Connect with us

Običaji

Kako se Badnjak slavio u Bosni

Objavljeno

on

Slika: Gabrijel Jurkić

Iz pera fra Leonarda Čuturića (1881. – 1947.):

„Badnjica. Predvečerje veselog Božića. Ona je puna svetih osjećaja, osobito za djecu, puna narodnih običaja, koji su redom svi povezani za vjeru. U svakoj se kući tog dana dimi od kuhanja i spremanja.

Svatko, pa i najsiromašniji, mora na sutrašnji dan duševne radosti i svoje tijelo pogostiti. Zato se peku svuda pšenični kruhovi i omršaj – štogod mesnoga.

Večera na Badnjicu jest nešto obrednoga u svakom domu. Na nju se dolazi i iz daljine, da svi ukućani budu za sofrom. Soba je već prije smrknuća posuta slamom na spomen one slame u Isusovim jaslicama…

U nekim krajevima zapale po starom slavenskom običaju badnjak na ognjištu ili ga prislone uz kuću. Prije svega zapale se na sofri 3 voštanice u pšenici na slavu Presvetoga Trojstva, koje je cjelovito učestvovalo kod rođenja Spasiteljeva. Ove se svijeće pale svih Božićnih dana.

Još se štogdje po srednjoj Bosni priređuju i peku „krsnice“ za Badnjicu. To su na tankoj pogačici od tijesta napravljene ptice, kojima se perje pravi od raznobojne vunice, a oči od crnog zrnja ili bobaka. Sve se na laganoj toplini ispeče te može čitave mjesece stajati. Na Badnjoj večeri prvi nazdravlja rakijom domaćin svima ukućanima, kojima zaželi svetu Badnjicu.

Zatim svi redom kušaju rakije. U zapadnoj Bosni i Hercegovini upotrebljavaju umjesto rakije vino. Sva su jela strogo posna, priređena na ulju. Ne može biti Badnje večere bez bosanske pite „gibanice“, kuhane sa orasima, a zaslađene šećerom, medom ili barem pekmezom.

Također se na Badnjicu jede uz vino bijeli grah pod raznim oblicima. Božićno drvce, kao strani unos, ne može se vidjeti po seoskim kućama. Jedino su ga pripremile sa pripadajućim običajima varoši. Cijele Badnjo-božićne noći gori u kućama svjetlo na spomen Betlemske svjetlosti.“

Franjevačka prisutnost u Bosni

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari