Connect with us

Kolumne

Kako spriječiti petu tisuću i peti val?

Objavljeno

-

Premda nije savršeno, kao pokazatelj usporedbe uspješnosti pojedinih država u borbi protiv COVID-a dobro može poslužiti kretanje broja hospitalizacija zbog te bolesti. Naime, to mjerilo ne pokazuje samo koliko koja zemlja troši na liječenje COVID-a, nego približno i koliko će koja zabilježiti smrtnih slučajeva u bližoj budućnosti. To je korisno znati poglavito zato što se statistike opće smrtnosti, koje preciznije pokazuju učinak korone kroz višak smrti u odnosu na razdoblje prije njezine pojave, objavljuju naknadno, s manjim ili većim vremenskim odmakom.

K tome, od svih kategorija korištenih za usporedbe upravo hospitalizacije pružaju daleko najmanji prostor za iskrivljeno tumačenje. Primjerice, često korištena usporedba temeljem kretanja broja zaraženih navodi na pogrešan zaključak izuzme li se pritom udjel pozitivnih testova u odnosu na ukupan broj provedenih testiranja.

To zemlje koje intenzivnije testiraju očito dovodi u nepovoljniji položaj. Tako su neki olako zaključili da se u Austriji, unatoč boljoj procijepljenosti, bolest jače širi nego u Hrvatskoj, budući da ona bilježi više zaraženih razmjerno broju stanovniku. Ipak, kako udjel pozitivnih među testiranima u Hrvatskoj iznosi skoro 40%, a u Austriji ni 5%, jasno je da taj zaključak ne drži vodu. Austrija očito registrira daleko veći broj zaraženih osoba bez simptoma ili s blagim simptomima bolesti.

Također, ni statistike službeno evidentiranih smrti od COVID-a ili s njim nisu posve pouzdan pokazatelj za usporedbu zbog različitih kriterija od države do države, ponegdje ne posve lišenih upliva politike. Tako, primjerice, Srbija od samoga početka službeno prikazuje 3-4 puta manje umrlih od COVID-a od stvarnoga broja sve kako bi se pred svijetom prikazala u što boljem svjetlu. Tu rabotu razotkriva višak opće smrtnosti, sukladan broju hospitalizacija. Stoga, u ovom 4. valu bolesti itekako ima smisla usporediti zemlje prema broju hospitalizacija na milijun stanovnika (1. graf niže) u odnosu na udjel potpuno cijepljenog svega stanovništva (2. graf niže) temeljem podataka dostupnih na stranici https://ourworldindata.org/. Prije svega, kako bi se uvidjelo ima li to novo oružje u borbi protiv korone zamjetnog učinka. Nepopravljivi optimisti, naime, kažu kako slika govori više od tisuću riječi… barem voljnima gledati.

I ne tako pozornom promatraču teško može promaknuti gotovo pa obrnut redoslijed država na prikazanim grafovima, što s vrlo velikom vjerojatnošću upućuje na to kako upravo cijepljenje znatno pridonosi razlici u broju hospitaliziranih, posljedično i umrlih. Premda sve uspoređene zemlje nisu u istoj fazi epidemije (za razliku od drugih država, u Bugarskoj, Srbiji i Estoniji ona je već u zamjetnom padu, budući ih je ovaj val, napose prve dvije, ranije i zahvatio), skoro pa vrijedi pravilo – što je država jače procijepljena, bilježi manje hospitalizacija razmjerno broju stanovnika.

Iznimke predstavljaju tek Srbija i Mađarska, gdje su u većoj mjeri korištena cjepiva istočnog porijekla, kinesko i rusko. Tako Srbija, dvotrećinskom većinom procijepljena istočnim cjepivima (uglavnom kineskim), prema hospitalizacijama stoji uz bok dvostruko slabije (ali isključivo zapadnim cjepivima) procijepljenoj Bugarskoj. To potvrđuju i statistike opće smrtnosti za rujan i listopad u te dvije susjedne, podjednako napučene države. Naime, u ta dva mjeseca obje bilježe približno jednak višak smrti – za preko 10 tisuća osoba u odnosu na isto razdoblje prije korone.

Dodajmo tomu i kako je porast smrti od početka korone u Srbiji već premašio 40 tisuća, a u Bugarskoj 50 tisuća osoba, što čini 6-7 promila ukupne populacije. S druge strane, Mađarska, procijepljena zapadnim i istočnim cjepivima u omjeru pola-pola (pri čemu je među istočnima podjednak udio ruskog i kineskog cjepiva), stoji rame uz rame osjetno slabije (ali opet isključivo zapadnim cjepivima) procijepljenoj Hrvatskoj. Ovdje je bitno naglasiti i kako Hrvatska razmjenjuje podatke o hospitalizacijama s kašnjenjem (stoga su na 1. grafu isti prikazani samo do 14.11.), no stanje je poznato i za dane koji slijede, jer se svakodnevno objavljuje. Da je dojavljeno i svjetskoj javnosti, pokazalo bi kako hrvatska krivulja hospitalizacija otprilike slijedi mađarsku (na grafu su one vrlo slične boje, dvije nijanse zelene, pri čemu Mađarska ima nešto kasniji, ali zato znatno strmiji rast). Tako je prije tjedan dana Hrvatska dosegla vrhunac od gotovo 650 hospitaliziranih na milijun stanovnika (ili 2600 ukupno), pri čemu se zadnjih nekoliko dana osjeća postupan pad na ispod 600 (ili 2400 ukupno).

Kad već nisu krenuli putem Portugala i pravodobnom visokom procijepljenošću eliminirali 4. val, sad je pred Hrvatima novo pitanje – hoće li krenuti tragom Estonije ili Srbije? Estonsku krivulju, naime, karakterizira oblik nalik obrnutom slovu V (oštri porast pa oštri pad, bez duljeg zadržavanja na platou maksimuma), a srpsku obrnuto slovo U, s čak 50 dana zadržavanja na platou maksimuma.

Razlike između ova dva tipa padajućeg dijela krivulje nakon što ona jednom dosegne vrhunac mjere se u tisućama umrlih, te desecima milijuna eura troškova bolničkog liječenja COVID pacijenata, ali i vremenom trajanja nepotpune dostupnosti usluga zdravstvenog sustava oboljelima od drugih bolesti zbog njegove preopterećenosti. Pritom treba imati na umu kako se granica osjetnog povećanja smrtnosti u Hrvatskoj poklapa s otprilike 150 – 200 hospitaliziranih na milijun stanovnika (ili u totalu njih 600 – 800). A Hrvatska trenutno ima 3-4 puta više hospitaliziranih od te granice, kad bi se moglo reći da je bolest pod kontrolom u smislu da ne generira znatan višak smrtnosti.

Narav i oštrina pada krivulje ovise prije svega o primjeni svih raspoloživih mjera za suzbijanje širenja zaraze. Pritom, sâmo cijepljenje, za razliku od drugih mjera zaštite, zbog odgođenog učinka očito više ne može znatnije doprinijeti smanjenju posljedica ovoga vala. Ali itekako može pripomoći u sprječavanju idućeg vala, kao što je moglo spriječiti i ovaj da se na vrijeme krenulo putem Portugala.

Uostalom, sličan se učinak u nedavnoj prošlosti mogao postići i dosljednom primjenom drugih mjera epidemiološke zaštite. Zorno to pokazuje usporedba hospitalizacija Hrvatske i Slovenije u prethodna dva vala (drugom, zimskom na prijelazu u tekuću godinu, i trećem, proljetnom). I dok je Slovenija zbog krivulje u obliku obrnutog slova U u drugome valu pošla dosta gore od Hrvatske, čija je krivulja unatoč dosegnutom nešto višem vrhuncu tada ipak poprimila oblik obrnutog slova V, 3. val je susjedna država gotovo posve eliminirala, zabilježivši minimalan porast opće smrtnosti. Hrvatska nažalost nije, plativši to porastom smrtnosti od 3,5 tisuće osoba samo u tom valu (a kako je u prethodnom on iznosio oko 7 tisuća, dežurni cinici bi to mogli protumačiti i uspjehom), dostigavši do kraja lipnja Sloveniju prema ukupnom porastu opće smrtnosti od početka korone.

Kad već ne postoji volja za učenjem na tuđim primjerima, razložno je zapitati se treba li se oglušiti i na vlastiti. Pa baš svako koplje nadohvat ruke prkosno baciti u trnje, i još se time ponositi i junačiti. Pomaže li prepustiti se fanatičnom fatalizmu, jer se ništa više ne može učiniti, budući da je sve ionako predodređeno? Ili je ipak smislenije dosljednom primjenom svega raspoloživog oružja pokušati spriječiti tu 5. tisuću umrlih u ovome valu (kad je već za 4 tisuće ljudi prekasno) i idući val dočekati kao Portugal ovaj? Svak’ za sebe odlučuje na korist ili štetu i drugih.

Grgur S.

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari