz prste tijekom većeg dijela njenog postojanja.
Nikada se nije dogodilo da su državljani Britanije, Španjolske, Francuske ili Italije bili spremni staviti svoj komformizam na kocku za obranu Estonije, Gruzije, Litve, Kosova ili BiH? Pitanje na koje europski lideri još nemaju odgovor jest: “Što smo spremni uraditi za Ukrajinu na duži rok? “ – izjavio je za New York Times profesor Garton Esh sa Oxforda.

Prije početka invazije na Ukrajinu mnogi analitičari su govorili da je jedan od glavnih Putinovih ciljeva spriječiti širenje NATO saveza i dodatno razjediniti i oslabiti EU, što mu očigledno nije uspjelo. Dogodilo se upravo suprotno! Putin je apsolutno ujedinio međunarodnu zajednicu okrenuvši je protiv Rusije! Umjesto zaustavljanja širenja NATO saveza, na njihova vrata sve glasnije kucaju Švedska, Finska, BiH, Kosovo! Poraz Putina, koji čini se neminovno slijedi, značit će i poraz rusko-srpske politike u Crnoj Gori i BiH! To bi pak moglo značiti kraj mokrih snova o pomno isplaniranom stvaranju rusko-srpskog sveta ili neke nove Jugoslavije, u čijoj bi eventualnoj realizaciji teško nastradala i Republika Hrvatska.

Kazimir Mikašek-Kazo

Što vi mislite o ovoj temi?