Pratite nas

BiH

Kakva BiH ulazi u 2015. godinu?

Objavljeno

na

Polako istječu i posljednji sati 2014. godine koja je, nažalost, samo bila još jedna od onih za zaborav kada je u pitanju ogromna većina bh. građana.

bihSvi ćemo u 00.00 sati u četvrtak barem simbolično ispratiti staru i pozdraviti novu godinu, sa željom da bude nemjerljivo bolja od ove koju smo ispratili.

Uz već standardne probleme koji muče gro naše populacije, ove godine našu zemlju pogodile su i katastrofalne poplave koje su zadale završni udarac i onim segmentima društva i gospodarstva koji su koliko-toliko dobro funkcionirali. Dnevni list donosi kratki presjek onoga s čime ulazimo u 2015. godinu u nekoliko najvažnijih segmenata života naših građana.

Plaće male, troškovi veliki

Počet ćemo s podatkom koji najviše tišti naše građane – nezaposlenost. U 2015. godinu, prema posljednjih podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ulazimo s vojskom nezaposlenih koja broji 547.319 osoba.
Ne treba posebno ni isticati kako je to najgore u Europi, a u rangu najnerazvijenijih afričkih zemalja. Nadalje, rak-rana našeg društva od samostalnosti BiH do danas je korupcija koja, prema podacima nevladinih organizacija, svake sekunde “pojede” nevjerojatnih 47 maraka. Takav tempo ne bi izdržali ni SAD ili Kina, a kamoli siromašna BiH. Naravno, i po tom segmentu ostale europske zemlje gledamo sa samog dna.
Prema podacima Centralne banke BiH, u našoj zemlji čak 41.673 gospodarska subjekata imaju blokiran bar jedan račun, što dovoljno govori u kakvoj nam je gabuli gospodarstvo. Prošlogodišnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio nam je još veći deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni jer dobar dio naših proizvoda ne zadovoljava kriterije Unije, a kako nismo našli alternativna tržišta, bh. izvoznici propadaju. Prosječna plaća u našoj zemlji iznosi 834 marke, a mirovina oko 360 maraka, dok je košarica osnovnih živežnih namirnica za četveročlanu obitelj već odavno iznad 1100 maraka.

Konstantni padovi

Udio “sive” ekonomije u BDP-u BiH procjenjuje se na 30 do 50 posto, odnosno procjene govore kako se do 8,9 milijardi dolara “okreće” u toj sivoj zoni. Cijene u BiH su posebna priča te se formiraju po nekim, modernom svijetu nepoznatim, formulama.

Tako su podaci relevantnih europskih agencija za statistiku zorno pokazivali kako su i ove godine građani najrazvijenijih zemalja Unije, poput Velike Britanije ili Francuske, plaćali u trgovinama kruh, voće i povrće i druge proizvode po istim ili čak nižim cijenama nego bh. građani. Izravne inozemne investicije u BiH polako postaju misaona imenica, jer prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, one su u prva tri kvartala 2014. iznosile 208,46 milijuna maraka. Kada svemu ovome dodamo konstantno prazne proračune na svim razinama vlasti, veliku zaduženost, izostanak bilo kakvih strategija razvoja, dobijemo kompletnu sliku zemlje na izdisaju 2014.

Kada uzmemo sve ovo u obzir, nikoga ne trebaju začuditi podaci koji govore kako čak 20 posto naših građana živi u dubokom siromaštvu, a njih 50 posto na granici siromaštva. Slika današnje BiH jest da obespravljeni radnici i za ove blagdane na ulicama traže svoju pravdu, u veljači su revoltirani građani palili institucije BiH, oranice su nam neobrađene, štale prazne, u industrijskim halama se uhvatila paučina, mladi ljudi nam masovno kupuju karte za inozemstvo, i to u jednom smjeru… Kako opasno plešemo po rubu provalije, već odavno nas svi upozoravaju, a nije nam preostalo ništa drugo nego se nadati kako će se nove vlasti ipak prihvatiti posla i skloniti nas od te provalije. Hoće li biti “obećanje ludom radovanje”, vrlo brzo ćemo saznati i osjetiti na vlastitoj koži.

BiH u brojkama:

  • 547.319 nezaposlenih osoba
  • 41.673 gospodarska subjekta imaju blokiran bar jedan račun
  • 834 marke prosječna plaća
  • 360 maraka prosječna mirovina
  • 1100 maraka potrošačka košarica za četveročlanu obitelj
  • Pojedine cijene veće u BiH nego u najrazvijenijim zemljama Unije
  • 208,46 milijuna maraka inozemne investicije u 2014.
  • 8,9 milijardi dolara u BiH “okreće” se u sivoj zoni
  • Ni u 2014. nismo se oslobodili vanjskotrgovinskog deficita
  • 20 posto našeg stanovništva živi u dubokom siromaštvu
  • 50 posto bh. građana živi na rubu siromaštva

Izvor: Dnevni list

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Juncker, Mogherini i Hahn dolaze u BiH s tri važne poruke

Objavljeno

na

Objavio

Paneuropska unija Bosne i Hercegovine u suradnji sa Zajedničkim povjerenstvom za europske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine organizirala je okrugli sto na temu Bosna i Hercegovina u procesu proširenja EU – Odgovor na perspektivu, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Uvodničari na dva panela bili su: Lars – Gunnar Wigemark, šef Izaslanstva Europske unije u BiH, Avgustina Tzvetkova, veleposlanica Bugarske u BiH, zemlje koja trenutno predsjedava Vijećem Europske unije, Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, Nikola Lovrinović, predsjedavajući Zajedničkog povjerenstva za europske integracije Parlamenta BiH, Osman Topčagić i član Predsjedništva Paneuropske unije BiH.

Šef Izaslanstva EU u BiH i specijalni predstavnik EU Lars – Gunnar Wigemark podsjetio je na nedavno objavljenu Strategiju EU za zapadni Balkan, koja će biti korištena kao temelj za naredne aktivnosti svih šest zemalja u pogledu EU integracija. Napomenuo je da krajem mjeseca u posjetu BiH dolaze predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i povjerenik EU za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Han, koji će prilikom posjete istaknuti tri bitne stvari i poslati važne poruke.

Po njegovim riječima, visoki dužnosnici EU  će pozdraviti završavanje aktivnosti na izradi odgovora na Upitnik Europske komisije, kao i značajne reformske mjere okončane najvećim dijelom krajem prošle godine.

“Druga njihova poruka će biti da s ovim aktivnostima treba i nastaviti, jer iako je ova godina izborna, nema izgovora za bilo kakvo opuštanje. Treća poruka će glasiti da je potrebno intenzivirati regionalnu saradnju”, rekao je šef Izaslanstva EU. Podvukao je da će naredni mjeseci biti ključni za sve zemlje zapadnog Balkana, posebno za BiH, jer je ova godina izborna. U tom smislu, dodao je, neophodno je nastaviti raditi na procesu europskih integracija.

Veleposlanica Bugarske u Bosni i Hercegovini Avgustina Tzvetkova poručila je da je vrijeme da politički lideri i građani zemalja zapadnog Balkana ubrzaju proces europskih integracija. Podsjetila  je na slogan bugarskog predsjedavanja EU “Zajedni smo jači”, koji odražava samu suštinu EU, kao i suštinu europskog puta zemalja zapadnog Balkana. Između ostalog, napomenula je da će u svibnju u Sofiji biti održan Summit EU – zapadni Balkan, čiji će fokus biti na unpređenju napora u procesu EU integracija, dok će rezultati ovisiti od pojedinačnih napora zemalja u EU integracijama.

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić rekao je da kandidatski status BiH predstavlja generacijski izazov te da svi izazovi koje nosi izborna godina neće usporiti BiH u procesu pristupanja EU. Za Strategiju EU za zapadni Balkan kazao je da predstavlja dokaz obnovljenog pristupa euvropskih institucija prema svim zemljama zapadnog Balkana te ocijenio da je EU definirala taj prostor kao politički, ekonomski i sigurnosni prioritet.

Predsjedavajući Zajedničkog povjerenstva za europske integracije Parlamentarne skupštine BiH Nikola Lovrinović ocijenio je da tema okruglog stola predstavlja izazov koji BiH može izdići iznad svakodnevnih prepreka kada je u pitanju politika te rad Parlamentarne skupštine. Govoreći o radu Zajedničkog povjerenstva, kazao je da ona jedino parlamentarno tijelo koje ima zadaću nadzirati proces implementiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nažalost, kako je rekao, Povjerenstvo se ne može pohvaliti svojim učinkovitim nadzorom, ali da to nadomještava niz njenih drugih aktivnosti, uključujući i današnji okrugli stol. Zaključio je da je, uprkos nekim nedobronamjernim iskazima iznesenim u javnosti u pogledu euvropskog puta BiH, ipak postignut svojevrstan napredak te da će taj trend biti nastavljen i u narednim godinama.

Član Predsjedništva Paneuropske unije BiH Osman Topčagić moderirao je diskusiju koja je uslijedila, a svoja mišljenja i stavove o predloženoj temi iznosili su i drugi sudionici okruglog stola: zastupnici oba doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i predstavnici ostalih institucija Bosne i Hercegovine i ostalih razina koje se bave europskim integracijama, predstavnici diplomatskog, političkih stranaka, nevladinih organizacija, akademske zajednice i eksperti iz oblasti europskih integracija. Pokrovitelji okruglog stola bili su Vlada Županije Sarajevo i Grad Sarajevo./HMS/

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Ne treba me štititi policija Hrvatske…. Ne osjećam se sigurno da me oni štite

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik entiteta Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u subotu kao ne želi zaštitu hrvatske policije te je zanijekao kako je uopće tražio posebni tretman pri njegovu iznenadnom boravku u Karlovcu ovog tjedna dodajući kako mu je želja da ubuduće uopće ne mora putovati kroz Hrvatsku nego samo kroz Srbiju.

Dodik je u izjavi novinarima u Banjoj Luci zanijekao tvrdnje koje je prenio Jutarnji list kako je njegova pratnja razoružana pri ulasku u Hrvatsko odnosno kako mu je uskraćen tretman štićene osobe jer nije državni dužnosnik.

“Ne treba me štititi policija Hrvatske…. Ne osjećam se sigurno da me oni štite i vjerujem da će veoma brzo biti izgrađen put od Banje Luke do Bijeljine i do granice sa Srbijom i neće biti potrebe za putovanje kroz Hrvatsku”, kazao je Dodik očevidno uvrijeđen tretmanom kakvoga je imao u Hrvatskoj.

Novinarima je potvrdio kako je nedavno morao platiti kaznu zbog prebrze voženje u Hrvatskoj.

Prestretač hrvatske prometne policije zaustavio je Dodika i njegovu pratnju na autocesti pri povratku iz Beograda u Banju Luku jer su vozili brzinom od 200 kilometara na sat.

“Kod Vinkovaca je moju kolonu zaustavila hrvatska prometna policija zbog prekoračenja brzine. Uredno smo platili kaznu i to je to”, pojasnio je Dodik taj događaj.

Jutarnji je pak citirao neimenovani izvor iz hrvatskog MUP-a koji je prenio kako je veleposlanstvo BiH u Zagrebu 12. veljače izvijestilo da Dodik planira 14. veljače putovati u Hrvatsku odnosno u Gornjokarlovačku eparhiju kako bi se sastao s episkopom gornjokarlovačkim Gerasimom s kojim će proslaviti krsnu slavu Sv. Trifuna.

Za Dodika je navodno tražena polcijska pratnja dok boravi u Hrvatskoj no ona mu je uskraćena jer on nije državni dužnosnik i ne spada u kategoriju osoba koje imaju pravo na posebni tretman.

(Hina)

Hrvatska policija razoružala Dodika

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari