Pratite nas

Komentar

Kakva su to načela prema kojima malo ljudsko stvorenje životom plaća nepromišljenost ili nespretnost odraslih ljudi?

Objavljeno

na

‘Pravo na izbor’, kako to gordo zvuči. Ali samo u riječima. U stvarnosti to je nešto potpuno suprotno, preciznije odvratno. Takva igra riječi je jedna opaka zamka iza koje se de facto krije ritualno ubojstvo, prinošenje ljudske žrtve na oltaru sveopće društvene histerije izopačenog tumačenja prava žena.

[ad id=”93788″]

Svaka žena ima pravo na izbor, ali ne tada, nego nekoliko mjeseci ranije kada donosi odluku hoće li s nekim muškarcem podijeliti svoju intimu. Nakon što je donijela odluku mora preuzeti odgovornost za sve moguće posljedice te odluke. Zato društvo mora čuvati mlade i nezrele od takvih kušnji, ali isto tako i one koje su ucijenjene ili se njihova volja silom lomi. Odrasla žena svjesna odgovornosti svoje odluke ne može tu odgovornost prebacivati na dijete u njenoj utrobi.

Kakva su to načela prema kojima malo ljudsko stvorenje životom plaća nepromišljenost ili nespretnost odraslih ljudi? Najviše pobačaj učine žene koje imaju dvoje djece, većina njih je u braku. Tu se postavlja pitanje i kakvi su to muškarci, muževi koji pristaju na takvu ženinu odluku ili je čak i nagovaraju. Kakvi su to uopće muškarci koji saznaju da im djevojka supruga ili ljubavnica ide ‘riješiti onaj problem’, a oni kao usranci čuče u nekoj svojoj zavjetrini i čekaju da im zazvoni mobitel s porukom ‘riješeno’? Kakvo je to društvo koje dozvoljava žrtvovanje života jednog čovjeka za interese drugog? A što je s pravom tog malog djeteta čiji život postaje tek jedna stavka, jedan paragraf u važnosti ostvarenja nečega što se naziva ženskim pravima? Kakava su to ženska ili bilo kakva druga prava koja se ostvaruju pomoću nevine krvi malenih koji još nisu imali priliku ni zrak udahnuti?

Prema statistikama Zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj se godišnje napravi oko tri tisuće pobačaja.

Međutim, ta brojka bilježi samo prijavljene pobačaje. Stvarna je brojka možda i deset puta veća.

Stoga je presudno pitanje kakva je to država koja dozvoljava takav masovni zločin, postojanje te kolektivne sramote, te grozote pustoši svijeta bez imalo ljudskosti? U demokratskim državama vlast izvire iz biračkog prava naroda. Znači da odgovornost zakona te države snosi narod. Zamislite zakon o pobačaju se formalno zove ‘Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece’. Koja je to dijabolična fraza. Ta uhu ugodna formulacija o pravu na slobodu, zahvaljujući demokratskim načelima zapravo prenosi odgovornost za ubijanje tih malenih na cijeli kolektivitet odnosno narod. To je jeziva zla kob na koju hrvatski narod ne smije pristati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Ljubo Ćesić Rojs: Škorina kandidatura je napad na predsjednicu

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora Ljubo Ćesić Rojs za N1 komentirao je predsjedničku kandidaturu Miroslava Škore.

“Žalosti me kad sam vidio tko sve podržava mojeg prijatelja Miroslava Škoru, da ga podržavaju bivši veleizdajnici Ivo Josipović i Stipe Mesić. Svi koji budu davali glas za Škoru, to je glas za Stipu Mesića i tko zna kakve mračne sile. Toga nisu ni svjesni ljudi koje je sada uhvatila euforija. On je dobar glazbenik, ali pobijedit će aktualna hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović”, kazao je Ljubo Ćesić Rojs.

“Nije lako kad preuzmete vlast. Miroslav Škoro je bio zastupnik u Hrvatskom Saboru. Napustio ga u pola mandata. Morate se boriti kroz institucije vlasti. Ja sam bio četiri godine. Nisam napustio, nije mi palo na pamet. Isto tako, bio sam progonjen od stranke čiji sam bio član… Vidjeli smo prije par dana kad smo obilježavali obljetnicu Hrvatske demokratske zajednice, najjača stranka u Hrvatskoj, da je javno podržala Kolindu Grabar-Kitarović”

“Još će puno toga isplivat. Vidjet ćete tko će davati podršku Škori, ljudi koji žele unijeti nemir u Hrvatsku. Kojekakvi ljudi, koji su nekada i radili u Uredu predsjednice. Ja ne znam tko su ti. Ja vjerujem da narod vrlo dobro zna i da će prepoznati koje sve snage su nagovorile Miroslava Škoru.

Kandidirao se za gradonačelnika Osijeka i nije prošao. I to mu ne treba…da te iste mračne sile kao Mesić i Josipović stoje iza njegove kandidature i da ga podržavaju. Oni predviđaju da će on ući u drugi krug i onda će tada izvlačiti kojekakav prljavi veš. Njegova kandidatura je napad na predsjednicu”.

 

Škoro se ponovno obratio javnosti: ‘Ne mislimo svi isto i, vjerujte mi, to je dobro…’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Hrvatski ‘lonac’ pod pritiskom predsjedničkih izbora i predsjedanja Eu

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju ujutro na Radio Sljemenu u 6,10 sati čulo se da je  Miroslav Škoro, glazbenik i skladatelj, najavio svoju kandidaturu za Predsjednika  Republike. Ni riječi o tomu da je gospodin Škoro doktor ekonomskih znanosti. Samo glazbenik i skladatelj! Od naših medija, u ovom slučaju Hrvatskog radija, teško bi se očekivalo da će predstaviti kandidatovu školsku spremu, jer akademskim stupnjem odskače od ostalih. Kao uostalom ni ostale pretendente, koji doktorski stupanj obrazovanja nemaju, ali zato imaju stupanj i status političara, ili nešto treće.

Za sada su to, čini se, sadašnja Predsjednica Republike na toj dužnosti, što je statusno pitanje za najavu. Bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske kao kandidat ima zvanje političara, a možda i bude pronađeno nešto drugo. I bivši sudac vjerojatno će, kao kandidat,  biti predstavljen upravo kao bivši sudac. Ima li i doktorski stupanj ne znamo. Ostali pretendenti i aspiranti također se ne predstavljaju sa svojom razinom školske spreme. Ako mediji budu dosljedni. Vidjet će se.

PREDSJEDNIČKE KANDIDATURE I MEDIJI

Ovo je najava početka ozbiljnijih političkih, medijskih, ali i navijačkih igara  pa treba i pripaziti i na nejednakost u tretmanu. Ovisno o provenijenciji medija. Naime za jutrošnju najavu Škoro je predstavljen u, za našu razinu ozbiljnosti shvaćanja, samo kao glazbenik i skladatelj. Naša razina je ipak različita u odnosu na Sloveniju ili Ukrajina gdje je, izgleda, normalnije da su za predsjednika izabrani estradni umjetnici. No, moguće je i da se varamo.

Vratimo se doma. Najavljuju li kandidature, pa i na izneseni način neku naznaku nekakve promjene? Čini nam se da ne. Svi kandidati, ako to i postanu, mislimo na one koji još nisu postali i službeni, pa i gospodin Škoro, potječu iz iste sredine. Iz Ministarstva vanjskih poslova. Prigodom predstavljanja, naime, nije spomenuto da je gospodin Škoro također radio i na dužnosti u sklopu resora tog Ministarstva, kao konzul, Ipak puno kraće neko sadašnja predsjednica i bivši predsjednik Vlade, na diplomatskim dužnostima. Iznimka je bivši sudac, koji vanjskopolitičku praksu, osim sudačke nema.  Što želimo time reći?

DRŽAVU VODE DIPLOMATI?

Ne možemo ne reći da se radi o dužnosnicima koji su obnašali različite diplomatske dužnosti. Obnašanje diplomatskih dužnosti je predstavljanje države i njezinog habitusa u inozemstvu pod hijerarhijskom ingerencijom, u hijerarhijskom odnosu Ministarstva vanjskih poslova, a ministarstvo je u sastavu Vlade RH, s time da je danas ministrica vanjskih poslova istodobno, zbog važnosti poslova, i potpredsjednica Vlade. Svi su pod ingerencijom predsjednika Vlade RH. I sam je predsjednik Vlade također iz redova resora vanjskih poslova. Ministarstva o kojem je riječ. Predstavljajući Hrvatsku i u EU. I bivši predsjednik Vlade je također prakticirao rad u sklopu tog Ministarstva… To implicira da se, općenito gledajući, ne radi o samostalnim kreativnim osobama glede opće  politike Republike Hrvatske, nego provoditeljima i izvršenju zadataka. Naravno da je dosadašnji praktični rad nekih donio u nekim stvarima napredak prema osamostaljivanju djelovanja u izvršavanju zadataka za one koji su bili u prigodi raditi i djelovati na taj način.

O tomu čitamo i gledamo u medijima.  Mentalitetu podređenosti, ali i lagodnosti takvog djelovanja,  nije se lako oduprijeti, a još se teže u takvim uvjetima osloboditi i kreativno djelovati.  Glede mudrosti – neka djeca uče – kod nekih je moguće to uspjelo uz odgovarajuću cijenu, koju nitko ne zna. Ali se vjerojatno osjeća, ako se na to obrati pozornost. To je postalo  vidljivije i kroz nedavno pokazano zanimanje vrha EU  za dva naša istaknuta predsjednika, i Vlade i Republike, za neku funkciju u vladajućim strukturama EU. Da bi se vidjelo učinak takvih iznenadnih i iznenađujućih aktivnosti treba pričekati još nekoliko dana.

EU POTREBNA ISKUSTVA IZ RASPADA SLOŽENE DRŽAVE?

Sigurno je da bi takve promjene na domaćoj sceni izazvale potres, jer bi odlazak premijera tražio rješavanje problema i u Vladi i u vladajućoj stranci i njezinoj koaliciji. Odlazak Predsjednice značio bi njezino odustajanje od kandidature za novi domaći predsjednički mandat. I odlazak jakog predsjedničkog kandidata još uvijek jake stranke. Uz traženje i nalaženje novog. No, o tomu kada se stvar izvrti i dogodi.

I, na karaju, pokušaj nekonvencionalnog odgovora na pitanje otkud toliko zanimanje EU za naše kadrove glede vodećih mjesta u EU? Ocjena je da se EU nalazi pred važnim odgovorima na izazove   o sudbini i razvoju te zajednice država s više izraženih trendova, kako  u željama, ali i i promjeni odnose snaga nakon nedavnih izbora u čemu je glede centrifugalnih i centripetalnih tendencija zanimljivo znanje, „potkovanost“ i iskustvo iz procesa i tijeka, kao i uzroka raspada bivše složene države, gdje je u jednom dijelu vođen osloboditeljski Domovinske rat, uz velika razaranja i žrtve. Rat koji se pokušava nasilnom propagandom „krstiti“ sadržajem kako komu odgovara, Jedan dio bivših republika  iz okvira bivše zajedničke države oslobođen je bez razarajućeg rata. Za većinu članica EU ta zbivanja su enigmatična, a malo se i govori o iskustvima europskih država koje su ili samostalno,  ili u sklopu EU, na neki način sudjelovale u tim zbivanjima. Osim humanitarnim.

Nalazimo se u vrlo zanimljivom razdoblju pred preuzimanjem Republike Hrvatske predsjedavanjem  tom EU „težinom“, koja će nas uglavnom sa sjevera pritiskati kroz šest mjeseci, koliko će trajati naše vođenje te zajednice država, u stanovništvu koje sudjelujemo s otprilike jedan posto. Jel’ bu rezultat – mali ptič, vel’ki krič, doživjet ćemo, Uglavnom, ali i u sitnicama…  Nadamo se – i preživjeti…

Antun Drndelić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari