HDZ je oštro napadao Milanovićevu vladu zbog iseljavanja iz Hrvatske, poslije pristupanja EU-u, ali taj trend nije prestao sa smjenom vlasti. Predsjednica Republike naročito se angažirala s tim u vezi, upozoravajući i Vladu Andreja Plenkovića da mora donijeti demografske mjere koje će barem ublažiti razmjere iseljavanja.
Zov Hrvatske
– Vojnu agresiju smo zaustavili, Hrvatska je pobijedila. No, Hrvatska je danas, a posebice Slavonija, ponovno ugrožena. Ugrožena je iseljavanjem i izumiranjem, izjavila je jednom Kolinda Grabar-Kitarović.
Ona u svojim susretima s Hrvatima u inozemstvu stalno apelira na njih da se vrate, pa im je tako i prije mjesec dana u Pittsburghu rekla »Hrvatska vas zove«. Milanović je tijekom kampanje u više navrata govorio o ovom problemu, demantirajući ocjene da ljudi iseljavaju zbog neke konkretne vlade. No, ipak je krivca pronašao i u HDZ-u.
– Hrvatska je zemlja u kojoj nema jednakosti, jednakih šansi za uspjeh. To vidimo svaki dan i zato ljudi odlaze. Odlaze zato što vide da je, i kad ulože veliki trud i kad igraju po pravilima, uspjeh sve dalje i dalje. Nažalost, to je posljedica Hrvatske koja već 30 godina stenje pod jarmom HDZ-a. HDZ je kartel, ako si uz njih uspjet ćeš, ako nisi, nemaš šanse, istaknuo je ljetos predsjednički kandidat SDP-a.
Premijer Plenković nerijetko je relativizirao iseljavanje iz Hrvatske, objašnjavajući da i druge nove članice EU-a, poput Poljske, Rumunjske i Litve, ostaju bez stanovnika, kojima je omogućena sloboda kretanja, kao i da su Hrvati u prošlosti, u razdobljima nakon Prvog i Drugog svjetskog rata te početkom Domovinskog rata, masovnije odlazili nego danas.
Na izvoru informacije
Iseljavanje mladih nameće se kao jedan od najtežih problema u Hrvatskoj, pa Milanović izravno od ljudi koji su napustili domovinu želi izravno čuti što ih je na to potaknulo i kakve su šanse da se vrate.
Računa se da danas u Irskoj živi dvadesetak tisuća Hrvata, a da ih je od toga u Corku, od ukupno 125 tisuća stanovnika, oko tisuću. Oni su prije pola godine veleposlanstvu u Dublinu i Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj pisali tražeći otvaranje hrvatske škole u Corku, s obzirom da njihova djeca pomalo zaboravljaju materinji jezik, piše Novi list.
