Pratite nas

Gospodarstvo

Kanadski naručitelj Uljaniku otkazao ugovor o gradnji broda

Objavljeno

na

PIXSELL

Kanadski Algoma Central Corporation jednostrano je u petak 28. rujna, raskinuo ugovor o gradnji broda za prijevoz rasutog tereta koji je trebao graditi Uljanik, izvijestili su iz pulskoga brodogradilišta.

Uljanik je trebao graditi brod za prijevoz rasutog tereta s uređajem za samoiskrcavanje za velika jezera, a posao je raskinut  zbog nemogućnosti brodograditelja da ispuni ugovorne obveze. Ugovor više nije obvezujući za ugovorne strane, a na gradnji broda sve aktivnosti ranije su obustavljene na zahtjev kupca te fizička proizvodnja broda nije ni započela, kaže se u priopćenju.

Uz najnoviji otkaz ugovora o gradnji, Uljanikovi kupci početkom rujna otkazali su ugovore za ukupno četiri novogradnje.

Tako je Auto Marine Transport s Kajmanskog otočja 1. rujna raskinuo ugovor o gradnji broda za prijevoz automobila i kamiona. Isti je kupac raskinuo i ugovor o gradnji broda za prijevoz automobila i kamiona identičnih tehničkih značajki. Aktivnosti na gradnji tog broda ranije su obustavljene na zahtjev kupca.

Isto tako, 1. rujna kompanija Siem Shipping Inc. raskinula je ugovore o gradnji broda za brodove za prijevoz automobila i kamiona, na kojima su sve aktivnosti ranije obustavljene također na zahtjev kupca, te fizička proizvodnja brodova nije ni započela.

Svi dosadašnji događaji oko Uljanika upućuju na najgori scenarij odnosno na scenarij u kojem pulsko brodogradilište ne može preživjeti, jer su glavni dionici Programa restrukturiranja, a to su Vlada, Uljanik i strateški partner još daleko od finalnih dogovora koji bi omogućio rješenje, rekla je Cvitić na konferenciji za novinare.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Glencore izrazio spremnost spasiti mostarski Aluminij uz povoljnu cijenu struje

Objavljeno

na

Objavio

Čelnici vlade Federacije BiH započeli su u srijedu pregovore sa švicarskim Glencoreom, najvećom svjetskom kompanijom za trgovinu rudama, koja ima ambicije privatizirati posrnulu mostarsku kompaniju Aluminij, no konačni dogovor nije postignut jer je ključno hoće li Federacija BiH zajamčiti isporuku ekonomski prihvatljive cijene električne energije.

Nakon dvoipolsatnog sastanka, sudionici su istaknuli kako je ključno očuvati radna mjesta za oko 900 radnika u nekadašnjem mostarskom divu čija su dugovanja dosegnula 370 milijuna maraka (oko 190 milijuna eura).

“Jedini uvjet koji mi postavljamo sebi jeste očuvanje radnih mjesta i ova vlada se bori za to. Mi smo otvorili pregovore s Glencore Internationalom koji je ‘težak’ stotine miljardi dolara, a uspjeh je samo prisustvo jednog ovakvog globalista današnjem sastanku”, rekao je federalni premijer Fadil Novalić.

Po njegovim riječima sadašnja cijena električne energije koju plaća Aluminij ne jamči nastavak proizvodnje.

Resorni ministar energetike, industrija i rudarstva Nermin Džindić izjavio je kako se razgovaralo o modelu izlaska iz sadašnje situacije budući je kompanija opterećenja velikim dugovanjima.

“Rješenje je vrlo vjerojatno uspostava sasvim nove kompanije, ali bez otpuštanja radnika”, rekao je Džindić i dodao kako se razgovaralo o cijeni električne energije.

Prema medijskim navodima ponudu za spas Aluminija podnio je Glencore koji je višegodišnji dobavljač sirovina te trgovac aluminijeva metala zajedno s konzorcijem u kojemu su još Prvo plinarsko društvo (PPD) iz Zagreba, širokobriješka kompanija FEAL te mostarski SIK.

U ranijem pismu namjere konzorcij je zatražio osiguranje isporuke električne energije po povoljnoj cijeni, dok je s druge strane najavio da je spreman u najmanje sljedećih 20 godina nastaviti razvijati mostarsku kompaniju.

Navode kako se industrija aluminija u protekle dvije godine na globalnoj razini suočava s nepovoljnim uvjetima, a trenutačni gubitak otežava nastavak održivog poslovanja Aluminija.

“Kompanija je u velikim dugovima, prijete joj brojni pravni, okolišni i ostali rizici te postupno gubi mogućnost da s proizvodnjom nastavi na razinama koje je imala u prošlosti”, navodi Glencore.

Prvu mjeru koju su zatražili je restrukturiranje kompanije tako da sva postojeća proizvodna imovina i infrastruktura potrebna za taljenje i lijevanje aluminija bude prebačena u ‘Novu Kompaniju’ koja ne bi imala bilo kakvih opterećenja. Sva pak dugovanja ostala bi u ‘Staroj kompaniji’ koje bi otplaćivali s normaliziranjem proizvodnje i prodaje metala.

Suvlasnici mostarske kompanije su po 44 posto vlada Federacije i mali dioničari, bivši radnici dok 12 posto udjela ima vlada Republike Hrvatske.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Sljedećeg tjedna BiH ostaje bez financiranja!?

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH i političke grupacije hrvatskih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović ustvrdio je jučer kako bi se kriza u BiH, u kojoj osam mjeseci nisu provedeni rezultati izbora, mogla dodatno produbiti ako se uskoro ne uspostavi novi saziv Vijeća ministara jer krajem lipnja istječe polugodišnje razdoblje privremenog financiranja, piše Večernji list BiH.

Blokada osam mjeseci

“Apsolutno će se ući u nju (krizu). Mi o tome pričamo posljednja tri mjeseca”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru upitan hoće li se kriza dodatno produbiti ako se ne osigura financiranje državnih institucija. Odlazeći saziv Vijeća ministara BiH usvojio je privremeno financiranje državnih institucija do kraja lipnja.

Novu vlast trebale bi činiti, kao i do sada, vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ BiH i SDA, srpski blok trebao bi predvoditi SNSD Milorada Dodika, dok su u odlazećem sazivu srpski ministri okupljeni oko bloka koji je predvodio SDS.

Čović je upozorio kako od sljedećeg tjedna neće biti moguće isplatiti plaće zaposlenicima na državnoj razini. “Ovoga tjedna istječe privremeno financiranje institucija države. Moje pitanje svima: hoćemo li imati novo financiranje institucija ili ako već ne radimo, zašto ćemo dijeliti plaće? Od ponedjeljka privremenog financiranja nema”, objasnio je Čović te je pozvao vodeće bošnjačke i srpske stranke na postizanje dogovora o uspostavi vlasti kako bi se izbjegla još dublja kriza.

“Vrlo ćemo odgovorno sagledati činjenice i bit će potrebno donijeti neku odluku o privremenom financiranju. Hoćemo li je donijeti, hoćemo li participirati u njoj ili ćemo definirati neke rokove s jasnim zadatkom, vidjet ćemo uskoro”, dodao je Čović.

Državni ministar financija je Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH. Vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) uvjetuje uspostavu novog saziva Vijeća ministara BiH aktiviranjem Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u kroz podnošenje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) države BiH ovome savezu, čemu se Dodikov SNSD protivi. Zbog toga je čak osam mjeseci blokirana uspostava novog saziva Vijeća ministara, dok međunarodna uprava poziva na provedbu izbornih rezultata bez ikakva uvjetovanja.

Čović navodi i kako bi se stvari dodatno mogle zakomplicirati kada za mjesec dana predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić preuzme dužnost predsjedanja Zastupničkim domom Parlamenta BiH. “Žurno moram sjesti bez ikakvih jednostranih poteza i tražiti rješenja. Vijeće ministara treba odmah uspostaviti. Ja bih rekao da netko umjetno želi držati jednu onakvu krizu, odnosno da stalno tražimo krivca za nešto što se ne dogovorimo, a što se ispostavilo i ovih dana kad smo željeli, tobože, riješiti pitanje izbora izaslanstva za Vijeće Europe”, objasnio je Čović.

Po njegovim riječima, nastojalo se izvanrednom sjednicom Doma naroda Parlamenta BiH Hrvate postaviti u poziciju da preglasaju jednu stranu, što se, po njemu, neće dogoditi.

Bez preglasavanja

“Predstavnici HNS-a BiH nikad neće stati na jednu ili drugu stranu, kako bi netko želio. Znači, ova ideja o sazivanju sjednice Doma naroda bez dogovora htjela se napraviti uz kršenje procedura i poslovnika. Evidentno je želja bila da se HDZ uvuče u igru, da budemo dvojica protiv trećeg. Stvorili smo sve preduvjete za uspostavu vlasti. Sve drugo je igra onih koji pokušavaju tražiti krivca, a ne riješiti problem”, objasnio je čelnik HDZ-a BiH.

Upitan o sudbini apelacije koju je prošle godine podnijela tadašnja predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH na Ustav Federacije BiH, Čović je potvrdio kako je službeno povučena. “Što se tiče apelacije gospođe Krišto, mislim kako je ona formalno danas povučena kao takva. To bi bio naš doprinos da vodimo dalje raspravu o izbornom zakonodavstvu s partnerima s kojima ćemo formirati vlast”, objasnio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari