Pratite nas

Vijesti

Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Objavljeno

na

Karadžić je kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je u srijedu kaznu zatvora ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću na doživotni zatvor za genocid u BiH ocijenivši da je 40 godina koliko je dobio u prvostupanjskom postupku neodgovarajuća kazna.

Žalbeno vijeće potvrdilo je gotovo sve elemente prvostupanjske presude. Karadžić (73)  je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine počinjene na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prvostupanjska presuda kojom je 24. ožujka 2016. proglašen krivim za ratne zločine izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni. Raspravno vijeće zaključilo je prije tri godine da je Karadžić počinio zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine. U prvostupanjskom je postupku Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela  odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca i taj je zaključak žalbeno vijeće također potvrdilo.

Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude raspravnog vijeća ICTY-a kojim je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH – Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskog Mostu, Vlasenici i Zvorniku i odbacilo je taj žalbeni osnov tužiteljstva.

Karadžić je tražio oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje zbog nepravičnog postupka, što je odbačeno.

Sudac Vagn Prusse Joensen je ušao je u sudnicu i kazao kako neće čitati cijelu presudu, već samo sažetak. Potom je krenuo čitati detalje prvostupanjske presude te obrazlagati žalbeni postupak. Karadžić mirno prati suđenje i izlaganje predsjedavajućeg Vijeća.

Prvostupanjskom presudom donesenom nakon suđenja koje je počelo još 2009. a trajalo punih 499 dana pri čemu je iskaze dalo čak 586 svjedoka, Karadžić je oslobođen krivnje po optužnicama za genocid u drugim općinama u BiH, a tužiteljstvo MICT-a žalilo se upravo na taj dio presude te je zatražilo njezinu izmjenu kao i izricanje doživotne kazne zatvora.

Karadžićeva obrana u svojoj je pak žalbi tražila oslobađajuću presudu uz tvrdnju kako tijekom dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivnja ni po jednoj točki optužnice.

Pravomoćnu presudu Karadžiću objavit će vijeće kojemu predsjedava sudac iz Danske Vagn Prusse Joensen a članovi su William Hussin Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja te Portugalac Ivo Nelson de Caries Batista Rosa.

Na izricanje presude u Den Haag doputovali su brojni predstavnici udruga iz BiH koje okupljaju članove obitelji poginulih i nestalih tijekom ratnih sukoba u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ministar državne imovine Goran Marić podnio ostavku

Objavljeno

na

Objavio

Ministar državne imovine Goran Marić podnio je u ponedjeljak neopozivu ostavku.

Marić je ostavku podnio nakon potpisivanja ugovora o darovanju nekretnina, kazavši da mu je to zadnji ugovor koji će potpisati, prenosi televizija N1.

Na pitanje znači li to da daje ostavku, Marić je odgovorio da je razgovarao s premijerom Andrejem Plenkovićem te dodao kako je podnio neopozivu ostavku.

Ministar Marić bio je u Novom Vinodolskom gdje je potpisao dva ugovora o darovanju državnih nekretnina Gradu Novom Vinodolskom u svrhu uređenja trga, izgradnje javnog parkirališta i podzemne garaže te u svrhu izgradnje vatrogasnog doma.

“Ovo je zadnji ugovor koji sam potpisao kao ministar državne imovine. Danas sam podnio neopozivu ostavku predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i uputio dopis Saboru za aktiviranje zastupničkog mandata”, rekao je Marić.

U izjavi u Novom Vinodolskom Marić je rekao da nijedan dan od uspostavljanja Ministarstva državne imovine i rada kao ministar nije prošao mirno. “Radio sam pod pritiskom u kojem sam postao meta. Medijska orkestracija prioritetnija je u odnosu na ozbiljan posao i proces oživljavanja državne imovine, koja je deteljećima otimana i zapuštana. Uz svijest i spoznaju o nametnutim okolnostima, nisam u stanju prihvatiti neviđeni udar na dostojanstvo, mir i integritet moje obitelji. Uznemiravanje moje obitelji stavlja potpuno nebitnim sve druge okolnosti koje su dovele do moje ostavke”, rekao je Marić.

Istaknuo je da su doneseni zakoni i nova praksa protiv otimanja državne imovine uzrok što je postao meta i uzrok da je podnio ostavku. “S obzirom da sam detaljno objasnio, zahvaljujem unaprijed na razumijevanju što nisam više dostupan, a svima onima, koji su željeli i žele moj život pretvoriti u kaos, poručujem da hvala Bogu u tome neće uspjeti”, rekao je Marić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

PENAVA: Sa zebnjom gledam što će se dogoditi ako dođe do erupcije nezadovoljstva građana

Objavljeno

na

Objavio

Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara, gost je Dnevnika Nove TV, nakon što je javno poručio da ne namjerava poštovati odluku Ustavnog suda.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava protiv je odluke Ustavnoga suda o vraćanju ćirilice u Vukovar.

„Ako stradalnici Domovinskog rata 28 godina čekaju na pravdu, onda u ovoj državi u kojoj se kunemo u Domovinski rat, branitelje i Vukovar, doista shvatite da svi drugi morate čekati dok naši ljudi ne naiđu na pravdu, dok Vukovar ne nađe svoj mir“, poručio je Penava na konferenciji za novinare.

Na Penavine izjave reagirao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, poručivši mu da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati te da provedbu njihovih odluka osigurava Vlada.

Reagirali su i politički predstavnici vukovarskih Srba. Dragana Jeckov je poručila kako je iz Penavinih izjava jasno da gradonačelnik ne priznaje kolektivna prava, nego kolektivizira krivicu svih Srba u Vukovaru. „To je ono što mi nikako ne možemo prihvatiti“, kaže Jeckov.

Miroslav Šeparović poručio Penavi: ‘Ustavni sud se mora slušati’

O ovoj temi uživo u Dnevniku Nove TV razgovarali su s gradonačelnikom Penavom.

Zašto mislite da još uvijek nije vrijeme za ćirilicu u Vukovaru?

Zato što postoji niz odredbi Ustava koji se tiču temeljnih ljudskih prava koje nažalost u 28 godina većina građana Vukovara nije imao prilike konzumirati. Država nije našla snage provesti odredbe Ustava i naprosto u smislu reda i pravde nepojmljivo mi je da inzistiramo na provedbi nečega što je puno, puno manje znači od ljudskog život, pravo na dostojanstven život, protiv zlostavljanja, što sve skupa u Vukovaru imamo, što je većina građana ovoga grada na svojoj koži osjetila.

Nažalost, pravdu u to smislu nije dočekala. Svi građani grada Vukovara bez obzira na nacionalnost složit će se samnom i reći da onaj tko je bacio avionsku bombu na vukovarsku bolnicu ili granatirao naš grad, treba za to odgovarati.

Čuli smo predsjednika Ustavnog suda. Ističe da se njihove odluke moraju poštovati, a za provedbu je odgovorna Vlada. Imate li potporu Vlade?

Slažem se s predsjednikom Ustavnog suda. Izvukao sam jedan primjerak Ustava RH. Vi ćete tu naći svašta. Na tragu ovoga što je rekao predsjednik Ustavnog suda, ne samo da bi se trebalo i moraju se poštivati odluke Ustavnog suda. Svaku odredbu ovog dokumenta mora poštivati svaki građanin i svaka institucija u ovoj državi. Tu ćete naći i niz odredbi koje pobijaju to sve skupa, od članka 22,23, 24, koje govore o otme da svatko ima pravo na život. ”Svako ljudsko biće ima pravo na život. Čovjekova osobnost i sloboda je nepovrediva. Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvom obliku zlostavljanja”. Pitam se znamo li da je 30.000 ljudi prošlo itekakve torture u srpskim koncentracijskim logorima i da za to nitko nije odgovarao. Naravno da je Vlada sa svojim institucijama dužna poštivati Ustav. I svi građani grada Vukovara to očekuju od Vlade. Imam li potporu Vlade to je pitanje za premijera. Bilo bi nekorektno da kažem da ta Vlada nije napravila izuzetno puno za grad Vukovar, napravila je izvrsne pomake za sve građane i na tome im mogu samo zahvaliti.

Jeste li se čuli s premijerom?

Čuo sam se s premijerom nekoliko puta. On razumije to. Gospodin Plenković je otvoren, širok tip. Ima razumijevanja za tu situaciju. Zatekli su ga problemi kao i sve nas. I ne vrijedi se puno na to obazirati. Problemi su nagomilani godinama, pogotovo oni koji su jako emotivni, potrebna je suradnja sa susjednom državom, traže jako puno energije, vremena, živaca. Ali nema nam druge nego to zajedno rješavati. U potpunosti razumije situaciju i dogovor je da stvari rješavamo.

Što je rekao premijer, hoće li se ići u provedbu?

Rekao je da je potrebno zadržati mir i stabilnost i kroz dijalog pokušavati riješiti ovu situaciju. Znam da je u potpunosti svjestan težine problema s kojim se mi u gradu suočavamo svaki dan, a posljedično s tim i Vlada i mislim da svatko razuman, pa tako i Vlada RH će se držati slova zakona i načela pravednosti i uvažiti da ipak sukladno Ustavom se neke stvari poput ljudskog života i ljudskog dostojanstva puno značajnije od nekih stvari i da prvo trebamo riješiti te nesretne okolnosti i zločine koji su počinjeni tijekom domovinskog rata, a onda nastaviti na čistim temeljima graditi bolje društvo i državu gdje će biti prostora za svakog, pa i najmanje pravo koje se tiče bilo nacionalnih manjina, bilo ikoga drugoga tko živi u ovoj državi.

Bojite li se nereda kakvi su bili 2013. godine kada su postavljene dvojezične ploče?

Bojim. Moram reći da se bojim jako. Ne bih tu u prvi plan stavio srpsku nacionalnu manjinu niti bilo koga drugoga. Mislim da problem koji imamo u gradu Vukovaru nije zapravo uzrokovan kako je to u medijima često prezentirano odnosima nacionalne manjine, bilo koje prema većinskom narodu. Bojim se da se ispod površine zapravo kuha u većinskom narodu jer odnos institucija, na kraju krajeva poštivanja Ustava, temeljnih akata ove države nije na razini na kojoj bi trebalo biti. Primjera radi, mi u Vukovaru smo prisiljeni živjeti u okolnostima primjer bista Zadri Blagi na Trpinjskoj cesti ponosno stoji, ali jednako tako niti dva kilometra od nje stoje spomenici četnicima i četničkim vojvodama. Što nam okvir poručuje? Da je između žrtve i agresora znak jednakosti, da je znak jednakosti između branitelja i četnika, šahovnice i zvijezde petokrake ili četničke kokarde. Drugi primjer koji je možda još eklatantniji i još aktualniji – da je 30 ljudi odgovaralo, presuđeno i platilo kazne za razbijanje ploča prije nekoliko godina. Tom prigodom je razbijena glava jednom maloljetnom hrvatskom branitelju, dragovoljcu koji je nažalost preminuo od posljedica razbijanja te njegove glave i za to nitko ni dan danas nitko nije odgovarao. Bojim se što nam se ista stvar ponavlja i nakon 28 godina. Možete misliti kakvu razinu frustracije to generira u Vukovaru i naravno da me strah i da sa zebnjom gledam što će se dogoditi ako dođe do erupcije tog nezadovoljstva.

Penava: Gdje su ustavna prava za silovane žene?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari