Pratite nas

Komentar

Karamarko: Kad su došli na vlast rekli su za nas da smo luđaci, što želimo graditi Pelješki most

Objavljeno

na

Šef HDZ-a danas je s Brača poručio Milanovićevim ministrima da se dogovore s guverenrom HNB-a što je istina o izlasku Hrvatske iz recesije.

Optimistične izjave ministra Gordana Marasa, Karamarko je okarakterizirao kao samo još jednu možebitnu laž.

“Volio bi da se oni dogovore s guvernerom Narodne banke, koji je rekao da smo prvi kvartal u recesiji, odnosno u minusu od 0.5 posto. nek se dogovore. Pošto smo već naučili da ministri i premijer ne vole istinu, ne bih se čudio da je i ovdje to slučaj”, rekao je Karamarko.

Novinare je zanimalo i ima li on različito mišljenje od Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović oko proslave Dana pobjede, odnosno Oluje u Zagrebu, a osvrnuo se i na izjavu premijera Zorana Milnovića o tome da on ne zna tko bi se protivio proslavi najvećeg dana hrvatske novije povijesti u glavnom gradu.

“Teško je komentirati gospodina Milanovića u nekim njegovim kontroverznim izjavama. Ja sam iznio svoj stav o tome. Ostajem pri tome da to bude u Kninu i definitivno mislim da ovo nisu trenuci i vrijeme eksperimenata i nije vrijeme rastrošnosti. U konačnici, mimohod u Zagrebu će koštati između četiri do pet milijuna kuna, koliko sam čuo”, istaknuo je Karamarko.

“Oni imaju poluge izvršne vlasti u rukama i oni će organizirati proslavu tamo gdje budu htjeli i gdje će dogovoriti. Imam svoje mišljenje o tome i stalno ga i iskreno ističem. Nemam više što dodati”, dodao je.

Upitan za komentar oko premijerove najave da se definitivno ide u izgradnju Pelješkog mosta, Karamarko je rekao da se ne tako davno HDZ nazivalo ‘imenima’ zbog upuštanja u taj projekt.

“Što ću to komentirati? Veseli me da se sjetio da je Pelješki most nešto što je nasušno potrebno, zbog digniteta, zbog prometnih razloga, zbog gospodarskih razloga. Kad su došli na vlast rekli su za nas da smo luđaci, što želimo graditi Pelješki most. Ne znam kako danas sebe nazivaju, a to isto žele. Bez komentara”, zaključio je šef HDZ-a.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Inzko ponovno ponižava Hrvate, treba ga potjerati iz BiH

Objavljeno

na

Objavio

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko smatra da bi se prava koja Hrvati kao konstitutivan narod u BiH konzumiraju trebala uvrstiti u jedan katalog. To bi Hrvate trebalo uvjeriti da stvari nisu tako crne i da prihvate svoje političko obespravljenje.

Većina medija i političara u Hrvatskoj nije našla shodnim reagirati na ovu skandaloznu izjavu predstavnika međunarodne zajednice u BiH koji bi ustavom zajamčena prava cijelog jednog naroda i političke funkcije koje iz njih proizlaze popisivao u nekakve “kataloge“. Ovakve izjave podsjećaju na crna razdoblja europske povijesti. Europska komisija ima novu genijalnu ideju za rješavanje migracijskih izazova. I ova je privremena. Od država članica traži da ponude dodatne kapacitete za smještaj novih migranata.

Čini se da briselska birokracija ništa nije naučila iz slučaja Marakeške deklaracije od koje se izuzeo cijeli niz članica EU-a. Komisijine planove još je Einstein definirao kao ludost – ponavljanjem istih postupaka želi doći do drukčijeg rezultata.

Mate Mijić / Večernji list

 

Valentine Inzko – hajde pokušaj katalogizirati nečija prava u svojoj Austriji!

 

 

 

Inzko ne razumije Ustav BiH, niti Daytonski sporazum

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Višnja Starešina: Tuđman i Orban kao mainstream naroda

Objavljeno

na

Objavio

Foto HINA

Danas kad gledam mržnju i bijes kojima jugoslavenske antife na stalnom radu i djelovanju u Hrvatskoj dočekuju postavljanje spomenika Franji Tuđmanu u Zagrebu, prisjećam se slika s njegova posljednjeg ispraćaja, prije 19 godina.

U predsjedničkom uredu na Pantovčaku tada sam kao novinarka Večernjeg lista „pokrivala“ dolazak stranih izaslanstava na ispraćaj.

U atmosferi pripreme „detuđmanizacije“, trojica simboličnih su mi ostala u osobitom sjećanju: Hans-Dietrich Gencher, Sulejman Demirel i Viktor Orban.

Hans- Dietrich Genscher, tada već bivši njemački ministar vanjskih poslova, ali zauvijek glavni politički motor međunarodnog priznanja Hrvatske, dugo je stajao sam pred Tuđmanovim odrom, onako ogroman, pognute glave, brada mu je drhtala.

Tek pet-šest godina poslije saznala sam da je iskusni Genscher već tada dobro znao što slijedi. Nekoliko tjedana prije Tuđmanove smrti primio je gospođu Amaliju Janović, Hrvaticu iz Njemačke, s kojom je povremeno održavao privatne kontakte još od hrvatske bitke za priznanje. Raspitivao se za zdravlje Predsjednika, ponovio joj da dobro upamtimo kako bez Franje Tuđmana, onakvog kakav je bio sa svim svojim vrlinama i manama, bez njegove upornosti i tvrdoglavosti – nikada ne bi bilo hrvatske države. I da mu to neće biti oprošteno. Potom je, sjeća se gđa. Amalija, zamišljeno izgovorio rečenicu, koju ni ona u tom trenutku nije sasvim razumjela: „Na njega će se sada sručiti sila svega i ne pitajte me što sve. Nadam se samo da će hrvatski narod imati dovoljno snage i mudrosti da ga barem dostojanstveno isprati i pokopa.“ Imao je baš toliko mudrosti.

Kao ni mnogi drugi, ni ja tada još nisam slutila što je sve detuđmanizacija, što će sve donijeti, koga će sve pomesti. Na simboličan način ona je već bila tu, pokraj odra. “Nešto“ ženskog roda, što je uzgajano kao novi smjer posttuđmanovskog slobodnog novinarstva, histerično je skakalo po Predsjedničkom uredu, pitajući „tko je to Genscher?“ Pa se bacilo na mobitel da izvijesti urednika kako je „došao neki Genscher“, pa se „Nešto“ željelo baciti na samog Genschera da mu postavi nekoliko pitanja, ljutito što Genscher ne želi raspravljati s „Nešto“ uz odar. „Nešto“ i njezinog urednika je dakako zanimalo zašto se Genscher došao oprostiti od diktatora i alternativno – ratnog zločinca.

Mirogoj, Zagreb – Pokop prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tudjmana. Sulejman Demirel Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Drugi veliki, koji je dugo stajao pred Tuđmanovim odrom bio je turski predsjednik Sulejman Demirel. Mnogima je i danas nepoznato da su Tuđman i Demirel imali odnose pune razumijevanja, slične poglede na državu pa i na BiH, da je Demirel bio mnogo bliži Tuđmanu, nego Izetbegoviću. Njemu Izetbegović nikada ne bi ostavio Bosnu u amanet. Demirel je već tada izvjesno predosjećao ili znao da je to posljednja etapa Turske kao moderne svjetovne države. Gradonačelnik Istanbula T. R. Erdogan, sa svojom neoosmanskom politikom i snažnim uporištem u islamu već je kucao na vrata.

13.12.1999.. Mirogoj, Zagreb – Pokop prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tudjmana. Janez Jansa; Viktor Orban Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Treći, pored odra, koji mi je ostao u sjećanju bio je Viktor Orban, tada mladi mađarski premijer u svome prvome mandatu. Orban nikada, pa ni tada ne stoji dugo na jednom mjestu i nikada pa ni tada nije se obazirao na političke konvencije i korektnost, čak uživajući na svoj način u prkosu svima. I koliko se sjećam kazao je, na iznenađenje „slobodarskih“ novinara, nešto slično onome što je prije desetak dana izgovorio u Zagrebu: da je došao ispratiti predsjednika Hrvatske, velikog državnika koji će nedostajati u stabilizaciji srednje Europe i čijim bi putem trebalo nastaviti.

Priznajem, tada nisam sasvim razumjela što to povezuje mladog mađarskog predsjednika vlade, inicijalno politički oblikovanog u Sorosevoj „školi“, tada još političkog liberala Viktora Orbana i Franju Tuđmana. Danas znam: povezuje ih strast prema politici, odanost državi i narodu, osjećaj za politički trenutak, sposobnost da vide unaprijed, upornost i odlučnost da ostvare svoje vizije unatoč i usprkos jačima od sebe. Uvijek tzv. mainstreamu usprkos. I Tuđman i Orban su mainstream naroda.

Osporavanjima i difamacijama unatoč, Tuđman kao spomenik od danas dočekuje „Nešto“ i druge antife na najljepšem ulazu u središte Zagreba.

Osporavanjima i difamacijama unatoč, Orbanova koncepcija EU postupno postaje europski mainstream. A Orban vođa tog narodnog manistreama u stabilizaciji srednje Europe i opstanku europske Europe, napisala je Višnja Starešina.

U Zagrebu otkriven spomenik Franji Tuđmanu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari