Pratite nas

Politika

Kanački: Hrvatska ima 8 zastupnika nacionalnih manjina – koliko sve države EU-a zajedno

Objavljeno

na

Još je devet dana ostalo do početka prikupljanja potpisa za referendum o izmjeni izbornog sustava. O tome što inicijativa “Narod odlučuje” njime želi mijenjati razgovarali su u Poligrafu Prvog programa Hrvatskoga radija, u kojem su gostovali Zlatko Hasanbegović iz stranke Neovisni za Hrvatsku, Arsen Bauk iz SDP-a, Natalija Kanački iz inicijative Narod odlučuje, Josip Borić iz HDZ-a i predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Natalija Kanački iz inicijative Narod odlučuje rekla je kako žele promijeniti izborni zakon obzirom na mnoge nelogičnosti koje postoje u njemu. Svjedoci smo izbornog zakona koji je kreiran po volji dviju najvećih stranaka HDZ-a i SDP-a i njihovih vrlo malih koalicijskih partnera.

Naš cilj je prvenstveno uvođenje tri preferencijska glasa, da predstavnici nacionalnih manjina ne mogu sudjelovati u glasovanju za formiranje vlade i za državni proračun, smanjiti broj saborskih zastupnika na 120 što bi značajno financijski rasteretilo državni proračun.

Na pitanje je li ovo protumanjinski referendum rekla je kako manjinama ostaju sva prava manjinska prava. Svjedoci smo velike političke trgovine o čemu su govorili i mnogi stranački predstavnici. Ne vidimo razloga zašto bi nam predstavnici nacionalnih manjina glasovali hoće li se vlada sastaviti ili ne. Da je to neka europska tekovina imali bi je u mnogim demokratskim europskim državama. U Europskoj uniji samo nekoliko zemalja ima zagarantirana zastupnička mjesta za nacionalne manjine. U cijeloj Europi je zagarantirano 8 zastupničkih mjesta, koliko u Hrvatskoj, istaknula je Kanački.

Bauk kaže kako nijedan od ovih argumenata ne potkrepljuje ovu inicijativu. Prag od 10 posto išao bi u korist  nekim političarima koji su poznati i javno eksponirani.

Izborni sustav treba promijeniti, no vidljivo je potpuno nerazumijevanje izbornog sustava, izjavio je Beljak. Prema njegovom mišljenju, prvenstveno bi trebalo promijeniti način izbora prvog čovjeka u državi, predsjednika vlade koji, kako kaže, ima najveću odgovornost a nema legitimitet odnosno, crpi ga iz sabora. Premijera bi trebalo birati u cijeloj zemlji kao jednoj izbornoj jedinici imenom i prezimenom. U RH bi trebalo biti najmanje 120 izbornih jedinica koje bi birale svog zastupnika i još 20 ili 30 saborskih zastupnika bilo bi birano sa zajedničke liste. Manjinama treba ostaviti ova prava koja imaju, iznio je Beljak HSS-ove prijedloge.

Za Hasanbegovića je ključno to što je ovaj izborni sustav pregazilo vrijeme te da je sredstvo očuvanja jedne političke elite. Izraz je velike koalicije prije velike koalicije. U normalnim okolnostima odluka o promjeni izbornog sustava bi se donijela u Hrvatskom saboru, no zbog konsenzusa HDZ-a, SDP-a i pridruženih satelita, za promijene imamo građansku inicijativu. Rekao je i kako niz ustavnih stručnjaka ne vidi ništa protuustavno u ovoj inicijativi. Građane je pozvao da pristupe inicijativi i svojim potpisima učine ono što bi trebali zastupnici u Saboru.

Borić je rekao kako neće potpisati inicijativu te naglasio kako preferencijalno glasovanje već imamo u izbornom sustavu. Rekao je kako je preferencijalno glasovanje previše potencirano, a da ne donosi ništa te da zastupnici izabrani na taj način najmanje sudjeluju u raspravama. S obzirom na razinu argumenata koji se nude, vjerujem da referendum neće proći, rekao je Borić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Što se događalo za vrijeme ‘nogometne euforije’: Agrokor, mirovinska reforma, unutarstranački prijepori u SDP-u…

Objavljeno

na

Objavio

Agrokor, mirovinska reforma i unutarstranački prijepori u SDP-u neke su od tema kojima smo se bavili prije kolektivne euforije posljednja dva tjedna, tijekom kojih je donesen i zakon o najmoprimcima i porasle su cijene nekretnina.

Valutna klauzula u slučaju švicarskog franka – ništetna

Visoki Trgovački sud je zaključio da su banke povrijedile interese potrošača nudeći im kredite u toj valuti. Procjena je Udruge Franak da bi banke u ime odštete mogle klijentima isplatiti od 10 do 15 milijardi kuna. Čelnici Udruge Franak preporučili su svojim članovima i svima drugima koji su oštećeni kreditima u švicarskim francima pokretanje privatnih tužbi protiv banaka.

Izmijenjen Zakon o najmu stanova

Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova koji bi konačno trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca koji su u prošlom sustavu koristili stanarsko pravo u stanovima koji imaju privatnog vlasnika. Navedenim Zakonom postiže se ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca. Vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom. Zaštićeni podstanari pored pet godina zadržavanja statusa zaštićenog najmoprimca dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, u trajanju dodatnih pet godina. Također, zaštićeni najmoprimci imat će pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave.

Porasle cijene nekretnina

Eurostat je izvijestio da je rast cijena nekretnina u EU i Hrvatskoj u prvom tromjesečju ubrzao. U Hrvatskoj je to ubrzanje bilo izrazitije, pokazuju podaci europskog ureda za statistiku. U prvom su kvartalu cijene stambenih nekretnina, mjerene indeksom cijena nekretnina, na godišnjoj razini porasle za 4,7 posto na prostoru Europske unije te za 4,7 posto u eurozoni. To je nešto brži rast nego u posljednja tri mjeseca 2017., kada su cijene u EU porasle 4,5 posto, a u eurozoni 4,3 posto na godišnjoj razini. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. porasle su 7,6 posto.

Mirovinska reforma

Detalji o mirovinskoj reformi izašli su u javnost danima prije nego što su koalicijski partneri došli u Vladu po infomacij iz prve ruke. O produljenju radnog vijeka do 67. godine i eventualnom ukidanju drugog mirovinskog stupa tek treba postići dogovor. Prema riječima Milorada Batinića, HNS stoji pri tome da drugi mirovinski stup treba jačati, budućnost mladih koji će tek početi raditi po njima je u drugom mirovinskom stupu. Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke-reformisti kazo je da je model koji je ponuđen protuustavan i nezakonit te da otvara procesne nejednakosti među građanima. “Dakle, neprihvatljivo”, zaključio je.

Vodit će se računa o održivosti sustava boljim mirovinama te izjednačavanju prava svih osiguranika, poručuje Gordan Jandroković. Vjeruje da će u tome imati potporu koalicijskih partnera. HDZ-ov Milijan Brkić pak kaže: “ne može se funkiconirati u koaliciji pod pretpostavkom ucjene”. Koalicijski partneri poručili su da će se o svemu još razgovarati, HSLS-ov Darinko Kosor rekaoj da će se cijelo ljeto voditi javna rasprava, glavna će tema biti kako ispraviti nepravdu prema ljudima koji će u idućih 15 ili 20 godina ići u mirovinu. Vlada bi konačni prijedlog mirovinske reforme u Sabor trebala poslati na jesen, nakon javne rasprave.

Agrokor

Nagodba o Agrokoru izglasovana je 4. srpnja, 450 predstavnika vjerovnika predstavljalo je 93 posto ukupnih tražbina. Oni koji podupiru nagodbu bili su izuzetno zadovoljni zbog činjenice da je bio tako velik odaziv, ali i da je nagodbu poduprlo znatno više vjerovnika od onoga što su zakonske obveze, odnosno dvotrećinske većine. Protiv nagodebilo je 20 posto vjerovnika s gotovo 7 milijardi kuna potraživanja i svoju će zadovoljštinu vjerojatno potražiti na sudu.

Predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković zadovoljna je. Zadovoljni su i u Sberbanku, novom najvećem suvlasniku Agrokora. “Proslavit ćemo nagodbu, ali nema opuštanja jer usmjereni smo na njezino provođenje kako bi sve završilo što prije, što efikasnije i kvalitetnije. Tek tada ćemo kao budući suvlasnici, s 40 posto novog Agrokora, početi raditi na promjenama u kompaniji, rekao je Sergej Volk iz Sberbanka.

No ima i onih koji nisu zadovoljni – uz Ivicu Todorića i Adris može se očekivati još sudskih tužbi. Nagodba bi nakon roka za žalbe trebala biti pravovaljana na jesen, a do kraja godine ili početkom iduće očekuje se njezino provođenje u svakodnevnom poslovanju novog Agrokora. Trgovački sud je rješenjem potvdio nagodbu.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra kako je teško za vjerovati da će nakon tri, a posebno nakon pet godina, ostati onakav koncern kakvog ga je izgrađivao Ivica Todorić. Za nagodbu kaže da smo se ponovno vratili na početak – “Došli smo ponovno do toga da ruske banke, a njih podržavaju i američki investicijski fondovi, žele napraviti isti taj korak kao i prije 400 dana. Bira se savjetnika koji će to dalje profesionalno voditi da se pripremi za ono što banke hoće. A one hoće, vjerovatno u pristojnom roku i najboljem trenutku to prodati”.

Potresi u SDP-u

U SDP-u su se nastavili potresi. Mjera privremenog oduzimanja prava na obnašanje svih funkcija u SDP-u i članskih prava na dvije godine izrečena je za potpredsjednika SDP-a Peđu Grbina i članove Predsjedništva Sinišu Hajdaša Dončića, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića. Oni su se našli na popisu 90 stranačkih dužnosnika nezadovoljnih načinom na koji se vodi SDP i stanjem u stranci. Pismo u kojem traže njegovu ostavku, predali su šefu SDP-a Davoru Bernardiću.

On im je na sjednici Glavnog odbora o stanju u stranci prije dva dana poručio da će, ako je on glavni problem SDP-a, podnijeti ostavku na mjesto saborskog zastupnika. Uvjet je da ostavke podnesu i 23 zastupnika koji su među 90 nezadovoljnika potpisnika pisma u kojem traže odlazak Bernardića. Nakon toga bi i on podnio ostavku i na mjesto predsjednika stranke.

Dotad, suspenzija za gore navedene pojedince. To znači da više neće biti članovi Predsjedništva, a predloži li Predsjedništvo, Hajdaš Dončić i Zmajlović mogli bi otići i sa čelnih funkcija u svojim županijskim organizacijama na koje su izabrani u lipnju. Što se tiče članskih prava koja uključuju mogućnost da biraju i budu birani, ovlast za njihovo oduzimanje prema članku 32. Statuta ima samo Predsjedništvo stranke. U slučaju da ostanu i bez članskih prava, to bi značilo da ne bi bili kandidati stranke na izborima bilo koje razine.

CRO Demoskop: HDZ u blagom rastu, SDP i dalje pada

Prema najnovijem mjesečnom istraživanju političkih preferencija u RH, CRO-Demoskopu, zaustavljen je pad potpore HDZ-u, dok SDP-u i Mostu i dalje pada, a Živom zidu raste. HDZ ima 25% potpore, drugi je SDP s 18,7%, treći Živi zid – 13,4% a četvrti Most sa 7,3%. Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja političara i ovaj mjesec je “nitko”, predsjednica RH je na drugome mjestu, a premijer treći. Vrh ljestvice negativnog doživljaja političara predvodi premijer, na drugo mjesto vratio se čelnik SDP-a Davor Bernardić, dok su na trećem “svi političari”. Razina potpore politici Vlade u 20. mjesecu njezina mandata je 30,5%, što je 0,5% više nego u lipnju. Vladinu politiku ne podupiru 54,3% građana. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

SDP: Suspendirani Hajdaš Dončić, Grbin, Zmajlović i Babić

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Glavnog odbora SDP-a, na kojoj se cijelu subotu raspravljalo o krizi u stranci, izglasana je dvogodišnja suspenzija za Sinišu Hajdaša Dončića, Peđu Grbina, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića.

Davor Bernardić predložio je kako će dati ostavku na mjesto saborskog zastupnika, ako to isto učine svi oni koji ga ruše. Dodao je i kako je spreman dati i ostavku na mjesto predsjednika SDP-a.

Ubrzo nakon stanke završilo je glasanje. I s 56 glasova za članovi glavnog odbora SDP-a izglasali su sankcije za četiri članova predsjedništva stranke. Drugim riječima odlučeno je da su Siniša Hajdaš Dončić, Peđa Grbin, Mihael Zmajlović i Vedran Babić suspendirani su na dvije godine što znači da u tom razdoblju neće imati pravo kandidirati se za bilo koju funkciju dođe li do novih unutarstranačkih izbora.

Podsjetimo, na odboru se raspravlja o krizi u stranci koja je kulminirala pismom 90 nezadovoljnika, od kojih su i 23 saborska zastupnika, u kojemu se moli predsjednika Davora Bernardića da odstupi za dobrobit stranke.

Za razliku od dosadašnje prakse, novinari prvi put nisu mogli slušati Bernardićev uvodni govor pred Glavnim odborom.

Reporter televizije N1 Ivan Hrstić javlja da se Bernardić ipak pojavio pred kamerama:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori