Pratite nas

Hrvatska

Kandidaturu Vesne Pusić za mjesto glavne tajnice UN-a, UN neće uzeti u obzir!

Objavljeno

na

Kandidaturu Vesne Pusić za mjesto glavne tajnice UN-a, koju je 2. studenoga poslao premijer Zoran Milanović, UN neće uzeti u obzir, navodi Večernji list.

[ad id=”93788″]

Kako navode, službenim nominacijama će se smatrati kandidature upućene nakon 15. prosinca, kada je državama članicama i upućen službeni poziv. Tako je Hrvatskoj stiglo pravno mišljenje Ureda predsjednika Opće skupštine UN-a i Tajništva UN-a da se sve kandidature istaknute prije 15. prosinca smatraju nevažećima, te bi to značilo da ponovno moramo poslati kandidaturu.

Mediji kandidiraju predsjednicu

Strani mediji, i to ne prvi put, kao kandidatkinju navode hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. List Corriere della Sera je među kandidatkinjama spomenuo i hrvatsku predsjednicu – da bi „bivše istočnoeuropske države, koje su podupirale kandidaturu D. Grybauskaité, mogle moralnu potporu dati Kolindi Grabar-Kitarović“.

Prošle se godine predsjednica našla na popisu 30 svjetskih političarki za koje počinje lobiranje, a listu je objavila logistička grupa womansg.org, ali ona ne razmišlja o mogućoj kandidaturi za drugu funkciju i odlazak, prioritet joj je dosljedan rad za dobrobit Hrvatske.

Je li Hrvatskoj čast kandidirati upravo Vesnu Pusić, kako je tvrdio Zoran Milanović?

Podsjetimo se tko je Vesna Pusić, hrvatska političarka koja želi postati glavna tajnica UN-a. Kandidati za tu funkciju trebale bi biti „ugledne osobe visokih postignuća“.

Svoju vlastitu državu Hrvatsku optužila je da je vodila „agresorski rat u BiH”.

Premijer Milanović kaže da je Pusić „posebno fokusirana na unaprjeđivanje položaja žena i djevojčica“, međutim Vesni Pusić žene, žrtve silovanja nisu vrijedne toliko da bi razgovarala s njima, već ih umjesto toga šalje na gay parade.

Uoči referenduma za ulazak Hrvatske u Europsku uniju uputila je ucjenu umirovljenicima da neće dobiti mirovinu ako na referemu ne zaokruže “za” EU.

Uoči održavanja prvog građanskog referenduma o braku u 2013. izjavila je: “Neobično je važno da svi građani, bez obzira što mislile o ovoj konkretnoj temi, izađu na referendum i glasaju protiv.”

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) na čijem je čelu Vesna Pusić bila protekle četiri godine dodijelilo je novce Documenti, u kojoj je predsjednik upravnog odbora njezin brat, Zoran Pusić. Ministarstvo je također financiralo i projekte Centra za mirovne studije, GONG-a, B.A.B.E-a.

Rusiji je slala nediplomatske poruke, početkom 2015. godine kada je potvrdila da ima hrvatskih državljana koji se bore u Ukrajini.

Kada se Hrvatska našla u vrtlogu migranske krize, ministrica je za to vrijeme letila državnim zrakoplovom s kraja na kraj svijeta odrađujući svoju privatnu kampanju za glavnu tajnicu.

Iznimno bitnu komunikaciju sa susjedima u tom prvom razdoblju prepustila je premijeru Milanoviću i ministru Ostojiću koji su kroz svađalački i vulgarni nastup s Mađarskom, Srbijom i Slovenijom doveli diplomatske odnose sa susjedima na najnižu razinu.

Umjesto da se MVP snažno uključilo u pregovore sa susjedima trebalo je i snažno lobirati prema europskim institucijama kako bi se Hrvatskoj pomoglo na svaki mogući način, a prvenstveno onim najpotrebnijim – novcem.

No, Hrvatska do danas od EU traži mrvice, ali zato izdašno iscrpljuje domaći proračun ponašajući se poput pijanog milijardera u novoj ulozi svjetskog humanitarca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Angela Merkel: Izvjesno je pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru i eurozoni u idućem mandatu EK

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel u subotu je rekla kako je izvjesno da će se Hrvatska tijekom mandata nove Europske komisije pridružiti šengenskom prostoru i eurozoni.

“Pristupanje Hrvatske eurozoni i šengenskom prostoru u nadolazećem mandatu Europske komisije je izvjesno. Ima još toga što treba učiniti, ali je Hrvatska na dobrom putu, a Njemačka tu želi biti partner”, kazala je njemačka kancelarka u Zagrebu na konferenciji za medije s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Plenković je naglasio kako je Zagrebu važno da “šengenski prostor bude ono što je nekad bio”, zbog čega je potreban širi dogovor unutar EU-a kako bi se ponovno vratio slobodan protok ljudi.

Njemački novinar televizije ARD premijera je upitao o izvještajima o navodnom okrutnom tretmanu policije prema ilegalnim migrantima koji prelaze hrvatsku granicu.

“Hrvatska u tom procesu ima 6500 svojih policajaca koji kontroliraju granicu, a u procesu kontrole granice poštujemo naše nacionalno zakonodavstvo, međunarodne konvencije i europsku pravnu stečevinu.

“Želimo da kontrolu ulazaka na naš teritorij rade one tijela koja su za to nadležna, a ne da nama iza leđa i to na najgori način, zarađujući na ljudskoj nesreći migranata i izbjeglica zarađuju krijumčari i na taj način destabiliziraju procese unutar država članice EU-a”.

Njemačka kancelarka istaknula je da Berlin “načelno podržava” europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, ali da “pritom treba uzeti u obzir da kriteriji moraju biti ispunjeni”.

Njemačka predsjeda Europskom unijom nakon Hrvatske koja tu funkciju preuzima u prvom polugodištu iduće godine te je kao jedan od svojih prioriteta odredila jačanje europske perspektive jugoistoka Europe. Plenković je u tom kontekstu podsjetio na sastanak čelnika EU-a i zapadnog Balkana koji će se iduće godine održati u Zagrebu na temu proširenja.

Hrvatski premijer izrazio je ambiciju da se tijekom hrvatskog predsjedanja donese i europski proračun, a s njemačkom kancelarkom je razgovarao o usklađivanju strateških ciljeva tijekom dva predsjedanja tijekom kojih će dvije države, po riječima kancelarke, “tijesno surađivati”.

Kancelarka je istaknula kako 370.000 hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj, te 2,5 milijuna njemačkih turista koji svake godine posjećuju Hrvatsku čine most između dviju država.

Naglasila je kako Njemačka želi postići da članstvo u EU-u dovede do daljnjeg gospodarskog rata i blagostanja u Hrvatskoj kako bi ljudi imali dobre uvjete za rad i život, te da se i to mora uzeti u obzir u novoj financijskoj perspektivi, no i da “sve ključne brojke pokazuju da Hrvatska ide dobrim smjerom”.

“Moramo u Europi zadržati mir, sigurnost i slobodu ako želimo poslati signal protiv svake vrste populizma, a Hrvatska i Njemačka slijede taj put”, poručila je.

Na pitanje njemačkog novinara o novonastaloj političkoj krizi u Austriji i skupu ekstremno desnih stranaka u Milanu u subotu, Merkel je upozorila kako “postoje struje koje preziru europske vrijednosti i žele uništiti našu zajednicu – da se ne štite manjine, da se u pitanje dovode ljudska prava i slično”.
“Moramo vrlo odlučno postupati protiv toga”, upozorila je.

Plenković i Merkel podsjetili su kako je Njemačka najvažniji trgovinski partner Hrvatske s trgovinskom razmjenom od 5,3 milijarde eura, no da se investicije mogu poboljšati, posebice na području digitalne infrastrukture.

Merkel je u Zagreb doputovala kako bi dala podršku pred europske izbore. U Zagrebu je i kandidat EPP-a za čelnika Europske komisije Manfred Weber i kasnije će se s njim obratiti na predizbornom skupu HDZ-a koji će se održati u zagrebačkoj Ciboni.

Weber je član Kršćansko-socijalne unije, bavarske sestrinske stranke kancelarkine Kršćansko-demokratske unije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

U Požegi prisegnuo 25. naraštaj dragovoljnih ročnika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

U požeškom Središtu za temeljnu obuku u vojarni 123. brigade HV-a u subotu je svečano prisegnuo 25. naraštaj ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju, u drugom ovogodišnjem naraštaju je 162 redovnih ročnika, među kojima je 29 ročnica.

U ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane, okupljene je pozdravio državni tajnik MORH-a Tomislav Ivić. “U Ministarstvu obrane posebno vodimo brigu kako bi našim vojnicima, dočasnicima i časnicima omogućili što bolje uvjete službe jer čovjek je najvažniji dio našeg obrambenog sustava“, istaknuo je Ivić navodeći da je ministar Krstičević donio Odluku kojom se od 1. siječnja 2019. novčana naknada dragovoljnih ročnika povećala s 2.000 na 3.000 kuna.

“Svojim ste izborom pokazali da ste spremni biti u službi hrvatske države i građana, a današnjim simboličnim činom polaganja svečane prisege dajete obećanje da ćete biti – domovini vjerni“, zaključio je državni tajnik Ivić.

Čestitao je ročnicima, te im je poručio: “Budite ponosni na svoj izbor i odluku da stupite u redove Hrvatske vojske, u kojima su bili i danas su mnogi hrvatski branitelji, dragovoljci Domovinskog rata, koji su od branitelja domovine postali čuvari mira diljem svijeta. Budite dostojni odore koju nosite i zastave pod kojom ste prisegnuli na vjernost domovini,na ponos vašim roditeljima i našem obrambenom sustavu čiji ste dio upravo postali.“

Ročnicima je čestitao i načlenik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov te izrazio zadovoljstvo stalnim interesom mladih za dragovoljno vojno osposobljavanje i za vojni poziv. “Uvjeren sam da će neki od vas prihvatiti izazov i postati hrvatski vojnici“, poručio je general Šundov novim ročnicima, ističući kako je motiviran i osposobljen čovjek temelj i najveća vrijednost svake organizacije.

Posebna je čast nositi pobjednički znak na ramenu

Svoje zadovoljstvo svečanošću izrazili su i ročnici, među kojima je i Antonio-Ajdin Gadžo iz Bjelovara, čija je cijela obitelj povezana s Hrvatskom vojskom. Naime, njegov otac Išam bio je zapovjednik 1. radarske postrojbe HV-a u Domovinskom ratu, a u redovima Hrvatske vojske su i njegova majka Anđa te brat Armin, koji je trenutačno u NATO-ovoj misiji u Poljskoj.

„Najveći poticaj za dragovoljno služenje vojnog roka bio je taj što su i majka i otac hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, oni su mi usadili ljubav prema domovini te bih volio nastaviti njihovim stopama“, izjavio je Gadžo, čiji roditelji i sestra nisu skrivali emocije nakon polaganja prisege.

Ročnik Kristian Haršanji iz Osijeka na ovaj se korak odlučio na preporuku oca, pripadnika Hrvatske vojsk,e brigadira Mije Haršanjija: „Odlučio sam nakon završenog fakulteta nastaviti školovanje u vojsci i zbog te odluke nisam požalio, sviđa mi se jako i želio bih nastaviti napredovati u Hrvatskoj vojsci“, priznao je Kristian u pratnji ponosnih roditelja.

“San mi je jednoga dana raditi u Hrvatskoj vojsci jer smatram da je to jedan od najčasnijih poslova, kao što je posebna čast nositi ovu odoru i ovaj pobjednički znak na ramenu, našu hrvatsku zastavu“, izjavila je ročnica Antonia Budimir iz Zagreba, koja je završila studij iz područja odnosa s javnošću.

„Za prijavu na dragovoljno vojno osposobljavanje potaknulo me to što mi je otac hrvatski ratni vojni invalid, dva ujaka su mi također hrvatski branitelji, a stric časnik Hrvatske vojske“, kazao je ročnik Mario Tirić iz Đakova te dodao kako su u prilog toj odluci išla i pozitivna iskustva kolega, zaključivši kako bi i sam želio ostati u Hrvatskoj vojsci, po mogućnosti što bliže doma.

„Čast je biti dio Oružanih snaga jer ipak smo mi pobjednička vojska, a i otac mi je dragovoljac Domovinskog rata, što me dodatno potaknulo na ovu odluku“, izjavio je ročnik Ivan Šotola iz Slavonskog Broda, kojem je također želja ostati i napredovati u vojsci, također što bliže rodnog mjesta, ako je moguće.

Među ročnicima iz svih krajeva Hrvatske je Zadranka Adriana Bulat, koja se na taj korak odlučila nakon završetka fakulteta razredne nastave: „Najviše zbog stjecanja novih znanja i vještina te da sebi postavim neki novi izazov, a i zbog mogućnost zaposlenja jer Oružane snage pružaju velike mogućnosti napredovanja, a uz upornost i ambicioznost vjerujem da se i zacrtani cilj može ostvariti“.

Ročnica Mateja Andrlić iz Siraća pokraj Daruvara hrvatska je reprezentativka u nogometu, a svoju budućnost također vidi u redovima Hrvatske vojske. I njezin otac je hrvatski branitelj, a i brat je završio dragovoljno vojno osposobljavanje pa je donekle znala što može očekivati: „Kad igram nogomet i zasvira hrvatska himna, uvijek me obuzme neki osjećaj ponosa pa sam pomislila zašto ne bih branila boje hrvatske zastave i kao pripadnica Hrvatske vojske“.

Na osposobljavanju i vrhunski sportaši

Obuka 25. naraštaja ročnika traje osam tjedana, a završetak obuke predviđen je 27. lipnja 2019. godine.

Na dragovoljnom vojnom osposobljavanju po skraćenom programu su trojica vrhunskih sportaša, gimnastičar Tin Srbić, atletičar Stipe Žunić te jedriličar Mihovil Fantela, kao i dvoje kandidata za časnike zdravstvene službe, a svečanu prisegu položili su 14. svibnja.

Od početka uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine, zaključno s 24. naraštajem, obuku je završilo ukupno 8163 ročnika, među kojima su 1003 ročnice.

Dragovoljni ročnici koji uspješno završe obuku stječu vojno-stručnu specijalnost (VSSp) streljačka, dužnost strijelac roda pješaštva te samim time ispunjavaju jedan od propisanih uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu, odnosno stječu mogućnost sudjelovanja u razvrstanoj pričuvi.

Povodom polaganja svečane prisege u požeškoj je vojarni bio izložen taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme Hrvatske vojske, a u prigodnom dijelu programa sudjelovali su pripadnici Počasno-zaštitne bojne, povijesne postrojbe Gradska straža Požega i Trenkovi panduri te istoimena Gradska glazba, priopćio je MORH.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari