Pratite nas

Pregled

Kako razvijenim zemljama reći: Nemojte privlačiti ljude iz Hrvatske, mi gubimo radnu snagu

Objavljeno

na

Nova Europska komisija istaknula je negativne demografske trendove kao jedan od ključnih problema Europe. Ima li Europska unija demografsku politiku? Slijedi li Hrvatska samo demografske trendove i zašto mjere demografske politike ne zaustavljaju iseljavanje u emisiji Intervju tjedna odgovarao je demograf Anđelko Akrap.

Nismo čuli ni za kakve mjere koje bi se provodile na razini EU-a. Predsjednica Komisije rekla je: ‘Gospođa Šuica zna probleme’ i ništa više. Ne sumnjam u dobre namjere EK, ali radi se o dugoročnim politikama i ona treba biti nadnacionalna, što u ovom trenutku nie moguće, kazao je Akrap. Smatra kako svaka država EU mora imati drugačiju strategiju, a kao usporedbu naveo je probleme Zagreba i probleme Like.

“Moćni uvijek žele ostati moćni”

Kako razvijenim zemljama reći: ‘Nemojte privlačiti ljude iz Hrvatske, mi gubimo radnu snagu i postat ćemo neodrživi neodrživi. Odakle ćemo mi tu radnu snagu privući ili možda možemo pripremati za vas radnu snagu’.

Razvijene zemlje mogu puno toga učiniti. Zašto ne investiraju u područja iz kojih se iseljava. Moćni uvijek žele ostati moćni. Takva je politika unutar EU-a. Neće nikad protiv sebe raditi. Nisam tu da osuđujem nego da naglasim da Hrvatska mora sama rješavati svoje probleme, uz pomoć EU-a, kazao je Akrap.

“Veliki problem su rad na određeno vrijeme i veličina plaće”

Naglasio je kako Francuska ima gotovo na razini obnavljanja stanovništva broj rađanja, a Češka bilježi porast broja živorođenih. Mađarska, Slovačka, Češka – te zemlje ulažu, naglasio je Akrap dodajući kako ovo nije stvar jedne Vlade. Smatra da će demografske mjere dati rezultata samo uz dobru ekonomsku politiku.

Mlade najviše muči, dodao je – rad na određeno vrijeme, jer ne mogu riješiti egzsitencijalne probleme i stambeno pitanje. Po broju mladih koji rade na određeno vrijeme smo među vodećima u Europi. Grade se stanovi u praznoj Slavoniji, a nema stanova tamo gdje se radi, poručio je. Upozorio je i na problem visine plaća.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Dr. Nela Sršen: Umiru li ljudi od koronavirusa ili s njim?

Objavljeno

na

Objavio

U Italiji je od posljedica zaraze koronavirusom u posljednja 24 sata umrlo 812 osoba, čime je broj žrtava u toj zemlji premašio 11 i pol tisuća, uvjerljivo najviše na svijetu. Dr. Nela Sršen iz Padove jutros je za HRT-ovu emisiju Zajedno za zdravlje govorila o trenutačnoj situaciji u Italiji.

Važnost prevencije istaknula je na primjeru naše zemlje.

– Hrvatska je od početka pratila situaciju u Italiji s velikom dozom ozbiljnosti i prva je počela s prevencijom, prije nego što je virus prvi put dijagnosticiran u Hrvatskoj. Sada se vide rezultati rada na prevenciji, poručila je Sršen.

Na pitanje voditelja umiru li ljudi od koronavirusa ili s koronavirusom, odgovorila je protupitanjem.

– Imamo li uopće u Europi podatke koliko ljudi umire od koronavirusa, a koliko s koronavirusom? Italija nažalost ima veliki postotak starog stanovništva. Sada imamo dovoljno podataka da možemo napraviti analizu – oko 70% su muškarci, oko 60% smrtnih slučajeva je među pacijentima koji imaju 3 ili više patologija. Sve to nije toliko indikativno jer smo posljednjih dana vidjeli da virus, posebno u Francuskoj i Španjolskoj, ne napada toliko stariju populaciju, već onu mlađu. I u Italiji smo već imali slučajeve pacijenata od 20 i 30 godina. Dakle, ono što smo u početku govorili – da virus napada samo stariju populaciju, pokazalo se netočnim, istaknula je.

Kaže kako se u Italiji trenutačno ne rade obdukcije umrlih, osim u nekim posebnim slučajevima. Naglasila je važnost pravodobne hospitalizacije oboljelih i njihova priključenja na respirator.

– U Lombardiji je smrtnost pacijenata oko 65%, za razliku od Veneta gdje je smrtnost znatno niža – umre oko 5 % pacijenata koji završe na respiratoru. Sve to naravno ovisi o brzini kojom kritični pacijenti završe na respiratoru kao i o količini respiratora. Veneto ima jako dobru teritorijalnu zdravstvenu skrb, dok je u Lombardiji oko 50% zdravstvenih struktura privatno, istaknula je Sršen.

Ističe kako se već dvadesetak dana govori da se Italija približava vrhuncu epidemije, ali taj vrhunac nikako da dođe.

– Mislim da je najbolje odustati od bilo kakvih procjena. Svi ti matematički modeli koje smo pokušavali aplicirati za sada ne uspijevaju. Ono što sigurno znamo je da se karantena i dalje nastavlja do 15. ili 20. travnja. Trebali smo do sada vidjeti neke rezultate karantene, ali nismo. Što se događa, još nismo shvatili. Kako sada stvari stoje, mislim da ćemo cijeli travanj pokušati proći u karanteni, kaže Sršen.

Ističe kako je najvažnije slušati upute vlade i stožera.

– Nažalost još uvijek postoje ljudi kojima je određena karantena, koji su pozitivni, a izlaze van. Ljudi koji se ne drže karantene, još nisu shvatili ozbiljnost situacije. Sve to pospješuje ove brojke koje imamo, rekla je.

Vjeruje da je ova pandemija jedna velika lekcija ne samo Italiji već i cijelom čovječanstvu.

– Iskreno se nadam da će zdravstvo iz svega ovoga shvatiti kako treba reagirati u ovakvim situacijama i postati bolje. Nadam se da ćemo iz svega ovoga izaći kao bolji ljudi, barem malo, poručila je Sršen.

Kaže da je sada prioritet što prije doći do lijeka, da se zaustavi širenje virusa i da se što prije ljudi vrate u jedan normalniji život. Poslije ćemo istraživati otkud je došao virus i je li uopće mutirao, poručila je Sršen.

Goran Milić: ‘Muče me ovi podaci o smrtnosti Talijana od koronavirusa’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Željko Cvrtila: Nadzor svih građana ne poznaju ni najrigorozniji protuteroristički zakoni

Objavljeno

na

Objavio

U N1 studiju uživo gostovao je stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila, koja je istaknuo kako se sada najbolje vidi koliko je policija potkapacitirana u terenskom dijelu, a što se pokazalo i na posljednjim primjerima provala u stanove oštećene u potresu.

„Kada je situacija redovna, to se prikriva, a sada se sve vidi. Sada se vidi da policija jedva stiže pokrivati i provjeravati mjere kršenja samoizloacije“, poručuje Cvrtila i zaključuje da uvijek postoji rješenje preraspodjele kolega iz drugih županija jer se rezerve uvijek mogu pronaći.

Rekao je da je ministar Božinović suspendirao Ustav i zakone jer po postojećima se ovo ne bi moglo provoditi, o čemu su, kaže, govorili i ustavni stručnjaci.

„Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kontrole bi trebali provoditi sanitarni inspektori. Njih, naravno, nema i zato je sve prepušteno policiji, i kontrola na granicama i kontrola po kućama i dojave građana“, kaže Cvrtila uz poruku da je Zakon o civilnoj zaštiti iznimno loš i pokazuje sve rupe koje imamo u sustavu.

„Kad policija i uhvati nekoga to ne poštuje mjere, oni podnesu prijavu sanitarnom inspektoru, to je suluda situacija, onda taj inspektor opet ima posla, mora odraditi papirologiju, razgovarati sa čovjekom, naći svjedoke, to opterećuje cijeli sustav“.

Smatra i da je nefunkcionalna hijerarhija stožera, gdje nacionalni stožer svaki dan mora komunicirati s 500 nižih stožera jer, primjerice županijski imaju istu snagu kao općinski i nisu im nadređeni.

Kada je riječ o nadzoru mobitela, Cvrtila se predloženoj odredbi protivi. „Ideja da se cijelo pučanstvo, svi građani mogu nadzirati je loša, to nemaju ni najrigorozniji protuteroristički zakoni, to u demokracijama ne bi smjelo biti dozvoljeno“, poručuje Cvrtila uz zaključak da treba kontrolirati one kojima je određena mjera na ovaj način, putem mobitela ili neki drugi, koji modernim demokracijama stoji na raspolaganju.

Božo Petrov: Mjera nadzora mobitela zadire u prava i privatnost građana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari