Pratite nas

Politika

Kao odgovor na novu eskalaciju sukoba, američki vojnici ovih dana pristižu u Latviju i Poljsku.

Objavljeno

na

UŽIVO:

12:57 Rusija razmatra plan da brodogradilišta na Krimu izgrade tankere za prevoženje ukapljenog plina sa ruskih arktičkih polja, rečeno je u Ministarstvu industrije i trgovine.

– O inicijativi smo razgovarali sa OJSC Sovcomflotom, OJSC Gazpromom i OJSC Novatekom. Brodovi takvih karakteristika (300 metara dugački i 50 metara široki) već mogu biti izgrađeni u brodogradilištu Zalyv.

12:29 Na uzletištu zrakoplova u Kramatorsku u tijeku su oružani sukobi. Kako javljaju lokalni mediji, a prenosi agencija RIA, eksplodirao je jedan helikopter Mi-8. Naoružani ljudi su okružili područje i nitko osim vatrogasaca ne smije na uzletište.

Zrakoplovna luka je od sredine travnja pod kontrolom proruskih snaga, a ukrajinska vojska pokušava ga osvojiti. Izvještaji ne spominju mrtve ili ozlijeđene.

12:11 Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da politička kriza ozibljno utječe na ukrajinsku obrambenu industriju.

– Dvije trećine tvrtki partnera smješteno je u Rusiji. Vrlo dobro razumijemo da mogući prekid korporativnih veza može postati kritično za ukrajinsku obrambenu industriju i ljude koji rade na ovom područji, kao i njihove obitelji – rekao je Putin.

12:06 Ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov osudio je riječi američkog državnog tajnika Johna Kerrya koji je osudio Russia Today zbog “propagande”.

– Govoriti o masovnim medijima na ovaj način nije baš uljuđeno – rekao je Lavrov i dodao kako razumije da je RT postao ozbiljan suparnik CNN-u i drugim zapadnim medijima.

Ministar je ranije izjavio da “Rusija, za razliku od SAD-a, nikog ne ucjenjuje”.

 11.000 Ukrajinaca protiv 2000 ‘aktivista’?

U petak ujutro pristižu informacije o sedam ozlijeđenih u eksploziji na kontrolnoj točki u regiji Odessa u južnoj Ukrajini. Ozlijeđen je jedan policajac, a sumnja se da je uzrok ozljede eksplozivna naprava koju su postavile nepoznate osobe, prenosi agencija RIA.

Ukrajinske snage krenule su u četvrtak u akciju protiv separatista koji drže Slavjansk na istoku Ukrajine, nakon što je ukrajinska vlada najavila novu protuterorističku operaciju.
Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da su njegove snage ubile “do pet” militanata u Slavjansku te da su tijekom protuterorističke operacije izvedene uz pomoć vojske uklonjene tri ilegalne kontrolne točke na sjeveroistočnom dijelu grada.

Kao odgovor na to, u blizini rusko-ukrajinske granice vojne vježbe započeli su i Rusi. Ministar obrane Sergei Shoigu iznio je podatke o 11.000 ukrajinskih vojnika, 160 tenkova, 230 oklopnih vozila i 150 komada artiljerije, koji su krenuli u akciju protiv pro-ruskih snaga. One, nasuprot tome, tvrdi Shoigu, broje 2000 ljudi sa 100 komada oružja.
Aleksandar Turčinov, privremeni ukrajinski predsjednik, zatražio je da Rusija povuče snage sa granice, nazivajući vojne vježbe ucjenom.

Kerry napao RT

Mišiće jača i SAD – američke snage pristižu u Latviju i Poljsku. Američki državni tajnik John Kerry optužio je pro-ruski medij Russia Today za propagandu.

– Predvodnik propagande, Russia Today, kojeg sponzorira država, ima zadaću promovirati Putinove fantazije o tome što se odvija na terenu – rekao je Kerry. Dodao je da RT izvrće i vrši propagandu onog što se događa ili ne događa u Ukrajini. Iz RT najavljuju da će tražiti ispriku od State Departmenta.

606x340_264958

Izraelac vjeruje: Rusija će napasti Ukrajinu

Mark Langfan, novinar Israel National News i stručnjak za sigurnost, jedan je u nizu analitičara koji pokušavaju predvidjeti kako će se rasplesti situacija u Ukrajini. Evo zašto Langfan misli da će Rusija napasti Izrael.

1. U južnoj Ukrajini je velik broj Rusa, kao i na Krimu.
2. U j. Ukrajini su velike količine prirodnog plina i nafte, kao i prirodni resursi Crnog mora.
3. U j. Ukrajini je velika količina željezne rude i drugih važnih minerala.
4. U j. Ukrajini smještena je vojna industrija iz sovjetskog doba, kao i brodogradilišta te tvornice oružja. Primjerice, ovdje se rade rotori za helikoptere za Rusiju. Ukrajina je četvrti najveći izvoznik oružja, a naoružava i npr. Siriju.
5. U j. Ukrajini su plinovodi prema Rumunjskoj i dalje prema Europi. Rusija bi morala potrošiti milijarde dolara da bi izgradila alternativu.
6. U j. Ukrajini nalaze se važne nuklearne, hidroelektrične i elektrane na ugljen.
7. U ovom dijelu zemlje nalazi se Zheltiye Vody, centar ukrajinskog iskopavanja urana i Dneprozerzhinsk, proizvođač deuterijevog oksida.
8. Iz ovog dijela zemlje kontrolira se dotok električne energije prema Krimu. Bez ruske kontrole, krimska svjetla mogla bi se – ugasiti.
9. J. Ukrajina je prijelaz prema Transdnjestru, “odbjegloj” moldavskoj republici u kojoj živi ruska većina.
10. Rusi žele zaustaviti širenje NATO-a prije nego ugrabi vojnu industriju j. Ukrajine.

ZS/dnevno

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Sabor imenovao tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski sabor u petak je imenovao dio, odnosno tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a – Mladena Čuturu, Moranu Paliković Gruden i Maju Martinović, prihvatio prijedlog Odbora za medije i povukao imenovanje Eduarda Kunšteka, te odbio SDP-ov amandman da u NO ‘uđe’ Miroslav Grgić, član bivšeg, u srpnju razriješenog Nadzornog odbora.

Odluku o imenovanju, Sabor je donio jednoglasno, sa 77 glasova, jednim više od potrebnih 76. SDP u glasovanju o članovima novog NO HRT-a nije sudjelovao.

Nećemo u tome sudjelovati, kad se u NO već biraju samo predstavnici većine, neka ih bira samo većina, objasnio je Arsen Bauk (SDP) poslije zataržene stanke.

Mikulić: Slobodno mjesto potencijalno za kandidata manjine

Predsjednik Odbora za medije Andrija Mikulić (HDZ) izvijestio je da Odbor povlači prijedlog o Kunštekovu imenovanju, predlaže da se imenuju samo tri od četiri člana, da se ide na ponovljeni natječaj, a slobodno mjesto je potencijalno za kandidata paralmentrane manjine.

Partneri u saborskoj većini zadovoljni su prijedlogom Odbora, a oporba, konkretno SDP, nezadovoljna je što većina nije prihvatila ime kandidata oporbe.

SDSS je zadovoljan što je Odbor otvorio prostor da se postigne dogovor većine i opozicije oko četvrtog člana koji bi pripadao opoziciji, kaže Milorad Pupovac koji poručuje da ono što pripada većini ne bi trebala određivati opozicija i obrnuto.

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) dodaje kako je prijedog Odbora logičan slijed razgovora u parlamentu, a promjenu njegove ranije odluke vidi kao pobjedu parlamentarizma, te ne spori potrebu da se ostavi mjesto parlamentranoj opoziciji.

Stazić: prihvaćen naš argument da je Kunštek u sukobu interesa

Drago nam je da je većina prihvatila naše argumente da je Kunštek u sukobu interesa, kaže Nenad Stazić (SDP). Saborska većina, dodaje, nije prihvatila kandidata manjine, ali je donekle prihvatila princip da ne bira sva četiri, nego samo tri ‘svoja’ člana NO, dok se za četvrtog otvara novi javni poziv. Prihvatit ćemo to kao nastavak dobre paralmentrane prakse, poručuje Stazić.

Ostajemo pri tome da nije dobra praksa da većina određuje tko će u okviru opozicije biti njihov predstavnik, ustrajava Bauk.

HDZ-ov Branko Bačić odbija SDP-ovu argumentaciju. Vladajući ne ulaze u izbor kandidata oporbe, no za nas je neprihvatljivo da u NO imenujemo bilo koga od članova prijašnjeg NO, jer su četiri puta institucije utvrdile da taj NO nije poštivao zakone, tumači Bačić.

Pernar: Kad ŽZ dođe na vlast Maja Sever će dobiti emisiju natrag

Živi zid, kaže Ivan Pernar, ne može podržati kandidirane, jer smatra da neovisno o tome tko u NO sjedio ništa se neće promijeniti, a Živi zid će i dalje biti nepoželjan.

Princip 3+1 je dobar, no problem je što je u vrijeme kad ga je vodio SDP HRT bio partijska televizija, cenzura je bila takva da je ukinuto predizborno sučeljavanje, i HDZ-ov model je u biti cenzura, samo su metode profinjenije, tvrdi taj zastupnik.

Problematizirao je ukidanje emisije Hrvatska uživo urednice Maja Sever, pa joj obećao da će, čim Živi zid dođe na vlast, dobiti emisiju natrag.

Vi ste gori i od HDZ-a i SDP-a, kroz smijeh mu je uzvratio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Jandroković: Čestitke zastupnicima i građanima

Odluka o NO HRT-a bila je posljednja odluka Sabora prije zimskog odmora koji će, najavio je Jandroković, završiti 17. siječnja iduće godine.

Svim zastupnicima čestitao je Božić i zaželio sretnu Novu godinu.

U ime svih, svim građanima Republike Hrvatske i svima koji nas prate diljem svijeta, također upućujem najiskrenije čestitke, rekao je Jandroković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Peđa Grbin: Iz SDP-a odlaze ljudi koje stranka ne bi trebala gubiti

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana bio je saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin.

Kako gledate na prijedlog o odustajanju od ustavne stanke u Saboru?

Trebali smo 2013. glasati o promjenama Ustava i jedna od točaka je bila i promjena ukidanje ustavnih stanki, no te promjene nisu usvojene. Dok je predsjednik Sabora bio Josip Leko, nije bila rijetkost da produžimo zasjedanje ili počnemo ranije. Činjenica da je ustavna stanka zapisana ne sprečava onoga koji vodi Sabor da sazove sjednicu i treba pitati gospodina Jandrokovića zašto sada stajemo s radom i zašto smo radili kao na pokretnoj traci, a čitav niz točaka koje bi trebalo raspravljati neće biti raspravljene ne samo u ovoj godini, nego poznavajući njegov način rada vjerojatno nikad.

Koliko ste zadovoljni radom Sabora u ovoj godini?

Mislim da je razina odbijanja od strane vladajućih u posljednjih nekoliko mjeseci postala smiješna, a najbolji primjer toga je bio proračun kada su u jednom trenutku prestali uopće obrazlagati zašto odbijaju prijedloge za povećanje. Sporno je kada se ne prihvaća amandmane koji su tehničke prirode i kada si dopuštaju da ne odgovaraju, to je gušenje duha liberalne demokracije.

Osipate li se u SDP-u s obzirom na odlazak nekih dugogodišnjih članova?

Zasad je to srećom pojedinačno i držim da će na vodstvu stranke biti odgovornost da to ne prijeđe u nešto masovnije, nadam se i vjerujem da će predsjednik ili tajnik stranke kontaktirati kolege Meića i Krstinića i razgovarati o njihovim motivima i je li moguće da se predomisle. To su ljudi s obzirom na njihov dosadašnji rad kakve mi ne bi trebali gubiti.

Koliko ste zadovoljni rejtinogom stranke?

On ne bi trebao nikoga zadovoljavati, kada 60 do 70 posto ljudi daje Vladi negativnu ocjenu, najveća oporbena stranka bi trebala preuzeti vodstvo što se ne događa unašem slučaju i to predstavlja razlog za zabrinutost, ne može si dopustiti da zabije glavu u pijesak. Na nama je da se zbrojimo, da počnemo raditi, davati konkretne prijedloge i odgovarati na stvarna pitanja i probleme građana i tada će i naš rejting porasti i postati onakav kakav bi trebao biti s obzirom na okolnosti. Rejting je odraz viđenja onoga što građani vide da radimo. Ne vodi se protiv SDP-a hibridni rat, kao što bi to rekao Plenković, nego treba pogledati u sebe i naći razlog problema.

Što je s programom i statutom stranke?

Rad na programu je malo zastao, očito smo se više koncentrirali na statut nego na program, to je boljka koja se često javlja. Više se bavimo formom, nego sadržajem i nadam se da ćemo nastavit rad na programu. Kao član ću intervenirati i zatražiti da to što prije krene dalje.

Koliko se promijenila radna skupina?

Neki su otišli zbog drugih obaveza, to morate njih pitati, ali nadam se da ćemo u ovom obliku u kojem smo ostali privesti posao kraju i napraviti kvalitetan dokument.

Bili ste zagovornik dosta radikalnih promjena?

Danas su tu neka sasvim druga pitanja koja su prije par desetaka godina bili teme razgovora na marginama – primjerice, neutralnost interneta, no tu je i zaštita potrošača i jednakost … to su pitanja gdje socijaldemokracija mođe dati jasne odgovore.

Kad ste se posljednji put našli oko rada na programu?

Prije nekih dva mjeseca.

U Vladi kažu da se slažu oko esencijalnih pitanja, kako je s oporbom?

Naravno da se Vlada slaže oko esencijalnih putanaj – sve je drugo za njih efemerno. Vlast je ljepilo, vlast je slast. Mi koji smo u oporbi, nismo isti, čitav smo niz različitih političkih opcija, postoji čitav niz stvari oko kojih ćemo se složiti, no u oporbi je primjerice i Hasanbegović s kojim imam malo, a i ne želim ih imati, dodirnih točaka.

Koliko dodirnih stvari imate s Mostom, je li moguća suradnja?

Most bi prvo morao unutar sebe definirati što želi pa da vidimo koliko smo blizu ili daleko. Surađivat ćemo oko mnogih stvari, to je normalno, kao opozicija, u krajnjoj liniji, činimo to i s HDZ-om i komunikacije – premda ne ide lako – trebalo bi biti više. Razlika je puno, a Most kontinuirano nastoji sebe prikazati nekime tko je izvan establishmenta i govori da su svi isti, no oni moraju unutar sebe shvatiti tko su i što žele.

Jeste li ‘amsterdamskom koalicijom’ izgubili neke partnere, IDS, GLAS?

SDP je lijeva stranka, IDS, GLAS, Pametno se deklariraju kao liberalne, stranke centra i normalno mi je da se spoje s obzirom na izborni prag. Često se podudaramo, ali i razlikujemo. Teško mi je zamisliti da bi kolege iz IDS-a ili GLAS-a mogle surađivati s bilo kime drugime nego SDP-om kada dođe u pitanje upravljanje Hrvatskom u cjelini.

Davor Bernardić je u nekoliko navrata kazao da je SDP otvorenih vrata, očekujete li da vam se pridruži Vlaho Orepić?

To je pitanje za kolegu Orepića, a ako želi pristupiti, zna se koja je procedura. Bio je ministar i bojim se da se baš i nije iskazao. Koliko sam ga upoznao, radi se o dobrom čovjeku, koliko je dobar političar, druga je stvar.

Bernardić se nedavno pohvalio da je stekao novu akademsku titulu na prestižnoj biznis školi MBA – “Chief Executive MBA”, znate li kako je to platio, možda stipendijom, je li to prijavio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, smatrate li da će mu pomoći taj set vještina koje je stekao?

Nisam ga pitao za način kako je platio, je li prijavio Povjerenstvu provjerit ćete u njegovoj imovinskoj kartici, znam da se kontinuirano obrazuje, svako obrazovanje je dobro i može biti samo na korist, teško na štetu, a i sam sam se odlučio obrazovati dalje i jako mi koristi u radu.

 

Bruna Esih: Ovo je nije ništa drugo do nastavak specijalnog rata koji se vodi u Hrvatskoj

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari