Connect with us

Kolumne

Kako njemačka, a kako hrvatska Vlada reagira na krizu?

Objavljeno

-

Hina

Vlada je na Sjednici 8. rujna predstavila Vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena u ukupnom iznosu od 21 milijardu kuna, u jeku energetske krize i inflacije uslijed rata u Ukrajini koja je zahvatila svijet.

Dok Zelenski izjavljuje da će protuofenziva trajati još 90 dana, ovaj Vladin paket mjera koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane, subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor, odnosi se na razdoblje i duže od 90 dana, pokrit će sezonu zime i grijanja u Hrvatskoj do 1. ožujka 2023.

Za početak treba istaknuti kako mjere Vlade ne mogu posve poništiti teret krize, niti mogu problem inflacije i energetske krize u svijetu posve iskorijeniti.

Piše: Anita Prka Đurašić/Kamenjar.com

Međutim, Vlada taj teret može ovom kriznom intervencijom preraspodijeliti i olakšati nam. Osim kućanstava, i poduzetnici su obuhvaćeni što nije tako u svim zemljama EU. Stoga su nakon predstavljanja mjera, socijalni partneri HUP, HGK i HOK te ZPO HDZ dali podršku ovome Vladinome paketu. Vrijednost mjera u Hrvatskoj iznosi 6,3 % u odnosu na BDP, što je više nego u ostalim europskim zemljama.

U Velikoj Britaniji više od polovice stanovništva ne može platiti račune režija, a inflacija bi milijune građana mogla otjerati u siromaštvo.

U Njemačkoj je 4. rujna Savezna Vlada predstavila 3. paket mjera u iznosu od 65 milijardi eura (na 80 milijuna stanovnika) kojega će dijelom financirati i Savezne Zemlje iz svojih proračuna. Tome su se suprotstavile dvije najveće njemačke savezne zemlje, Bavarska i Baden-Württemberg, gdje čelnici krščanskodemokratske stranke CDU negoduju da ih se nije konzultiralo ni pitalo imaju li na rashodovnoj strani proračuna dovoljno sredstava da bi mogli odvojiti za taj paket budući su proračuni već doneseni i politika im svršenoga čina te račun bez krčmara nikako ne odgovara. Pitaju se tko će te predložene mjere sada platiti?

Svoje nezadovoljstvo ne kriju ni njemački poduzetnici koji ovim 3. paketom mjera nisu obuhvaćeni. Stoga je njemački ministar gospodarstva Habeck iz stranke Zelenih ovih dana morao održati sastanke s četrdeset poduzetničkih udruga, budući da je stanje poduzetništva u Njemačkoj dramatično!

Upravo će na tom pitanju njemačka Savezna Vlada moći dokazati je li joj stalo do poduzetništva i u kojoj mjeri. U 3. paketu mjera predviđen je i porez na prekomjernu dobit pouzeća iz energetskoga sektora koje su tijekom krize znatno povećale dobit.

Što se tiče kućanstava u Njemačkoj, tamo će prosječna četveročlana obitelj izdvajati na godišnjoj razini 255 eura više za struju (prema brojkama koje navodi Check24), a cijene plina porasle su u kolovozu 2022. za čak 232% ! To je utjecalo na smanjenje proizvodnje gnojiva, čiji je nusproizvod ugljični dioksid (CO2), a koji je potreban u proizvodnji gaziranih pića i pive.

Posljedično su mnoge njemačke pivovare morale zatvoriti, a one koje su se održale su u brizi za opstankom.

Ovih dana otvoreno je nakon dvogodišnje pauze najveće njemačko događanje koje godišnje posjeti 6,3 milijuna posjetitelja, poznati Oktoberfest u Münchenu. Inflacija u vrijeme toga događanja povisila je cijenu kruga pive od 1 litre za 13,20 eura, u odnosu na 2002. kada se za iste novce moglo dobiti 2 litre pive.

U usporedbi s visokom inflacijom u ostalim zemljama te Vladama koje i sada još pregovaraju oko zatvaranja financijske konstrukcije paketa mjera te još nejasnih datuma isplata pomoći, hrvatska je Vlada promptno reagirala obuhvaćajući sve, od najranjivijih socijalnih skupina, umirovljenika te nezaposlenih i zaposlenih, poljoprivrednika, ribara, javni i neprofitni sektor, studenata, učenika kućanstava i poduzetnika, uz vrlo izdašan paket jesenskih mjera koje će svakako pomoći da inflaciju i energetsku krizu kroz sezonu grijanja i zimu prebrodimo do proljeća 2023.

Naime, poduzetnicima u Hrvatskoj, a to će osobito osjetiti mali i mikropoduzetnici koji imaju polugodišnju potrošnju do 2,5 GWh kao primjerice učilišta, računovodstveni servisi, škole stranih jezika, plaćat će od sada 0,60 lipa po KWh, umjesto 4,5 kuna/KWh. Poduzetnicima koji su se našli u krizi na raspolaganju su krediti i jamstva HBOR-a u iznosu od 3,8 milijarde kuna, gdje je uključeno subvencioniranje od 0,5% godišnje i rok otplate od 5 godina. To će dobro doći onima kojima je potrebno za obrtna sredstva kao i za izvoznike.

Konkretno, mi vlasnici obrta iz intelektualnih usluga u gospodarstvu osjetit ćemo učinke Vladinih mjera ne samo kroz oganičenja cijene struje i osnovnih namirnica te kreditnu liniju HBOR-a, nego i kao poslodavci koji povremeno zapošljavamo i studente peko SC-a kojima se povećava neoporezivi iznos primitka s 15.000 kuna na 24.000 kuna, što će im biti dodatan poticaj za uključivanje u tržište rada i stjecanja radnoga iskustva uz dodatan prihod u kriznim vremenima. Također su mnogi od nas upravo roditelji studentske populacije, pa raduje povećanje stipendija i dodatnih 2000 stipendija, što znači da su naša djeca ali i mi kao roditelji obuhvaćeni ovim mjerama. Osim toga će se kao roditeljima koji primaju dječji doplatak isplaćivati od listopada posebno novčano primanje, a za primjerice dvoje djece to iznosi 500 kuna. Uz sve ostale mjere, osjetit ćemo naravno i ograničenja cijena osnovnih prehrambenih namirnica. Kao poslodavci ćemo kroz povećanje neoporezivih primitaka moći dodatno stimulirati svoje djelatnike, što će povećati zadovoljstvo, odagnati strah i neizvjesnost pred egzistencijalnim pitanjima i povećati kupovnu moć.

Kao što smo rekli na početku, ovaj je paket mjera Vlada donijela kao kriznu intervenciju brzo i sveobuhvatno kako bi zaštitila građane od negativnih utjecaja ruske agresije na Ukrajinu i kako bi lakše prebrodili ogrjevnu sezonu do 1. travnja 2023. Stoga on ni ne pretendira biti konačna reforma gospodarstva, pa ni ne može biti kritiziran s te strane, nego je štoviše jedan dobar početak u smjeru budućih reformi, zelene i digitalne tranzicije te održivog razvoja.

Morat ćemo se naviknuti da država doduše može intervenirati u izvanrednim situacijama, što svjedoči o njenoj odgovornosti, ali to ne znači da ona u demokratskim sustavima treba biti vazda prisutna spasiteljica gospodarstva, niti se uplitati previše u nj. Jer jedan od stupova demokracije je i slobodno tržišno gospodarstvo.

Čekamo, očiju uprtih ovo dana u Njemačku, da kancelar Scholz prestane oklijevati i pored oklopnih vozila Dingo ipak odobri borbene tenkove Lepard-2 i Gepard koje je Zelenski zatražio za Ukrajinu, kako bi ta zemlja oslobodila započetom protuofenzivom sva okupirana područja na Sjeveroistoku i Jugu i vratila ih pod svoju zastavu.

Dotle ćemo se u Hrvatskoj pokriti Vladinim mjerama i nadati se okončanju energetske krize te smanjenju inflacije. „Nigdar ni bilo, da ni nekak´ bilo!“

Anita Prka Đurašić

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari