Pratite nas

Politika

Kanački: Hrvatska ima 8 zastupnika nacionalnih manjina – koliko sve države EU-a zajedno

Objavljeno

na

Još je devet dana ostalo do početka prikupljanja potpisa za referendum o izmjeni izbornog sustava. O tome što inicijativa “Narod odlučuje” njime želi mijenjati razgovarali su u Poligrafu Prvog programa Hrvatskoga radija, u kojem su gostovali Zlatko Hasanbegović iz stranke Neovisni za Hrvatsku, Arsen Bauk iz SDP-a, Natalija Kanački iz inicijative Narod odlučuje, Josip Borić iz HDZ-a i predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Natalija Kanački iz inicijative Narod odlučuje rekla je kako žele promijeniti izborni zakon obzirom na mnoge nelogičnosti koje postoje u njemu. Svjedoci smo izbornog zakona koji je kreiran po volji dviju najvećih stranaka HDZ-a i SDP-a i njihovih vrlo malih koalicijskih partnera.

Naš cilj je prvenstveno uvođenje tri preferencijska glasa, da predstavnici nacionalnih manjina ne mogu sudjelovati u glasovanju za formiranje vlade i za državni proračun, smanjiti broj saborskih zastupnika na 120 što bi značajno financijski rasteretilo državni proračun.

Na pitanje je li ovo protumanjinski referendum rekla je kako manjinama ostaju sva prava manjinska prava. Svjedoci smo velike političke trgovine o čemu su govorili i mnogi stranački predstavnici. Ne vidimo razloga zašto bi nam predstavnici nacionalnih manjina glasovali hoće li se vlada sastaviti ili ne. Da je to neka europska tekovina imali bi je u mnogim demokratskim europskim državama. U Europskoj uniji samo nekoliko zemalja ima zagarantirana zastupnička mjesta za nacionalne manjine. U cijeloj Europi je zagarantirano 8 zastupničkih mjesta, koliko u Hrvatskoj, istaknula je Kanački.

Bauk kaže kako nijedan od ovih argumenata ne potkrepljuje ovu inicijativu. Prag od 10 posto išao bi u korist  nekim političarima koji su poznati i javno eksponirani.

Izborni sustav treba promijeniti, no vidljivo je potpuno nerazumijevanje izbornog sustava, izjavio je Beljak. Prema njegovom mišljenju, prvenstveno bi trebalo promijeniti način izbora prvog čovjeka u državi, predsjednika vlade koji, kako kaže, ima najveću odgovornost a nema legitimitet odnosno, crpi ga iz sabora. Premijera bi trebalo birati u cijeloj zemlji kao jednoj izbornoj jedinici imenom i prezimenom. U RH bi trebalo biti najmanje 120 izbornih jedinica koje bi birale svog zastupnika i još 20 ili 30 saborskih zastupnika bilo bi birano sa zajedničke liste. Manjinama treba ostaviti ova prava koja imaju, iznio je Beljak HSS-ove prijedloge.

Za Hasanbegovića je ključno to što je ovaj izborni sustav pregazilo vrijeme te da je sredstvo očuvanja jedne političke elite. Izraz je velike koalicije prije velike koalicije. U normalnim okolnostima odluka o promjeni izbornog sustava bi se donijela u Hrvatskom saboru, no zbog konsenzusa HDZ-a, SDP-a i pridruženih satelita, za promijene imamo građansku inicijativu. Rekao je i kako niz ustavnih stručnjaka ne vidi ništa protuustavno u ovoj inicijativi. Građane je pozvao da pristupe inicijativi i svojim potpisima učine ono što bi trebali zastupnici u Saboru.

Borić je rekao kako neće potpisati inicijativu te naglasio kako preferencijalno glasovanje već imamo u izbornom sustavu. Rekao je kako je preferencijalno glasovanje previše potencirano, a da ne donosi ništa te da zastupnici izabrani na taj način najmanje sudjeluju u raspravama. S obzirom na razinu argumenata koji se nude, vjerujem da referendum neće proći, rekao je Borić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Nacionalni skup Mosta: Pravedna, zelena, poduzetna, suverena i Hrvatska za sve

Objavljeno

na

Objavio

Pravedna, zelena, poduzetna, suverena i Hrvatska za sve, programski su stupovi Mosta nezavisnih lista usmjereni na snažniju suverenost, razvoj poduzetništva, poboljšanje pravosuđa, unaprjeđenje socijalnih prava, kvalitetnije obrazovanje i zdravstvo te očuvanje okoliša. Predstavljeni se danas na Nacionalnom skupu te stranke u Zagrebu.

– Svatko od nas, svaki pojedinac, važan je za bolju budućnost Hrvatske i buduće generacije. Prije svega, vjerujte sebi. I to ne samo danas, zadnjih šest godina vi ste svjetionik svega onog što je moguće, i kad svi drugi govore suprotno i kad svi drugi ne vjeruju. Recite im da nema odustajanja, recite im da je njihova obitelj vrijedna borbe, recite im da je ova zemlja borbe vrijedna, poručio je čelnik Mosta Božo Petrov u svom obraćanju na Nacionalnom skupu pred gotovo tisuću okupljenih u City Plazi Zagreb.

U kontekstu predstojećih izbora, Petrov je kazao kako će Most na suverenoj Hrvatskoj temeljiti svoje djelovanje u Europskom parlamentu.

– Stiže nam dan kada svatko od nas može odlučiti što će biti s našim obiteljima i našom Hrvatskom. Možete birati boriti se ili tiho umrijeti, jer ova lažna stabilnost, savršena lopovska ravnoteža, kojoj su građani Hrvatske svakodnevno izloženi je tiha smrt, s bijelom zastavom i predajom, ustvrdio je Petrov.

– U takvom trenutku podržavaju se vladajući koji kažu da su se borili da ljudi mogu otići iz Hrvatske i oni koji prodaju Hrvatsku za komadić svoje osobne karijere. Bez borbe se podržava one koji Hrvatsku u EU vide kao nečiju pokrajinu, a ne kao jednakopravnu članicu, izjavio je Petrov.

Govoreći o programskom stupu Pravedna Hrvatska, politički tajnik Mosta Nikola Grmoja je naglasio da je odgovornost vladajućeg sustava ključna za iskorjenjivanje korupcije koja je u današnjem društvu praktički javna i legalizirana.

– Jedino borba protiv korupcije može vratiti u moral, etičnost i čast u politici, rekao je.

Saborski zastupnik Robert Podolnjak izjavio je kako svi građani moraju aktivno i jednako sudjelovati u javnom i političkom životu, i kako je nužna promjena izbornog sustava, prije svega smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru.

Saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić, predstavljajući programski stup Poduzetna Hrvatska, kazala je kako se on bazira na smanjenju troškova poslodavaca i prijeko potrebnog poreznog rasterećenja.

Njezin saborski kolega Ante Pranić mišljenja je kako je najveći problem u glomaznom državnom aparatu koji je sam sebi svrha. Kako se javna uprava može urediti po mjeri građana demonstrirao je na primjeru grada Vrgorca, kojem je gradonačelnik.

Slaven Dobrović i Ružica Vukovac, predstavljajući Zelenu Hrvatsku, poručili su kako je ključ takve Hrvatske održivi razvoj koji se mora temeljiti na inovativnim, dobrim i ekološkim rješenjima u komunalnom sektoru, energetici i transportu.

U programskom stupu Hrvatska za sve središnje mjesto imaju obrazovanje i zdravstvo. Saborska zastupnica Sonja Čikotić u tom je kontekstu poručila kako Most želi sustav obrazovanja u kojem će marljiv i sposoban radnik od svog životnog poziva i rada moći dostojanstveno živjeti.

– Ključ razvoja hrvatskoga zdravstva je model medicine usmjerene prema osobi, odnosno model koji u središtu zanimanja ima liječnika kao kompletnu osobu i pacijenta kao kompletnu osobu, smatra ‘mostovka’ Ines Strenja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari