Pratite nas

Kronika

Kako se u Hercegovini obranila Hrvatska

Objavljeno

na

Republika Hrvatska ima ustavnu obvezu vođenja brige o Hrvatima izvan domovine. Dijelu političkih elita u Lijepoj Našoj, ali i u susjednim državama smeta što Republika Hrvatska posebnu skrb iskazuje prema Hrvatima u BiH. 

Svaki put kad se dogodi neki susret čelnika hrvatskog naroda iz BiH s hrvatskim državnim vrhom ili kad netko od naših političkih dužnosnika posjeti zemlju u kojoj su i Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda, odmah se iz naftalina izvlače obavještajno-propagandni uraci s nikad dokazanom pričom o namjeri predsjednika Tuđmana da s Miloševićem dijeli BiH.

Istini za volju, u svemu tome jedino je dokazano da Tuđman nikad nije htio dijeliti BiH. Podsjetimo se, Republika Hrvatska prva je priznala samostalnost i suverenost BiH. Tadašnji predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović dvaput je početkom 1994. godine Tuđmanu nudio podjelu BiH.

Prvi put na mirovnim pregovorima u Ženevi, a drugi put u Bad Godesbergu. Oba puta Tuđman je odbio. Pojedinosti tih događaja sa svjedočenjem aktera tih sastanaka opisao sam u svojoj knjizi “Oluja koju nismo mogli izbjeći”, a koja se preko Amazona može kupiti i u engleskom izdanju pod nazivom “In the Eye of the Storm”.  Budući da ipak postoje dokazi da Republika Hrvatska nije htjela podjelu BiH, jer međunarodno priznanje teško je osporiti kao i činjenicu da je objavljeno odmah nakon proglašenja te neovisnosti, onima koji bi svakako htjeli onemogućiti Hrvatsku u podršci svom narodu u susjednoj državi, što je predviđeno i Daytonskim mirovnim sporazumom, ostao je još jedino podatak o sudjelovanju vojnih postrojbi iz Hrvatske u ratnim operacijama u BiH.  Dobro je stoga podsjetiti se kako je sve počelo.

Za početak treba napomenuti da prema međunarodnom ratnom pravu svaka država koja je napadnuta s teritorija susjedne države ima pravo vojne intervencije do 30 kilometara u dubinu te države ako ona ne čini ništa da te napade spriječi.  BiH u prvoj polovini 1992. nije bila u stanju organizirati nikakvu obranu od velikosrpske agresije, a kamoli spriječiti napade na Republiku Hrvatske koji su svakodnevno dolazili s teritorija te države.  Kad su postrojbe JNA pokušale zauzeti dolinu Neretve i gradove Mostar i Čapljinu, te prodrijeti pravcima od Tomislavgrada od Splita, odnosno od Livna prema Splitu, bilo je jasno da se žele napraviti pravci kojima bi bila onemogućena svaki kontakt Hrvata u Hercegovini sa svojim sunarodnjacima u domovini.

Razlog za ove akcije JNA bio je u zaustavljanju tenkovske kolone kod sela Polog između Širokog Brijega i Mostara. Masovnim okupljanjem goloruki narod je 7. svibnja 1991. zaustavio tenkovsku kolonu koja je od Mostara kretala prema Kupresu s namjerom da i iz tog pravca udari prema Dalmaciji u kojoj je rat bjesnio. Dio Hrvata iz Knina već je tada bio protjeran, napadi na selo Kijevo bili su svakodnevni, zakuhavala se situacija u šibenskom i zadarskom zaleđu…  Danas se s punim pravom može reći da su Hrvati iz Hercegovine svojim okupljanjem u Prologu spasili tada nenaoružanu Hrvatsku koja nije imala nikakvu organiziranu obranu. Tenkovi su nakon nekoliko dana stajanja prošli kroz Prolog, ali u međuvremenu je i međunarodna zajednica postala zainteresirana za taj slučaj i JNA se morala obvezati da je njihove postrojbe neće krenuti u ratne operacije protiv Hrvatske.  Kad je godinu dana kasnije krenula i otvorena agresija na BiH Srbi su pokušali ovladati istočnom Hercegovinom, dolinom Neretve i gradom Mostarom. Hrvati su se samoorganizirali i iz tih prvih naoružanih odreda stvoren je HVO.

Kad je bilo jasno da je žestina napada na Mostar toliko jaka da Srbi pod svaku cijenu žele ovladati tim gradom, počela je vojna operacija koja imala za cilj oslobađanja doline Neretve i Mostara od JNA i srpskih okupatora.  Nažalost, na pojedinim područjima muslimansko stanovništvo JNA je dočekivalo kao osloboditelje, što je agresorima olakšalo posao, kao u istočnom Mostaru i nekim naseljima oko Stoca. Slično se dogodilo i u selu Omeragići kod Dervente u Posavini.  Operacija “Lipanjske zore” pokrenuta je 7. lipnja 1992. U njoj su sudjelovale postrojbe HVO-a, HV-a, MUP-a Herceg-Bosne, MUP-a RH te HOS-a. Do 26. lipnja 1992. ostvarena je većina zacrtanih ciljeva. Iz doline Neretve protjerana je JNA koja je na to područje dovukla svoje najelitnije jedinice poput niških padobranaca.

U kontekstu današnjih događaja kad se hrvatskom političkom vodstvu prigovara briga za Hrvate u BiH treba biti svjestan opisanih zbivanja. Ako tome dodamo i činjenicu da je ključni dio operacija vezanih uz oslobađanje okupiranih područja Hrvatske išao baš uz granična područja s BiH, te da je Knin oslobođen baš prodorom kroz BiH koji je počeo na Kupresu, onda je jasno koliko je važna veza između Hrvata u dvije države.  To je geostrateški i nacionalni interes koji Republika Hrvatska nikad ne smije zanemariti. Svi oni koji i danas prigovaraju prisutnost hrvatskih postrojba na teritoriju BiH zaboravljaju dvije važne stvari.

Prvo, Splitskom deklaracijom te kasnije Washingtonskim i Bečkim ugovorima između Hrvatske i BiH potvrđena je uloga hrvatskih vojnih postrojbi na teritoriju BiH kao nezamjenjivog čimbenika u slamanju velikosrpske agresije.

Drugo, da se Hrvatska nije miješala u rat u BiH, u Bihaću bi se dogodila jednaka tragedija kao i u Srebrenici.  Međutim, tvorce i izvršitelje obavještajno-propagandnog rata istina ionako nikad ne zanima. Njima je u interesu samo izazivanje nereda na političkoj sceni i oduzimanje političke energije vodstvu države kako bi se usporili kreativni i razvojni procesi. Jedino u tom kontekstu treba gledati na prigovore koji dolaze zbog političke brige Republike Hrvatske za Hrvate u BiH.

Ante Gugo: vecernji.hr

 

Široki Brijeg: 27. obljetnica zaustavljanja tenkova u Pologu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Policija: Migranti stradali prilikom odrona kamenja

Objavljeno

na

Objavio

“Policija je jučer 12. kolovoza u šumskom predjelu na području Drežnice zatekla grupu migranata, odnosno 12 osoba od kojih su dvije osobe pronađene mrtve. Provedenim očevidom na mjestu događaja utvrđeno je da je do smrtnog stradavanja dvojice nepoznatih muškaraca došlo prilikom odrona kamenja s uzvišenja koje je palo na njih”, priopćila je karlovačka policija.

Nadležnom državnom odvjetništvu o ovom događaju bit će dostavljeno izvješće.

“Ostalih deset zatečenih stranih državljana izrazilo je namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnom zaštitom te su prepraćeni u Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu”, priopćeno je također.

Podsjetimo, U šumskom predjelu na području Drežnice karlovačka policija jučer je zatekla skupinu migranata. Riječ je o 12 osoba, a dvije su pronađene mrtve. Policija je provela očevid kako bi se utvrdile okolnosti njihove smrti.

Na mjesto nesreće, 8 kilometara od sela Tomići, policiju su doveli sami migranti. Dvojica stradalih imala su, neslužbeno doznajemo, 24 godine. Prema riječima mještana jednome migrantu smrskan je prsni koš, a drugome je stradao kuk. Njega su uspjeli izvući na cestu i vjerojatno bi bio spašen da bilo brze intervencije hitne pomoći, kažu mještani. Dodaju kako se skupina od 12 mladića između 20 i 30 godina u selu pojavila još preksinoć. Kamo je ostatak grupe odvela policija – nije poznato, ali zna se da su migranti željeli domoći Trsta. Mještani kažu da su ih u posljednja dva i pol mjeseca više puta uočili oko sela. Do danas su zabilježene dvije provale u vikendicu i lovački dom u kojima su tražili hranu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Ekshumirani ostatci 265 osoba u Gračanima

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo hrvatskih branitelja, u čijoj se nadležnosti nalazi Uprava za zatočene i nestale koji istražuje i neobilježene grobnice iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća, u posljednjem je razdoblju istražila je niz lokaliteta. Među njima su i dosad neistražene i neobilježene masovne grobnice na području grada Zagreba.

Učiteljski fakultet, Tuškanac…

Prije nekoliko dana završena je prva faza iskapanja u dvorištu Učiteljskog fakulteta te su ondje pronađeni posmrtni ostaci najmanje 25 osoba. Iako su već godinama poznate informacije o velikom broju žrtava partizanskih egzekucija koji su ondje pokapani, tek se ove godine prvi put započelo s istraživanjima.

Javnost je također pozorno pratila vijest kada su u siječnju na zagrebačkom Tuškancu pronađeni posmrtni ostatci najmanje 24 osobe ubijene nakon Drugog svjetskog rata.

Ove su godine nastavljena istraživanja u zagrebačkim Gračanima, mjestu gdje su komunističke vlasti bez suđenja pogubile nekoliko stotina pripadnika pobijeđene vojske. Istraživanja u Gračanima prvi put su započeta 2011. godine u organizaciji Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon II. svjetskog rata, koji je ubrzo nakon toga, dolaskom SDP-ove Vlade Zorana Milanovića, ukinut te su od 17 poznatih lokacija grobnica, istražene sam 3.

U lipnju završila prva faza istraživanja u Gračanima

Ministarstvo branitelja krajem lipnja ove godine priopćilo je da je završilo prvu fazu istraživanja podsljemenske zone, u kojoj je istraženo 6 lokacija te su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostatci ukupno 265 osoba.

Lokaliteti na kojima se nalaze grobnice poznate su nam zahvaljujući higijeničaru Miroslavu Haramiji kojega su komunisti angažirali da dezinficira grobove pobijenih, a koji je popisao ta mjesta te, nakon pada komunizma, 1991. javno objavio svoj popis.

Ministarstvo hrvatskih branitelja na sustavan i temeljit način pristupilo je istraživanju stradanja žrtava i obradi grobišta na širem području Gračana. Temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja te prikupljenih vlastitih istraživanja, Uprava za zatočene i nestale, uz sudjelovanje drugih nadležnih institucija, s prvom fazom terenskih istraživanja započela je 9. travnja 2018. godine, a istraživanja su u kontinuitetu trajala sve do 21. lipnja 2018. godine, priopćilo je Ministarstvo branitelja krajem lipnja.

U tom je razdoblju provedeno terensko istraživanje na šest lokacija pri čemu su ukupno ekshumirani posmrtni ostatci najmanje 265 osoba:

na lokaciji Obernjak ekshumirani su posmrtni ostatci najmanje 40 osoba
na lokaciji Gračani-Banjaluka ekshumirani su posmrtni ostatci najmanje 24 osobe
na lokaciji Pešćenka ekshumirani su posmrtni ostatci najmanje 99 osoba
na lokaciji Zlodijev breg ekshumirani su posmrtni ostatci najmanje 35 osoba
na lokaciji Zdenčec u tri grobne jame ekshumirani su posmrtni ostatci najmanje 67 osoba
na lokaciji Kod Marije-Bjelčenica probnim iskapanjem nisu pronađeni posmrtni ostatci

Prilikom obrade terena s ciljem utvrđivanja mjesta masovne grobnice pregledana je površina dimenzija 231 x 14 metara.

Posmrtni ostatci trenutno na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Na gradskom groblju Mirogoj 19. lipnja 2018. godine preuzeti su posmrtni ostatci ekshumirani s lokacije Krivićev brijeg. Posmrtni ostatci najmanje 30 osoba bili su privremeno pohranjeni u kosturnici crkve Krista Kralja, a ekshumaciju je 2012. godine proveo tada nadležni Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog zločina nakon Drugog svjetskog rata.

Svi posmrtni ostatci ekshumirani tijekom ovih terenskih istraživanja otpremljeni su na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu na stručnu obradu i pripremu za dostojno i trajno zbrinjavanje, odnosno sahranu.

U tu svrhu održana su tri terenska sastanka svih sudionika uključenih u proces izgradnje grobnice, mjesta trajnog i dostojnog zbrinjavanja svih ekshumiranih posmrtnih ostataka s područja Gračana. Jedinica lokalne samouprave na čijem se području pronađu posmrtni ostatci žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja dužna je osigurati mjesto njihovog trajnog zbrinjavanja unutar mjesnog ili gradskog groblja, sukladno Zakonu o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Nakon obrade, žrtve će biti sahranjene u cinktoru crkve sv. Mihaela u Gračanima

Nositelj projekta izgradnje grobnice je nadležni Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet dok Uprava za zatočene i nestale kordinira tijek cjelokupnog procesa. U zajedničkoj i kontinuiranoj suradnji s predstavnicima župne i lokalne zajednice usuglašeno je da lokacija buduće grobnice bude u cinktoru crkve sv. Mihaela u Gračanima.

Tijekom provođenja terenskih aktivnosti na području Gračana Uprava za zatočene i nestale predano je radila na prikupljanju, obradi i analizi saznanja o grobištima žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Aktivno su provođeni razgovori s primarnim svjedocima kao i ljudima koji imaju moguće spoznaje o događanjima toga vremena koje su koristile i uvelike pomogle prilikom obrade lokacija, a bit će od koristi i u daljnjim aktivnostima na ovom području.

Ostvarena je kvalitetna suradnja s lokalnom mjesnom i župnom zajednicom, predstavnicima udruge Falaček Prigorja te sa svim nadležnim državnim institucijama i gradskim službama uključenima u proces istraživanja gračanskih grobišta. Ovom prilikom Ministarstvo hrvatskih branitelja svima zahvaljuje na iskazanoj pomoći i podršci.

Misao vodilja u radu Ministarstva hrvatskih branitelja uvijek je bila da sve žrtve rata, civilne i vojne, imaju pravo na vječno i dostojno počivalište te da je postupanje s njihovim posmrtnim ostatcima obaveza države i hrvatskog društva.

Uprava se nastavlja aktivno pripremati za sljedeću fazu terenskih istraživanja na području Gračana. O daljnjim planiranim aktivnostima Ministarstvo će pravovremeno obavijestiti javnost, priopćeno je iz Minitarstva branitelja.

Izvor: narod.hr/branitelji.gov.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari