Karadžiću će se ipak suditi za genocid

ŽALBENO vijeće Haškog suda djelomično je uvažilo žalbu Tužiteljstva te odlučilo da će se Radovanu Karadžiću suditi i za genocid. Odluka je donesena na Europski dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici gdje su danas pokopani ostaci čak 409 srebreničkih žrtava od kojih je najmlađa bila tek rođena djevojčica.

15,40 – “Žalbeno vijeće djelomično odobrava prvi, drugi i treći žalbeni argument Tužiteljstva, poništava odluku Pretresnog vijeća kojom se optuženik oslobađa za genocid u navedenim općinama i vraća na snagu optužbe za koje se tereti pod točkom 1. optužbe. Predmet se vraća Pretresnom vijeću na daljnje postupanje”, rekao je sudac Meron u zaključio ročište.

15,30 – Žalbeno vijeće je zaključilo da je Pretresno vijeće pogriješilo zaključivši da nema dokaza da bi razuman presuditelj o činjenicama mogao zaključiti da se dogodila radnja u osnovi djela genocida hotimično nametanje uvjeta smišljenih da izazovu duševno uništenje žrtava.

Također smatra da su priloženi dokazi uvjerljivi i da ni jedan razumni presuditelj o činjenicama ne bi mogao donijeti odluku da ne postoje dokazi da su Karadžić i drugi članovi udruženog zločinačkog imali genocidnu namjeru.

15,10 – Sudac je počeo iščitavati spise koje su mu dostavile suprotstavljene strane. Pretresno vijeće je navelo da postoje dokazi da su snage bosanskih Srba ubile veliki broj bosanskih muslimana i Hrvata. Žalbeno vijeće smatra da se Pretresno vijeće uvjerilo da postoje dokazi na temelju kojih se, da se prihvate, moglo zaključiti da je u općinama došlo do ubojstava i da su te skupine ljudi odabrane na nacionalnim, etničkim, rasnim ili vjerskim osnovama, istaknuo je sudac Theodor Meron.

Žalbeno vijeće primjećuje da dokazi koje je pregledalo Pretresno vijeće sugeriraju da su bosanski muslimani i Hrvati pretrpili teške ozljede – silovanje, fizičko nasilje i ubojstva, rekao je Meron.

2012. odlučeno da “nema dokaza koji bi mogli podržati osudu za genocid nad muslimanima i Hrvatima u BiH od 31. ožujka 1992. do 31. prosinca 1992.

Podsjećamo, Karadžić je 11. lipnja podnio zahtjev za izricanjem oslobađajuće presude po svim točkama optužnice u skladu s pravilom 98bis Pravilnika. Na ročištu održanom 28. lipnja 2012. Vijeće je izreklo oslobađajuću presudu po točki 1 Optužnice u kojoj se navodi da je Karadžić sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu s drugim članovima vodstva Srbije i bosanskih Srba koji su imali za cilj trajno uklanjanje bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata iz općina u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 31. ožujka 1992. do 31. prosinca 1992. provođenjem kampanje progona, koja je uključivala ponašanje na osnovu kojeg se vidjela namjera počinjenje genocida.

U tom pogledu, Vijeće je zaključilo da nema “dokaza, čak i ako bi bili u potpunosti prihvaćeni, koji bi mogli podržati osudu za genocid u tim općinama prema članu 4(3) Statuta”.

Tužiteljstvo je 25. rujna 2012. uložilo žalbu na oslobađajuću presudu, nakon čega je Žalbeno vijeće saslušalo usmene podneske u vezi sa žalbom 17. travnja ove godine.

Bivši predsjednik Republike Srpske, vođa Srpske demokratske stranke (SDS) i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba (VRS) optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona ili običaja ratovanja počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

index

Što vi mislite o ovoj temi?