Pratite nas

BiH

Kakva BiH ulazi u 2015. godinu?

Objavljeno

na

Polako istječu i posljednji sati 2014. godine koja je, nažalost, samo bila još jedna od onih za zaborav kada je u pitanju ogromna većina bh. građana.

bihSvi ćemo u 00.00 sati u četvrtak barem simbolično ispratiti staru i pozdraviti novu godinu, sa željom da bude nemjerljivo bolja od ove koju smo ispratili.

Uz već standardne probleme koji muče gro naše populacije, ove godine našu zemlju pogodile su i katastrofalne poplave koje su zadale završni udarac i onim segmentima društva i gospodarstva koji su koliko-toliko dobro funkcionirali. Dnevni list donosi kratki presjek onoga s čime ulazimo u 2015. godinu u nekoliko najvažnijih segmenata života naših građana.

Plaće male, troškovi veliki

Počet ćemo s podatkom koji najviše tišti naše građane – nezaposlenost. U 2015. godinu, prema posljednjih podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ulazimo s vojskom nezaposlenih koja broji 547.319 osoba.
Ne treba posebno ni isticati kako je to najgore u Europi, a u rangu najnerazvijenijih afričkih zemalja. Nadalje, rak-rana našeg društva od samostalnosti BiH do danas je korupcija koja, prema podacima nevladinih organizacija, svake sekunde “pojede” nevjerojatnih 47 maraka. Takav tempo ne bi izdržali ni SAD ili Kina, a kamoli siromašna BiH. Naravno, i po tom segmentu ostale europske zemlje gledamo sa samog dna.
Prema podacima Centralne banke BiH, u našoj zemlji čak 41.673 gospodarska subjekata imaju blokiran bar jedan račun, što dovoljno govori u kakvoj nam je gabuli gospodarstvo. Prošlogodišnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio nam je još veći deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni jer dobar dio naših proizvoda ne zadovoljava kriterije Unije, a kako nismo našli alternativna tržišta, bh. izvoznici propadaju. Prosječna plaća u našoj zemlji iznosi 834 marke, a mirovina oko 360 maraka, dok je košarica osnovnih živežnih namirnica za četveročlanu obitelj već odavno iznad 1100 maraka.

Konstantni padovi

Udio “sive” ekonomije u BDP-u BiH procjenjuje se na 30 do 50 posto, odnosno procjene govore kako se do 8,9 milijardi dolara “okreće” u toj sivoj zoni. Cijene u BiH su posebna priča te se formiraju po nekim, modernom svijetu nepoznatim, formulama.

Tako su podaci relevantnih europskih agencija za statistiku zorno pokazivali kako su i ove godine građani najrazvijenijih zemalja Unije, poput Velike Britanije ili Francuske, plaćali u trgovinama kruh, voće i povrće i druge proizvode po istim ili čak nižim cijenama nego bh. građani. Izravne inozemne investicije u BiH polako postaju misaona imenica, jer prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, one su u prva tri kvartala 2014. iznosile 208,46 milijuna maraka. Kada svemu ovome dodamo konstantno prazne proračune na svim razinama vlasti, veliku zaduženost, izostanak bilo kakvih strategija razvoja, dobijemo kompletnu sliku zemlje na izdisaju 2014.

Kada uzmemo sve ovo u obzir, nikoga ne trebaju začuditi podaci koji govore kako čak 20 posto naših građana živi u dubokom siromaštvu, a njih 50 posto na granici siromaštva. Slika današnje BiH jest da obespravljeni radnici i za ove blagdane na ulicama traže svoju pravdu, u veljači su revoltirani građani palili institucije BiH, oranice su nam neobrađene, štale prazne, u industrijskim halama se uhvatila paučina, mladi ljudi nam masovno kupuju karte za inozemstvo, i to u jednom smjeru… Kako opasno plešemo po rubu provalije, već odavno nas svi upozoravaju, a nije nam preostalo ništa drugo nego se nadati kako će se nove vlasti ipak prihvatiti posla i skloniti nas od te provalije. Hoće li biti “obećanje ludom radovanje”, vrlo brzo ćemo saznati i osjetiti na vlastitoj koži.

BiH u brojkama:

  • 547.319 nezaposlenih osoba
  • 41.673 gospodarska subjekta imaju blokiran bar jedan račun
  • 834 marke prosječna plaća
  • 360 maraka prosječna mirovina
  • 1100 maraka potrošačka košarica za četveročlanu obitelj
  • Pojedine cijene veće u BiH nego u najrazvijenijim zemljama Unije
  • 208,46 milijuna maraka inozemne investicije u 2014.
  • 8,9 milijardi dolara u BiH “okreće” se u sivoj zoni
  • Ni u 2014. nismo se oslobodili vanjskotrgovinskog deficita
  • 20 posto našeg stanovništva živi u dubokom siromaštvu
  • 50 posto bh. građana živi na rubu siromaštva

Izvor: Dnevni list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Zastupnici u BiH uz ogromne plaće traže od države i plaćanje tretmana u toplicama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zastupnici u parlamentu Bosne i Hercegovine najbolje su plaćeni u regiji i u prosjeku primaju mjesečne plaće i naknade u visini od oko tri tisuće eura, no nekima od njih ni to nije dovoljno pa žele iz državnog proračuna i plaćeni tretman u toplicama u inozemstvu, prenose u četvrtak lokalni mediji.

Zanimanje novinara za zdravstvene probleme državnih parlamenataraca potaknuo je slučaj Milice Marković, zastupnice Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Portal Žurnal objavio je presliku njenog zahtjeva iz siječnja, kojim je ona od komisije za administrativne poslove tražila tri tisuće konvertibilnih maraka (tisuću i pol eura) za plaćanje troškova tretmana u Banji Koviljači u Srbiji.

Pozvala se na pravo na nadoknadu troškova u slučaju bolesti odnosno “degenerativnih progresivnih neuroloških oboljenja”.

Marković se komisiji potužila kako je već tri godine boli kralježnica te kako te tegobe “postaju sve progresivnije”.

Kako je obrazložila, liječnik joj je propisao tretman i to baš u Banji Koviljači.

Marković je najprije tražila da joj toplice u Srbiji plati Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske čiji je osiguranik, no tamo je dobila odbijenicu jer taj fond ne pokriva troškove takvih tretmana u drugoj državi.

Marković je odmah nakon toga odlučila isti zahtjev ispostaviti državi BiH.

“Naravno da hoću iskoristiti mogućnost koju su iskoristili neki drugi zastupnici. Nisam ni prva ni posljednja”, kazala za Marković za banjolučki list EuroBlic.

Žurnal pak prenosi kako problemi s kralježnicom nisu spriječili Marković da u protekle tri i pol godine mandata o državnom trošku učestalo putuje po svijetu, pri čemu europske destinacije preferira posjećivati službenim automobilom.

Iz proračuna je za putovanja zastupnice Makrović tako do sada izdvojeno više od 25 tisuća eura.

Dodikovi zastupnici u državnom parlamentu poznati su po tome da im nije mrsko dobivati novac iz proračuna države čiju opstojnost uporno niječu.

Tako je SNSD-ova zastupnica Dušanka Majkić, koja je drugi put izabrana u Zastupnički dom 2014. godine, gotovo na samom početku aktualnog mandata odlučila otići u mirovinu, i to samo na jedan dan, te na temelju te činjenice dobiti otpremninu od šest dodatnih plaća odnosno 28 tisuća konvertibilnih maraka (oko 15 tisuća eura), a dan kasnije zamrznuti status umirovljenika i ponovo zasnovati radni odnos kao zastupnica i nastaviti primati plaću veću od tri tisuće eura.

“Nema niti jedne zakonske prepreke vezano za moj slučaj. To su pojedini mediji napravili slučaj, a svi državni službenici koji su otišli u mirovinu dobili su istu otpremninu ali se o tome ne govori”, kazala je Majkić 2015. godine dodajući kako se nema čega sramiti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Rektor Tomić: Diplome s mostarskog Sveučilišta jedine iz BiH koje vrijede u EU

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) Ivan Jozić i ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa Petar Galić održali su u utorak sastanak s rektorom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc Zoranom Tomićem i njegovim suradnicima s kojima su razgovarali o novoj Strategiji Sveučilišta u Mostaru.

Kako je priopćeno iz Službe za odnose s javnošću Vlade HBŽ-a, rektor Tomić je naglasio ključne izazove koje je Sveučilište u Mostaru imalo koncem prošle godine. U tom kontekstu istaknuo je kako je Sveučilište dobilo dvije reakreditacije (potvrde) i to Institucionalnu reakreditaciju Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvalitete BiH i Reakreditaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske koju je provelo 17 međunarodnih akreditatora (stručnjaka) iz sedam zemalja.

Dobivanje reakreditacije Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH doprinijelo je tome da su stečene diplome na Sveučilištu u Mostaru jedine diplome iz BiH koje vrijede u Europi.

Rektor Tomić je istaknuo kako nova Strategija Sveučilišta u Mostaru do 2022. godine ima potporu svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj te da bi ona trebala doprinijeti da to sveučilište bude sveučilište budućnosti.

Kao velika novina spomenuta je integracija mostarskog Sveučilišta s ciljem da ono bude što više samoodrživo i da što dublje bude unutar društva. “U mnoštvu predviđenih planova i projekata ovo Sveučilište predviđa za dvije godine i uvođenje interdiscipliniranih studija kao i uvođenje studija na engleskom jeziku.

Novi projekti predviđaju veoma tijesnu suradnju s gospodarstvom jer je od velike važnosti znati koji su kadrovi potrebni tržištu i što gospodarstvenici misle o visokom obrazovanju”, kazao je Tomić. Po njegovim riječima, plan je, kao što je to u zemljama zapadne Europe, povećati praksu, a smanjiti teoriju.

Tijekom sastanka istaknuto je kako je Senat Sveučilištu u Mostaru donio Odluku o razvoju druge faze sveučilišne i studentske infrastrukture u Rodoču u Mostaru koja će zacijelo doprinijeti podizanju kvalitete studiranja i znanosti na ovom Sveučilištu.

Bilo je riječi i o decentralizaciji Sveučilišta, odnosno dislociranju studija ovog Sveučilišta na područja gdje se pokazuje interes za studiranjem određenih studija i disciplina.

Također je naglašeno kako ovo Sveučilište radi na partnerstvu s drugim sveučilištima što će doprinijeti većem broju projekata, otvaranju studija, mobilnosti studenata i na koncu utjecati da će studenti u određenim situacijama stjecati dvije diplome.

Ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa HBŽ-a Petar Galić u svojim opservacijama iznosio je činjenice iz aktualnog stanja obrazovanja na ovim prostorima. Tako je, uz ostalo, kazao kako svi osnivači Sveučilišta u Mostaru moraju donijeti Odluku o zajedničkom sustavnijem rješavanju financiranja ovoga Sveučilišta jedinog u BiH na Hrvatskom jeziku.

Posebice je naglasio kako stručna suradnja osnovnih i srednjih škola, ministarstva i Sveučilišta treba biti stalno u uzlaznoj putanji i da je ministarstvo kojem je on na čelu otvoreno za sve vidove suradnje.

Na sastanku je kazano kako će se odmah početi osmišljavati koncept održavanja stručnih seminara na području gdje se izvodi nastava prema hrvatskom planu i programu.

Osim toga, Galić je dao punu potporu javnim fakultetima u sastavu Sveučilišta u Mostaru. Vlada HBŽ-a će, kako je kazao njen predsjednik Ivan Jozić, maksimalno podržavati projekte mostarskog Sveučilišta.

Hrvatska ne priznaje diplome iz BiH? Samo Sveučilište u Mostaru ispunjava kriterije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati