Pratite nas

Kronika

Kako se u Hercegovini obranila Hrvatska

Objavljeno

na

Republika Hrvatska ima ustavnu obvezu vođenja brige o Hrvatima izvan domovine. Dijelu političkih elita u Lijepoj Našoj, ali i u susjednim državama smeta što Republika Hrvatska posebnu skrb iskazuje prema Hrvatima u BiH. 

Svaki put kad se dogodi neki susret čelnika hrvatskog naroda iz BiH s hrvatskim državnim vrhom ili kad netko od naših političkih dužnosnika posjeti zemlju u kojoj su i Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda, odmah se iz naftalina izvlače obavještajno-propagandni uraci s nikad dokazanom pričom o namjeri predsjednika Tuđmana da s Miloševićem dijeli BiH.

Istini za volju, u svemu tome jedino je dokazano da Tuđman nikad nije htio dijeliti BiH. Podsjetimo se, Republika Hrvatska prva je priznala samostalnost i suverenost BiH. Tadašnji predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović dvaput je početkom 1994. godine Tuđmanu nudio podjelu BiH.

Prvi put na mirovnim pregovorima u Ženevi, a drugi put u Bad Godesbergu. Oba puta Tuđman je odbio. Pojedinosti tih događaja sa svjedočenjem aktera tih sastanaka opisao sam u svojoj knjizi “Oluja koju nismo mogli izbjeći”, a koja se preko Amazona može kupiti i u engleskom izdanju pod nazivom “In the Eye of the Storm”.  Budući da ipak postoje dokazi da Republika Hrvatska nije htjela podjelu BiH, jer međunarodno priznanje teško je osporiti kao i činjenicu da je objavljeno odmah nakon proglašenja te neovisnosti, onima koji bi svakako htjeli onemogućiti Hrvatsku u podršci svom narodu u susjednoj državi, što je predviđeno i Daytonskim mirovnim sporazumom, ostao je još jedino podatak o sudjelovanju vojnih postrojbi iz Hrvatske u ratnim operacijama u BiH.  Dobro je stoga podsjetiti se kako je sve počelo.

Za početak treba napomenuti da prema međunarodnom ratnom pravu svaka država koja je napadnuta s teritorija susjedne države ima pravo vojne intervencije do 30 kilometara u dubinu te države ako ona ne čini ništa da te napade spriječi.  BiH u prvoj polovini 1992. nije bila u stanju organizirati nikakvu obranu od velikosrpske agresije, a kamoli spriječiti napade na Republiku Hrvatske koji su svakodnevno dolazili s teritorija te države.  Kad su postrojbe JNA pokušale zauzeti dolinu Neretve i gradove Mostar i Čapljinu, te prodrijeti pravcima od Tomislavgrada od Splita, odnosno od Livna prema Splitu, bilo je jasno da se žele napraviti pravci kojima bi bila onemogućena svaki kontakt Hrvata u Hercegovini sa svojim sunarodnjacima u domovini.

Razlog za ove akcije JNA bio je u zaustavljanju tenkovske kolone kod sela Polog između Širokog Brijega i Mostara. Masovnim okupljanjem goloruki narod je 7. svibnja 1991. zaustavio tenkovsku kolonu koja je od Mostara kretala prema Kupresu s namjerom da i iz tog pravca udari prema Dalmaciji u kojoj je rat bjesnio. Dio Hrvata iz Knina već je tada bio protjeran, napadi na selo Kijevo bili su svakodnevni, zakuhavala se situacija u šibenskom i zadarskom zaleđu…  Danas se s punim pravom može reći da su Hrvati iz Hercegovine svojim okupljanjem u Prologu spasili tada nenaoružanu Hrvatsku koja nije imala nikakvu organiziranu obranu. Tenkovi su nakon nekoliko dana stajanja prošli kroz Prolog, ali u međuvremenu je i međunarodna zajednica postala zainteresirana za taj slučaj i JNA se morala obvezati da je njihove postrojbe neće krenuti u ratne operacije protiv Hrvatske.  Kad je godinu dana kasnije krenula i otvorena agresija na BiH Srbi su pokušali ovladati istočnom Hercegovinom, dolinom Neretve i gradom Mostarom. Hrvati su se samoorganizirali i iz tih prvih naoružanih odreda stvoren je HVO.

Kad je bilo jasno da je žestina napada na Mostar toliko jaka da Srbi pod svaku cijenu žele ovladati tim gradom, počela je vojna operacija koja imala za cilj oslobađanja doline Neretve i Mostara od JNA i srpskih okupatora.  Nažalost, na pojedinim područjima muslimansko stanovništvo JNA je dočekivalo kao osloboditelje, što je agresorima olakšalo posao, kao u istočnom Mostaru i nekim naseljima oko Stoca. Slično se dogodilo i u selu Omeragići kod Dervente u Posavini.  Operacija “Lipanjske zore” pokrenuta je 7. lipnja 1992. U njoj su sudjelovale postrojbe HVO-a, HV-a, MUP-a Herceg-Bosne, MUP-a RH te HOS-a. Do 26. lipnja 1992. ostvarena je većina zacrtanih ciljeva. Iz doline Neretve protjerana je JNA koja je na to područje dovukla svoje najelitnije jedinice poput niških padobranaca.

U kontekstu današnjih događaja kad se hrvatskom političkom vodstvu prigovara briga za Hrvate u BiH treba biti svjestan opisanih zbivanja. Ako tome dodamo i činjenicu da je ključni dio operacija vezanih uz oslobađanje okupiranih područja Hrvatske išao baš uz granična područja s BiH, te da je Knin oslobođen baš prodorom kroz BiH koji je počeo na Kupresu, onda je jasno koliko je važna veza između Hrvata u dvije države.  To je geostrateški i nacionalni interes koji Republika Hrvatska nikad ne smije zanemariti. Svi oni koji i danas prigovaraju prisutnost hrvatskih postrojba na teritoriju BiH zaboravljaju dvije važne stvari.

Prvo, Splitskom deklaracijom te kasnije Washingtonskim i Bečkim ugovorima između Hrvatske i BiH potvrđena je uloga hrvatskih vojnih postrojbi na teritoriju BiH kao nezamjenjivog čimbenika u slamanju velikosrpske agresije.

Drugo, da se Hrvatska nije miješala u rat u BiH, u Bihaću bi se dogodila jednaka tragedija kao i u Srebrenici.  Međutim, tvorce i izvršitelje obavještajno-propagandnog rata istina ionako nikad ne zanima. Njima je u interesu samo izazivanje nereda na političkoj sceni i oduzimanje političke energije vodstvu države kako bi se usporili kreativni i razvojni procesi. Jedino u tom kontekstu treba gledati na prigovore koji dolaze zbog političke brige Republike Hrvatske za Hrvate u BiH.

Ante Gugo: vecernji.hr

 

Široki Brijeg: 27. obljetnica zaustavljanja tenkova u Pologu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Aluminiju rok do 14 sati

Objavljeno

na

Objavio

Aluminiju, kojem zbog ogromnih dugovanja prijeti gašenje, Nezavisni operator sistema u BiH dao je rok do 14 sati da pronađe novog, odnosno alternativnog opskrbljivača električnom energijom.

U protivnom će Aluminij s prijenosne mreže isključiti noćas, točno u ponoć.

Skidanje s elektromreže imalo bi za poduzeće pogubne posljedice, s obzirom na to da bi za eventualno ponovno pokretanje ćelija trebalo razdoblje od dvije godine.

Inače, Uprava Aluminija uspjela je u nedjelju kupiti još 24 sata za život Aluminija, odnosno odgoditi ”skidanje” Aluminija s naponske mreže.

Isključenje bi, kako je rekao Direktor korporativnih komunikacija Aluminija, Darko Juka, ”značilo smrt Aluminija u roku od tri sata”.

”Nakon hlađenja tekućeg aluminija došlo bi do nesagledivih havarija, pa čak možda i do eksplozija, a da ne pričamo o ugrožavanju života naših radnika”, rekao je Juka.

Radnici su pak u nedjelju simbolično prosvjedovali kod trafostanice na Čulama te su poručili kako neće dozvoliti gašenje tvrtke.

Generalni direktor Aluminija Dražen Pandža rekao je kako pokušavaju izbjeći na sve moguće načine i našim sredstvima pokušavamo iznaći rješenje.

”Dosta je teško i neizvjesno. Ako smo kupili jedan dan, pokušat ćemo kupiti još jedan dan, ali opet ponavljam bez direktnog uključenja Vlade i nadležnih organa situacija se neće riješiti”, rekao je Pandža.

Povodom situacije u Aluminiju nisu se službeno oglasili s bilo koje razine vlasti, niti su bilo što rekli hrvatski dužnosnici u BiH. Reagirali su drugi sindikalisti poručivši kako su spremni dignuti cijelu Hercegovinu na noge, piše Bljesak.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Okončana akcija MUP-a USK u Bihaću – Migrantima oduzeto 49 komada hladnog oružja

Objavljeno

na

Objavio

Okončana je akcija MUP-a USK-a, čiji su službenici od jutros pretresali privremeni migracijski centar Đački dom u bihaćkom naselju Borići.

49 komada različitih veličina hladnog oružja, noževa, britvi, zatim šipke kojima se mogu nanositi tjelesne povrede, više paketića ‘zeljaste materije’ ‘koja asocira na marihuanu’. Privedeno je više osoba nad kojima je provedena kriminilastička obrada, a koji su sinoć sudjelovali u masovnoj tuči u Đačkom domu.

Podsjetimo, sinoć je grupa od desetak migranata napala i policijske službenike MUP-a USK-a koji su bili pozvani da zaustave masovnu tučnjavu do koje je došlo prilikom dijeljenja večere u Domu.

Tom prilikom, da bi zaštitio sebe, kolege, zaštitare koji rade na osiguravanju Doma te ostale migrante, policijski službenik je ispucao hice upozorenja.

Oštećeni su i službeni policijski automobili, kao i vozilo zaštitarske službe.

 

Priopćenje MUP-a USK:

Sa svakodnevnim povećanjem broja migranta na područje Unsko-sanskog kantona, došlo je i do pogoršanja sigurnosne situacije a posebno na području grada Bihaća gdje je povećan broj krivičnih djela počinjenih od strane migranta. Uprava policije MUP USK-a poduzima sve mjere i radnje na kontroli i nadzoru ilegalnih migranta te kako bi održala povoljnu sigurnosnu situaciju.

Sinoćni ( op.a. 08.10.2018), masovni fizički sukob migranta smještenih u Đačkom domu u Borićima, i nakon što je veća grupa migranta upotrebom podesnih predmeta i kamenja napala policijske službenike i tom prilikom oštetili službeno vozilo MUP USK-a i vozilo zaštitarske agencije, policijski službenik je ispalio četiri hitca upozorenja kako bi zaštitio život policijskih službenika i svoj život.

U vezi navedenog događaja, dana 09.10 .2018 godine, po naredbi Općinskog suda u Bihaću, policijski službenici Uprave policije MUP USK-a, otpočeli su još jednu policijsku akciju „Pretres“ lica i objekta koje koriste migranti a radi se o objektu „ Đački dom“ u Borićima kao i šatorskog naselja pored same zgrade s ciljem pronalaska predmeta koji potiču iz krivičnog djela, predmeta koji mogu poslužiti u izvršenju krivičnog djela kao i predmeta koji se oduzimaju u skladu sa Zakonom o prekršajima.

U provođenju ovih aktivnosti Uprava policije MUP-a USK angažirala je oko 170 policijskih službenika – pripadnika Jedinice policije za podršku, Policijske stanice Bihać, svih ostalih Policijskih stanica u sastavu Uprave policije te Sektora kriminalističke policije.

Prilikom pretresa, policijski službenici pronašli su i privremeno izuzeli: određenu količinu zeljaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnu dr0gu „Cannabis sativa L“, 49 noževa raznih veličina, džepni noževa, više metalnih šipki, kao i drugih predmeta pogodnih za nanošenje povreda. Više lice za koje postoji osnovi sumnja da su učesnici sinoćnjeg masovnog fizičkog obračuna su privedeni u policijsku stanicu Bihać gdje je nad istima provedena kriminalistička obrada, priopćeno je iz MUP-a USK.

Masovna tuča među migrantima u Bihaću, policija morala uporabiti oružje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari