Pratite nas

BiH

Kakva BiH ulazi u 2015. godinu?

Objavljeno

na

Polako istječu i posljednji sati 2014. godine koja je, nažalost, samo bila još jedna od onih za zaborav kada je u pitanju ogromna većina bh. građana.

bihSvi ćemo u 00.00 sati u četvrtak barem simbolično ispratiti staru i pozdraviti novu godinu, sa željom da bude nemjerljivo bolja od ove koju smo ispratili.

Uz već standardne probleme koji muče gro naše populacije, ove godine našu zemlju pogodile su i katastrofalne poplave koje su zadale završni udarac i onim segmentima društva i gospodarstva koji su koliko-toliko dobro funkcionirali. Dnevni list donosi kratki presjek onoga s čime ulazimo u 2015. godinu u nekoliko najvažnijih segmenata života naših građana.

Plaće male, troškovi veliki

Počet ćemo s podatkom koji najviše tišti naše građane – nezaposlenost. U 2015. godinu, prema posljednjih podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ulazimo s vojskom nezaposlenih koja broji 547.319 osoba.
Ne treba posebno ni isticati kako je to najgore u Europi, a u rangu najnerazvijenijih afričkih zemalja. Nadalje, rak-rana našeg društva od samostalnosti BiH do danas je korupcija koja, prema podacima nevladinih organizacija, svake sekunde “pojede” nevjerojatnih 47 maraka. Takav tempo ne bi izdržali ni SAD ili Kina, a kamoli siromašna BiH. Naravno, i po tom segmentu ostale europske zemlje gledamo sa samog dna.
Prema podacima Centralne banke BiH, u našoj zemlji čak 41.673 gospodarska subjekata imaju blokiran bar jedan račun, što dovoljno govori u kakvoj nam je gabuli gospodarstvo. Prošlogodišnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio nam je još veći deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni jer dobar dio naših proizvoda ne zadovoljava kriterije Unije, a kako nismo našli alternativna tržišta, bh. izvoznici propadaju. Prosječna plaća u našoj zemlji iznosi 834 marke, a mirovina oko 360 maraka, dok je košarica osnovnih živežnih namirnica za četveročlanu obitelj već odavno iznad 1100 maraka.

Konstantni padovi

Udio “sive” ekonomije u BDP-u BiH procjenjuje se na 30 do 50 posto, odnosno procjene govore kako se do 8,9 milijardi dolara “okreće” u toj sivoj zoni. Cijene u BiH su posebna priča te se formiraju po nekim, modernom svijetu nepoznatim, formulama.

Tako su podaci relevantnih europskih agencija za statistiku zorno pokazivali kako su i ove godine građani najrazvijenijih zemalja Unije, poput Velike Britanije ili Francuske, plaćali u trgovinama kruh, voće i povrće i druge proizvode po istim ili čak nižim cijenama nego bh. građani. Izravne inozemne investicije u BiH polako postaju misaona imenica, jer prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, one su u prva tri kvartala 2014. iznosile 208,46 milijuna maraka. Kada svemu ovome dodamo konstantno prazne proračune na svim razinama vlasti, veliku zaduženost, izostanak bilo kakvih strategija razvoja, dobijemo kompletnu sliku zemlje na izdisaju 2014.

Kada uzmemo sve ovo u obzir, nikoga ne trebaju začuditi podaci koji govore kako čak 20 posto naših građana živi u dubokom siromaštvu, a njih 50 posto na granici siromaštva. Slika današnje BiH jest da obespravljeni radnici i za ove blagdane na ulicama traže svoju pravdu, u veljači su revoltirani građani palili institucije BiH, oranice su nam neobrađene, štale prazne, u industrijskim halama se uhvatila paučina, mladi ljudi nam masovno kupuju karte za inozemstvo, i to u jednom smjeru… Kako opasno plešemo po rubu provalije, već odavno nas svi upozoravaju, a nije nam preostalo ništa drugo nego se nadati kako će se nove vlasti ipak prihvatiti posla i skloniti nas od te provalije. Hoće li biti “obećanje ludom radovanje”, vrlo brzo ćemo saznati i osjetiti na vlastitoj koži.

BiH u brojkama:

  • 547.319 nezaposlenih osoba
  • 41.673 gospodarska subjekta imaju blokiran bar jedan račun
  • 834 marke prosječna plaća
  • 360 maraka prosječna mirovina
  • 1100 maraka potrošačka košarica za četveročlanu obitelj
  • Pojedine cijene veće u BiH nego u najrazvijenijim zemljama Unije
  • 208,46 milijuna maraka inozemne investicije u 2014.
  • 8,9 milijardi dolara u BiH “okreće” se u sivoj zoni
  • Ni u 2014. nismo se oslobodili vanjskotrgovinskog deficita
  • 20 posto našeg stanovništva živi u dubokom siromaštvu
  • 50 posto bh. građana živi na rubu siromaštva

Izvor: Dnevni list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

11. srpnja 1995. Srebrenica – Srbi počeli genocid koji je šokirao svijet

Objavljeno

na

Objavio

U Bosni i Hercegovini je dan žalosti. Obilježava se 23. godišnjica genocida nad civilima u Srebrenici.

Dana 11. srpnja 1995. Srebrenicu su nakon više od tri godine opsade zauzele srpske snage.

Premoć u oružju koje je Srbima stavila na raspolaganje komunistička JNA najveći je krivac za pad Srebrenice.

Time JNA i komunistički vođe postaju direktni krivci za genocid nad Bošnjacima i drugim narodima Jugoslavije.

Mjesta kao Vukovar, Srebrenica i druga razbili su lažni mit o Jugoslaviji kao zajednici bratskih i ravnopravnih naroda i JNA kao zajedničkoj vojsci „naroda i narodnosti SFRJ“.

srebrenica žrtveIza Jugoslavije, i prve i druge, uvijek ostaju desetine tisuća nevinih žrtava ubijenih uglavnom iz ruku velikosrba obučenih u razne odore i razna znakovlja, ali uvijek sa istim ciljem – Velika Srbija.

Danas obilježavamo dvadeset i treću godišnjicu genocida nad srebreničkim Bošnjacima što su ga 1995. počinili pripadnici tadašnje vojske i policije bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića, bivšim visokim oficirom JNA koji je u toj odori počinio i brojne zločine po Hrvatskoj 1991.

Postrojbe kojima je zapovijedao Mladić zaštićenu zonu Srebrenice napale su 6. srpnja 1995. Pri tom su naišli na slab otpor nizozemskih vojnika iz sastava UNPROFOR-a kojima je zbog političkih prijepora i neodlučnosti UN-a bila uskraćena i zračna potpora borbenih zrakoplova bez čega nije bilo moguće zaustaviti prodor srpskih snaga.

Konačni pad Srebrenice slijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima.

Istodobno je trajao zvjerski progon i ubijanje bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući prema teritoriju pod nadzorom Armije BiH u pravcu Tuzle.

Masovne likvidacije zarobljenih Bošnjaka počele su 13. srpnja, a više od 23 tisuće srebreničkih žena i djece protjerano je. Područje Srebrenice u cijelosti je etnički očišćeno.

Taj su zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o sprečavanju genocida iz 1948. godine.

Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena.
ICTY je zbog odgovornosti za srebrenički genocid osudio 14 osoba, od toga trojicu zapovjednika vojske bosanskih Srba doživotno.

Radovan Karadžić – vođa Srba odgovoran za genocid u Srebrenici

‘Vi Radovane Karadžiću niste krivi po točki 1. ali ste krivi za progon kao zločin protiv čovječnosti, istrebljenje, ubojstva, ubojstvo kao kršenje zakona ratovanja, deportaciju, nehumana djela i prisilno premještanje, širenje terora, protupravne napade na civile te uzimanje talaca kao kršenje zakona.

Pretresno vijeće osuđuje vas na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora’, rekao je prilikom izricanja kazne predsjednik sudskog vijeća O-Gon Kwon.

Raspravno vijeće utvrdilo je da je Karadžić kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.

Sud je utvrdio da je postojao plan sudionika udruženog zločinačkog pothvata za eliminaciju stanovništva Srebrenice kroz prisilno premještanje žena, djece i starijih muškaraca te ubijanje i mučenje muškaraca što je dosegnulo razmjere genocida.

Krvavo srbijansko 20. stoljeće

Veliki dio krivice za genocid u Srebrenici, kao i za ubijanja u Hrvatskoj tijekom domovinskog rata, snosi međunarodna zajednica (osobito Europa i EU) koja je prilično pasivno promatrala krvavi pir Srba po državama bivše Jugoslavije. Do zuba naoružani oružjem JNA, koje su u vrijeme Jugoslavije za JNA kupovali i Hrvati i Bošnjaci i Albanci (a koje je JNA predala Srbima) napadali su gotovo goloruke branitelje gdje god su stigli.

Nakon osvajanja pojedinih mjesta počele bi masovne likvidacije i etničko čišćenje svih stanovnika – muškaraca, žena, djece, staraca – u cilju stvaranja Velike Srbije. Tako je na pragu 21. stoljeća Europa (in)direktno kriva za strašne zločine srpske vojske na zacrtanim teritorijima Velike Srbije.

Ono što čudi jest čuđenje Europe. Nakon Balkanskih ratova, I. svjetskog rata, II. svjetskog rata i zločina nad Bugarima, Albancima, Turcima, Makedoncima, autohtonim Crnogorcima, muslimanima Sandžaka, pa kasnije muslimanima Bosne i Hercegovine, Hrvatima Bosne, Hercegovine i Hrvatske jedino čuđenje jest – zašto se Europa nakon svega čudila?

Ovo je ionako bio samo nastavak i pokušaj stavljanja točke na ‘i’ krvavog srbijanskog 20. stoljeća.

U tome bi i uspjeli da na čelu Hrvatske nije stajao ratni vođa Hrvata dr. Franjo Tuđman, te izuzetno motivirani i hrabri hrvatski branitelji koji su jednom zauvijek ovaj fašistički projekt Velike Srbije riješili – Olujom!

Petar Horvatić / narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Ovo su nositelji izbornih listi stranaka HNS BiH predvođenih HDZ-om BiH

Objavljeno

na

Objavio

Dopredsjednik HDZ BiH Marinko Čavara danas je predao Središnjem izbornom povjerenstvu BiH imena kandidata koalicije HNS BiH- HDZ BiH za županijske skupštine, Zastupničke domove federalnog i Parlamenta BiH, člana Predsjedništva BiH, zastupnike u Narodnoj skupštini RS.

Tako će, kako se i očekivalo, u prvoj izbornoj jedinici ispred bloka stranaka koje okuplja HDZ BiH za državni Parlament nositeljica biti zamjenica predsjednika stranke Borjana Krišto, a uz nju za državni parlament liste će predvoditi Predrag Kožul, Tatjana Lučić, Nikola Lovrinović i Mijo Matanović, otkriva Večernji list.

Nova imena na listama HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH su Tatjana Lučić i Mijo Matanović, dok su tu i dosadašnji zastupnici Borjana Krišto, Nikola Lovrinović i Predrag Kožul.

Krišto u ovom mandatu obnaša dužnost predsjedavajuće, odnosno zamjenice predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na političkim dužnostima nalazi se od 1999. godine, a do sada je obnašala dužnosti ministrice pravde i uprave Hercegbosanske županije, tajnice Vlade HBŽ, ministrice pravde FBiH, predsjednice FBiH, delegatkinje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i dva puta dužnost zastupnice u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Što se tiče Lovrinovića, on trenutno obnaša dužnost šefa Kluba zastupnika HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. U ranijem razdoblju bio je šef ureda Vjekoslava Bevande dok se isti nalazio na dužnosti predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i šef ureda predsjednika Vlade Srednjobosanske županije do 2005. godine. Za vrijeme Hrvatske samouprave, Međunarodna zajednica mu je privremeno zabranila političko djelovanje.

Mijo Matanović kao dužnosnik HDZ-a BiH u ranijem razdoblju bio je predsjednik Vlade Posavske županije i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, dok Tatjana Lučić nije obnašala nikakve značajnije političke funkcije.

Kako prenosi Večernji list, liste za Parlament Federacije BiH u ime HDZ-a nosit će Mate Šimić, Marijan Klaić, Mijo Krešić, Zvonko Đaković, Josip Martić, Zdravko Marošević, Biljana Baban, Marinko Čavara, Jelka Milićević, Stanko Musa, Hrvoje Milošević i Petar Galić.

Od poznatijih imena na listi HDZ-a za Parlament FBiH nalaze se trenutna ministrica financija u Vladi Federacije BiH Jelka Milićević, predsjednik FBiH Marinko Čavara, ministar prostornog uređenja FBiH Josip Martić i predsjednik Vlade Posavske županije Marijan Klaić.

Na ovogodišnjim izborima u Zastupnički dom Parlamenta FBiH pokušat će ući i trenutni zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić koji je u ranijem razdoblju, između ostalog, bio zastupnik u Skupštini Tuzlanske županije. Na listi za Parlament FBiH nalazi se i načelnik Vareša Zdravko Marošević i ministar znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije Petar Galić.

Liste za županijske skupštine nosit će Tomislav Dujmović (Unsko-sanska županija), Đuro Topić (Posavska županija), Danijel Nikolić (Tuzlanska županija), Ivo Tadić (Zeničko-dobojska županija), Ilija Nakić (Srednjobosanska županija), Nevenko Herceg (Hercegovačko-neretvanska županija), Zdenko Ćosić (Zapadno-hercegovačka županija), Dražen Trlin (Sarajevska županija)i Ivan Jozić (Hercegbosanska županija).

Što se tiče izbornih listi iz Republike Srpske, nositelji listi HDZ-a bit će Dragan Juričević i Ivana Nadarević, dok će liste za Narodnu skupštinu RS-a nositi Mirko Pandža, Angela Ćorković, Marijan Kljajić i Ilija Filipović./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori