Pratite nas

BiH

Kao i u nogometu, svi vode politiku, a uvijek pobjeđuje Njemačka

Objavljeno

na

Američka kongresnica Janice Hahn šokirala je svoje kolege konstatacijom da je polovica Hrvata u BiH, a isto toliko i njihovih prava, za dva desetljeća nestala. Zbog toga je Kongresu SAD-a uputila Rezoluciju 705 kojom traži ispravljanje mnogih nepravdi. Prije svega promjenu izbornog zakona u BiH kojom bi se na izborima u BiH omogućilo konstitutivnim narodima (Srbima, Hrvatima, Bošnjacima) i ”ostalima“ pošteno biranje zastupnika. Upozorila je kako ih sada Hrvatima biraju Bošnjaci. Sličnu je inicijativu prije godinu dana pokrenuo njezin kolega, američki senator hrvatskog podrijetla Mark Begich. Sve je više u SAD-u onih koji uviđaju da je ključni problem Bosne i Hercegovine neriješeno hrvatsko pitanje. Ali Amerika danas ima druge prioritete, goruće krize u Ukrajini, Iraku, Izraelu… Nema previše vremena za BiH.

f4b45de9cdbf9931d0fd97f1b217d909Može li onda Europa, uz asistenciju Hrvatske, preuzeti inicijativu? Kada bi se sudilo po ovotjednim događajima, reklo bi se da su u ofenzivi. Čak je teško pobrojiti sve “akcije”. Primjerice, jučer je u pripremi berlinske konferencije u Cavtatu održan sastanak premijera regije (RH, BiH, Crne Gore i Albanije). Milanović, Bevanda, Đukanović i Rama razgovarali su o gospodarskoj suradnji. Osobito o jadransko-jonskom koridoru. U petak će se predsjednici Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH – Josipović, Nikolić, Vujanović i tročlano bh. Predsjedništvo, valjda na čelu s Izetbegovićem (ako ne ode u Tursku na inauguraciju Erdoganu) – sastati u Mostaru. Potpisat će deklaraciju kojom žele unaprijediti međunarodnu suradnju u pronalaženju nestalih osoba. Šef hrvatske oporbe Tomislav Karamarko bio je prije tri dana i opet će doći za dva dana u Mostar. Otkako je na toj dužnosti boravio je u BiH koliko svi njegovi prethodnici.

U četvrtak 28. kolovoza Angela Merkel saziva konferenciju o zapadnom Balkanu. Njemačka s Francuskom u Berlinu organizira ovaj skup u povodu obilježavanja stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata. Pozivajući premijere, ministre vanjskih poslova i gospodarstva žele poslati poruke mira cijeloj Europi. Poruka je to i BiH kako se treba umjesto borbe za bolju prošlost natjecati za bolju budućnost. Upravo u Sarajevu i Andrićgradu obljetnica Prvog svjetskog rata iskorištena je za nove podjele. Zbog toga je propala prilika za održavanje velikog svjetskog skupa na koji je u Sarajevo trebala doći Merkel i mnogi svjetski državnici. Umjesto Bosne i Hercegovine, Njemačka će, kao i sve drugo, i ovaj povijesni događaj kapitalizirati u svoju korist. Iako se u početku mislilo da će berlinski skup biti najviše posvećen BiH, ipak će dominirati regionalne gospodarske teme. Primjerice, gradnja jadransko-jonske prometnice koja bi išla od Trsta kroz Sloveniju, Hrvatsku te zaleđem BiH i Dubrovnika pa sve do Albanije.

Vjerojatno će berlinska konferencija biti prva u nizu skupova koje organizira Njemačka. Uostalom, teško da koja druga svjetska sila danas može sebi dopustiti luksuz da se, osim brojnih unutarnjih i vanjskih problema, bavi zapadnim Balkanom, odnosno BiH. Oni će svojim angažmanom pokušati konačno dovršiti međunarodni posao, a time se i nametnuti kao europski lider u svakom pogledu. Merkel na početku “balkanskog procesa” nije htjela ući u avanturu. Poučena iskustvom kako su svi dogovori o individualnom rješenju krize u BiH vođeni na dosadašnji način unaprijed osuđeni na propast, odlučila je ovu državu rješavati u regionalnom paketu. Zato se okupljanje u srcu Europe može promatrati i kao uvertira i svojevrsno sondiranje šireg terena.

Ako se gospodarskim pokretanjem regije stvori kritična masa za rješenje političke krize u BiH, tek tada će Njemačka fokus sa zapadnog Balkana usmjeravati na BiH. Ovo je novi pristup prema zamršenom američkom (daytonskom) projektu u srcu Balkana. Može li ovo biti pobjednička strategija?! Uostalom, politika je kao i nogomet. Svi je razigravaju, samo Njemačka uvijek pobjeđuje. Pa čak i kada obilježava poraze.

JozoPavković/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Izetbegović i Čović bez suglasnosti o izmjenama izbornog zakona, proces uspostave vlasti opet blokiran

Objavljeno

na

Objavio

Proces uspostave nove vlasti u Bosni i Hercegovini ponovo je blokiran jer Stranka demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH ne mogu postići suglasnost da se to istodobno provede na državnoj i na razini Federacije BiH, potvrdili su u četvrtak predsjednici tih stranaka Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

“HDZ i SDA ne uspijevaju naći rješenja za probleme koje imamo što ne znači da ih nećemo naći”, kazao je novinarima Izetbegović nakon sastanka kojega je u Sarajevu održao s Čovićem.

Potvrdio je kako SDA želi da uporedo s uspostavom novog vijeća ministara bude formirana i nova izvršna vlast na razini Federacije BiH gdje dvije stranke odavno imaju osiguranu većinu u entitetskom parlamentu i načelno su se suglasile kako će nastaviti koalirati i u ovom mandatu.

Izetbegović je pojasnio kako je moguće da zbog toga što HDZ BiH inzistira da se prije uspostave nove vlade Federacije BiH postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona, SDA jednostavno ne kandidira svoje kadrove za novo Vijeće ministara pa onda ni to tijelo neće biti imenovano.

Zastupnički dom parlamenta BiH prošlog je tjedna potvrdio imenovanje Zorana Tegeltije iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za novog predsjedatelja vijeća ministara no on ne može preuzeti tu dužnost sve dok parlament ne potvrdi sve nove ministre.

Prema koalicijskom sporazumu kojega su ranije postigli Izetbegović, Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, za bošnjačku su kvotu ostavljena ministarstva vanjskih poslova, obrane i sigurnosti.

SDA će te resore podijeliti sa svojim koalicijskim partnerima odnosno s Demokratskom frontom (DF) Željka Komšića i Savezom za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića pa je izvjesno da ni te dvije stranke neće predložiti kandidate za ministre ukoliko se na takav potez odluči Izetbegovićeva stranka.

Čović je pak nakon neuspjelih razgovora u četvrtak s Izetbegovićem rekao kako nije ni bilo ambicije da se postigne konačni dogovor “nego da se nastavi razgovarati o otvorenim pitanjima”.

“Posao s vijećem ministara treba privesti kraju i mi smo imena svojih kandidata predali a svemu ostalom će tri partnera i dalje razgovarati”, kazao je Čović dodajući kako će ono o čemu se ne uspiju dogovoriti “ostati kako jest”.

Potvrdio je kako se HDZ i SDA i dalje spore oko toga kako izmijeniti izborni zakon no obećao je kako će se u Mostaru naredne godine sigurno održati lokalni izbori kojih nije bilo još od 2008.

Sada je najveći problem dogovoriti neki novi model izbora za članove Predsjedništva BiH kao i za zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH a Čović je kazao kako HDZ ne odustaje od zahtjeva da to budu rješenja koja će osigurati da Hrvati sami biraju svoje predstavnike u tim tijelima vlasti, a ne da im ih biraju Bošnjaci.

“Minimum je da Hrvati mogu birati svog predstavnika”, kazao je Čović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U BiH će biti otvorena 44 biračka mjesta za hrvatske predsjedničke izbore

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državljani koji žive u Bosni i Hercegovini na predstojećim izborima za predsjednika Hrvatske moći će glasati na ukupno 44 biračka mjesta, potvrdilo je u četvrtak hrvatsko veleposlanstvo u Sarajevu.

U obavijesti dostavljenoj Hini stoji kako će sva biračka mjesta biti otvorena u mjestima u kojima su sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske u BiH.

Najviše biračkih mjesta odnosno njih 19 bit će otvoreno u Mostaru, gdje je i sjedište Generalnog konzulata Hrvatske. Po brojnosti slijedi Vitez u središnjoj Bosni, u kojemu je planirano otvaranje 10 biračkih mjesta, dok će u Sarajevu biti otvoreno 6 biračkih mjesta.

Četiri biračka mjesta bit će otvorena u Livnu, tri u Tuzli te dva u Banjoj Luci.

Glasati na području BiH mogu oni hrvatski državljani koji tamo imaju prebivalište i aktivno su se registrirali ili pak imaju hrvatske e-osobne iskaznice u kojima je upisano prebivalište u BiH na temelju kojih su automatski registrirani za glasovanje.

No i oni hrvatski državljani koji se nisu aktivno registrirali i nemaju e-osobnu iskaznicu moći će glasati na predsjedničkim izborima 22. prosinca uz odgovarajuću potvrdu, koju na sam dan izbora mogu dobiti u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.

U BiH će moći glasati i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ukoliko se na dan izbora zateknu u susjednoj zemlji, no oni za to moraju imati potvrdu za glasanje izvan mjesta prebivališta.(Hina)

Upute bh. Hrvatima: Kako glasovati na predsjedničkim izborima?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari