Pratite nas

Politika

Kanački: Hrvatska ima 8 zastupnika nacionalnih manjina – koliko sve države EU-a zajedno

Objavljeno

na

Još je devet dana ostalo do početka prikupljanja potpisa za referendum o izmjeni izbornog sustava. O tome što inicijativa “Narod odlučuje” njime želi mijenjati razgovarali su u Poligrafu Prvog programa Hrvatskoga radija, u kojem su gostovali Zlatko Hasanbegović iz stranke Neovisni za Hrvatsku, Arsen Bauk iz SDP-a, Natalija Kanački iz inicijative Narod odlučuje, Josip Borić iz HDZ-a i predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Natalija Kanački iz inicijative Narod odlučuje rekla je kako žele promijeniti izborni zakon obzirom na mnoge nelogičnosti koje postoje u njemu. Svjedoci smo izbornog zakona koji je kreiran po volji dviju najvećih stranaka HDZ-a i SDP-a i njihovih vrlo malih koalicijskih partnera.

Naš cilj je prvenstveno uvođenje tri preferencijska glasa, da predstavnici nacionalnih manjina ne mogu sudjelovati u glasovanju za formiranje vlade i za državni proračun, smanjiti broj saborskih zastupnika na 120 što bi značajno financijski rasteretilo državni proračun.

Na pitanje je li ovo protumanjinski referendum rekla je kako manjinama ostaju sva prava manjinska prava. Svjedoci smo velike političke trgovine o čemu su govorili i mnogi stranački predstavnici. Ne vidimo razloga zašto bi nam predstavnici nacionalnih manjina glasovali hoće li se vlada sastaviti ili ne. Da je to neka europska tekovina imali bi je u mnogim demokratskim europskim državama. U Europskoj uniji samo nekoliko zemalja ima zagarantirana zastupnička mjesta za nacionalne manjine. U cijeloj Europi je zagarantirano 8 zastupničkih mjesta, koliko u Hrvatskoj, istaknula je Kanački.

Bauk kaže kako nijedan od ovih argumenata ne potkrepljuje ovu inicijativu. Prag od 10 posto išao bi u korist  nekim političarima koji su poznati i javno eksponirani.

Izborni sustav treba promijeniti, no vidljivo je potpuno nerazumijevanje izbornog sustava, izjavio je Beljak. Prema njegovom mišljenju, prvenstveno bi trebalo promijeniti način izbora prvog čovjeka u državi, predsjednika vlade koji, kako kaže, ima najveću odgovornost a nema legitimitet odnosno, crpi ga iz sabora. Premijera bi trebalo birati u cijeloj zemlji kao jednoj izbornoj jedinici imenom i prezimenom. U RH bi trebalo biti najmanje 120 izbornih jedinica koje bi birale svog zastupnika i još 20 ili 30 saborskih zastupnika bilo bi birano sa zajedničke liste. Manjinama treba ostaviti ova prava koja imaju, iznio je Beljak HSS-ove prijedloge.

Za Hasanbegovića je ključno to što je ovaj izborni sustav pregazilo vrijeme te da je sredstvo očuvanja jedne političke elite. Izraz je velike koalicije prije velike koalicije. U normalnim okolnostima odluka o promjeni izbornog sustava bi se donijela u Hrvatskom saboru, no zbog konsenzusa HDZ-a, SDP-a i pridruženih satelita, za promijene imamo građansku inicijativu. Rekao je i kako niz ustavnih stručnjaka ne vidi ništa protuustavno u ovoj inicijativi. Građane je pozvao da pristupe inicijativi i svojim potpisima učine ono što bi trebali zastupnici u Saboru.

Borić je rekao kako neće potpisati inicijativu te naglasio kako preferencijalno glasovanje već imamo u izbornom sustavu. Rekao je kako je preferencijalno glasovanje previše potencirano, a da ne donosi ništa te da zastupnici izabrani na taj način najmanje sudjeluju u raspravama. S obzirom na razinu argumenata koji se nude, vjerujem da referendum neće proći, rekao je Borić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari