Pratite nas

Događaji

Karamarko: Što nam vrijede sloboda i neovisnost, ako ljudi odlaze iz zemlje?

Objavljeno

na

Točno u 18 sati voditelj Oliver Mlakar pozdravio je okupljene u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani ”Vatroslav Lisinski”, na svečanom obilježavanju 25-e obljetnice Prvog Općeg sabora HDZ-a. Prizor budi na sjećanje na dane otprije 25 godina koje su bile ispunjenje entuzijazmom, zapazio je Mlakar. Prisjetio se kako je tada slavio i dr. Franjo Tuđman te izazvao glasan pljesak u dvorani. Okupljeni skandiraju “Franjo, Franjo!”

original

Himnu je izveo mješoviti zbor “Janjevo”, koji je to isto učinio i na Prvom Općem saboru prije 25 godina, a potom je slijedila minuta šutnje kojom se odaje počast dr. Franji Tuđmanu i svim sudionicima Domovinskog rata koji su dali živote za domovinu Hrvatsku.

Voditelj je pozdravio prisutne; predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, gospođu Ankicu Tuđman i članove obitelji Tuđman, predsjednika Kluba utemeljitelja HDZ-a „Dr. Franjo Tuđman” (i član Predsjedništva) Milana Kovača, predsjednika mađarske Vlade Viktora Orbana, dr. Andreasa Scheuera, glavnog tajnika CSU-a, predsjednika HDZ-a BiH i člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića te ostale. Među okupljenima ne može se vidjeti Drago Prgomet.

Prikazan je kratki dokumentarni film “Prvi Opći sabor HDZ-a”, u kojem su obraćanja Hrvoja Hitreca, Gojka Suška, Stjepan Sulimanca… te dr.Franje Tuđmana, a prikazano je i polaganje vijenaca na grob dr. Ante Starčevića.

Pozdravi se upućuju i predsjedniku HSLS-a Darinku Kosoru, predsjedniku HSS-a Branku Hrgu, predsjedniku HSP AS, Ivanu Tepešu, predsjedniku Blok umirovljenici zajedno Milivoju Špiki te predsjedniku HRAST-a Ladislavu Ilčiću. Također, pozdravljeni su i branitelji koji prosvjeduju u Savskoj.

Na pozornicu je izašao Tomislav Karamarko koji je pozdravio okupljene.

“Prije 25 godina je bio povijesni događaj, bilo je puno više za borbe za demokraciju u tadašnjim uvjetima. Tuđman je tada najavio povijesni hod ka ostvarenju slobode i neovisne hrvatske države. Pozdravljam i hrvatske branitelje, junake koji su pod vodstvom vrhovnika i prvog predsjednika dr. Franje tuđmana obranili Hrvatsku. Pozdravljam i sudionike Prvog Hrvatskog sabora koji su bili tvorci i sudionici tog povijesnog događaja. U ovu dvoranu, izaslanici su hrlili u Zagreb sa svih strana domovine i svijeta. Tadašnji režim morao je popustiti pod silnim domoljubljem. Pokazalo se tada koliko je bila lažna promidžba u neprijateljskoj emigraciji. Ovdje se nije nikad nije osjetilo neprijateljstvo već zanos domoljublja koje nikome prijetilo”, započeo je Karamarko.

Podsjetio je i kako je Hrvatska tada bila suočena s prijetnjom agresije, komadanja i okupacije. U tim je okolnostima održan prvi Sabor. Na čelu je stajao Franjo Tuđman koji je koji mjesec kasnije postao predsjednikom države. Već sljedeće godine Hrvatska je proglasila neovisnost i stekla priznanje, da bi 1995. godine konačno postala cjelovita. Ne zaboravljamo da je Hrvatska stvorena Tuđmanovom ljubavlju, čežnjom i nadahnućem. Zbog toga je stekao trajnu naklonost hrvatskog naroda. Sve je manje oni koji to žele umanjiti. Blizu je čas kada ćemo u Zagrebu podići spomenik utemeljitelju suvremene hrvatske države i najvećem Hrvatu 20. st.  Tuđman je znao iz svih težnji pa i neuspjeha stvoriti povijesnu sintezu, uvažavajući pozitivne vidike desnice i ljevice, govorio je predsjednik HDZ-a, dodajući i da je HDZ bio i jest antitotalitarna stranka, a dosljedno provodi politiku hrvatske pomirdbe.

Znakovito je poručio i da ”tko misli HDZ rabiti za osobne probitke, bolje mu je da sam izađe iz stranke. Taj si luksuz više nećemo priuštiti. HDZ je ponovo pobjednička stranka u Hrvatskoj. S punom odgovornošću, možemo reći da HDZ ima povjerenje hrvatskih državljana i tako ulazimo u izbornu godinu.  Ponovo ćemo preuzeti odgovornost. Hrvatska je ponovo u krizi, a za to je najodgovornija domoljubna vlast. Nema javnog dobra koje se u protekle tri godine nije rastakalo i nema rješenog problema u korist nacionalnih interesa. Kad oni budu oporba spremni smo raditi na projektima koji traže nacionalni koncenzus. Povratak izvornim načelima koji je začeo dr. Franjo Tuđman, to je naš izvorni identitet. Domoljublje je za nas obveza”, upozorio je Karamarko.

Nadalje, osvrnuo se i na “sanaderovsko naslijeđe” stranke, ističući kako je “zlo korupcije i samopromocije zakinulo stranku, ali i čitavu Hrvatsku”, rekavši: ”Nismo bili imuni na to da HDZ od nekih ljudi bude iskorišten za privatne interese”, ispričavši se na taj način za zlouporabe koje su se događale u stranci u vrijeme mandata Ive Sanadera, kada je HDZ bio sučen s najvećim korupcijskim skandalima.

HDZ će poraditi na modernizaciji javne uprave uz zadržavanje modela županijske područne samouprave. Problem je njihova funkcionalnost te je važno raditi na njihovoj komunikacijskoj osposobljenosti. Tu će naša Vlada biti otvorena prema svima. Krajnji cilj je otvaranje novih radnih mjesta.

Suočeni smo s egzodusom desetak tisuća Hrvata, što je veći gubitak nego kada se slično događalo za vrijeme Tita. Ako znamo da gospodarski razvoj ovisi o demografskim trendovima onda je urgentno naći rješenje za zaustavljanje katastrofe u koju srljamo. Što nam vrijede sloboda i neovisnost ako nemamo ljudi, upitao je Tomislav Karamarko.

U svom je govoru naglasio i kako je za HDZ ”borba za život, a ne izumiruću domovinu naš cilj. Socijalni nauk Katoličke crkve uvijek će biti u interesu stranke. Naša zadaća je i skrb za Hrvate u BiH”.

Nije zaboravio ni osvrnuti se na kulturna i duhovna pitanja, koja su, po njegovu mišljenju, u žarištu naših interesa. ”Danas nemamo nacionalnu kulturnu politiku. Tome ćemo stati na kraj a podržat ćemo razvoj mjesnih, zavičajnih kulturnih projekata. Posvetit ćemo se i izobrazbi. Nećemo producirati višak ili nepotrebna zvanja. Nedopustivo je da se o Domovinskom ratu uči krivo ili nedovoljno. Moramo preispitati programske i učeničke standarde koji su oblikovani prema partikularnim interesima”.

I na kraju govora, šef HDZ-a je zaključio: ”Pred nama su novi izazovi u međunarodnoj politici. Počet ćemo se ponašati kao punopravna članica NATO-a i EU. Nećemo podlijegati regionalističkim eksperimentima. Želimo obnoviti partnerske odnose sa zemljama Srednje Europe, poput Njemačke, ali nećemo zanemariti i odnose s drugim zemljama”.

Karamarko je završio Tuđmanovim usklikom: “Neka nam živi jedina i vječna Hrvatska!”

Okupljenima se obraća predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ-a „Dr. Franjo Tuđman” Milan Kovač.

“Pitam se ima li razlike danas, nakon 25 godina. Tada su nam prijetili uhićenjima, zabranom, razoružavali su hrvatski narod. Sada, 25 godina posije njihovi sljednici rade njihov posao. Ja im poručujem da ćemo i ovaj put dobiti povjerenje naroda dvotrećinskom većinom kao i 90-e godine, skupa s našim koalicijskim partnerima”, rekao je Kovač.

“Tko može zaustaviti bijelu kugu koja vlada RH? To može samo zaustaviti HDZ. Međutim, ne možemo sami, već uz pomoć druge Hrvatske koja živi vani. Nakon smrti predsjednika Tuđmana, ta druga Hrvatska je prekinuta. Moramo im omogućiti pravo glasovanja kao što imaju ostali građani Hrvatske”, rekao je Kovač.

Ispred iseljeništva prisutnima se obraća Ivica Zdunić.

“Pred nama su parlamentarni izbori u koje idemo s pobjedničkim duhom. Treba biti vrlo oprezan i korektan jer nemamo vremena za gubiti. Ja sam sudionik Prvog Sabora, ali ako Bog da, još jednog”, rekao je Zdunić.

“Članovima Sabora urgiramo da dobijemo Ministarstvo iseljeništva. Zahtijevamo da se promijeni izborni zakon. Da se obustavi iseljavanje Hrvata, da pospješimo natalitet Hrvatske. Mi na tome radimo i živimo u tome s vama. Iako smo na relaciji vrlo daleko. Mi smo s vama“, dodao je Zdunić.

Slijedi obraćanje izaslanika Viktora Orbana, Antala Rogana, predsjednika Kluba zastupnika Fidsz-a u mađarskom parlamentu. “Mi se moramo zauzeti za sebe, jer se drugi za nas neće zauzeti. Zajedno smo preživjeli komunističku diktaturu kada su pokušali da utjecati da samostalno ne razmišljamo i radimo. U proteklih 25 godina hodali smo trnovitim putovima, ali smo se uspjeli izboriti za mogućnost da budemo sami. Mi, Mađari tu smo mogućnost počeli koristiti u posljednje četiri godine. To smo učinili kao jedinstvena nacija. Mnogima se nije svidjelo, ali tako smo postali uspješni. Jer lijeve Vlade i banke ranije su državu dovele gotovo u stečaj svojom politikom nerada. Ljevičarske vlade su zadužile narod, još prije četiri godine nas je čekala sudbina Grčke. Ali danas smo uspješni. Smanjili smo nezaposlenost”, rekao je. “Mađarska je uvijek podržavala hrvatska nastojanja. Siguran sam da bez HDZ-a ne bi danas bilo samostalne Hrvatske. Želim da HDZ dobije iduće parlamentarne izbore”, poručio je Rogan i poželio mnogo uspjeha Tomislavu Karamarku.

Dr. Andreas Scheuer, glavni tajnik CSU-a, svečanom obilježavanju obljetnice pridružio se video porukom.

Predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH Dragan Čović obratio se prisutnima.

“Prvi Sabor je povijesni, želim reći da je HDZ Republike Hrvatske kao i onaj u BiH jednako slave 25 godina zajedničkog djelovanja. Privilegija da vas mogu pozdraviti u ime svih nas i BiH je i značajna poruka. U zadnjih 25 godina promijenio se sve. kompletna konvencija dr. Franje Tuđmana je provedena do kraja”, rekao je Čović.

Čović je govorio o osnivanju HDZ BiH.

“Preznačajna je uloga HDZ u RH te u BiH, važna je ta nedjeljivost. Mi smo dobili parlamentarne izbore uvjerljivije nego ikada. Poslali smo poruku da bez naše stranke ne može se graditi budućnost, ali nam trebaju pobijede poput vaših do sada i kakve ćete sigurno još ostvariti”, obratio se Čović.

“Tražit ćemo za svakog građanina BiH, koji ima uvjete za glasovanje u Republici Hrvatskoj, da radi to kao čin dostojanstva, a ne u hiru nečije politike”, rekao je.

Naglasio je kako će HDZ BiH uvijek biti uz svoj narod.

“I Vas pozivamo da budete uz nas i iznesemo projekt BiH koja ne može živjeti na svaki način bez hrvatskog naroda i njihove ravnopravnosti s drugim narodima, zaključio je Čović.

Klapa “Kaleta” iz Zadra izvela je pjesmu “Velebite, suzo moja”.

Sjećanje na Tuđmana, Šuška i sve poginule branitelje

S najdubljim pijetetom prisjetili su se svih onih koji su svoje živote položili za neovisnu i suverenu Republiku Hrvatsku. Odavanjem počasti dvojici hrvatskih velikana 20. stoljeća započeo je dan kada se svečano obilježava 25. obljetnica Prvog Općeg sabora HDZ-a – dan kada je za predsjednika stranke u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“ izabran dr. Franjo Tuđman – utemeljitelj moderne hrvatske države.

diptih_IZ[ad id=”40551″]

>>Kako je to bilo 1990. godine

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Damir Borovčak: Komunistička zapovijed na Mirogoju još uvijek vrijedi

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju 10. prosinca na preoranom groblju hrvatskih vojnika 1941. – 1945. na Mirogoju u Zagrebu obilježen je Međunarodni dan ljudskih prava u organizaciji Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osijek, Hrvatskog domobrana Osijek, Žrtve za Hrvatsku Osijek i Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka – krilo Đakovo.

Poslije svete mise za duše pokojnih u crkvi Krista Kralja na Mirogoju održano je komemorativno sjećanje na mjestu njihovih grobova i poslije smrti obesčašćenih kosti hrvatskih bojovnika Nezavisne države Hrvatske.

Poginulim hrvatskim vojnicima komunistička vlast zapovjedila je preorati njihove grobove. Učinjeno je to po zapovijedi izdanoj 6. srpnja 1945. od zloglasnog partizansko-komunističkog Ministra unutarnjih poslova Vicka Krstulovića.

Na tom prekopanom i poravnatom nekadašnjem posljednjem počivalištu preminulih hrvatskih bojovnika od 1941. – 1945. sjećanje je obnovljeno prigodnim govorom i s imenima pokojnika na pripremljenih 550 svijeća.

U ime Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osijek istaknuo je kako su protiv diskriminacije i kršenja osnovnih ljudskih prava i uskraćivanja prava na obilježeni grob, hrvatski biskupi upozorili još 20. rujna 1945. Tada su u svom glasovitom Pastirskom pismu uputili poruku vjernicima:

„Napokon, još jednu bolnu i neobičnu činjenicu moramo vam napomenuti, predragi vjernici. Ni grobovi pokojnika nisu ostali pošteđeni. Na grobljima u Zagrebu, Varaždinu i drugim mjestima, odredbom neposredno pretpostavljenih vlasti, skidaju se križevi s grobova ustaša i njemačkih vojnika. Sami grobovi poravnati su tako, da se ne može raspoznati, gdje je tko pokopan. Ovakav postupak mora se osuditi. Pred smrću klanjaju se svi ljudi. I neprijatelj prestaje poslije smrti biti neprijatelj. I njemu pripada po nepisanim zakonima čovječanske uljudbe, koja izvire iz kršćanske ljubavi, pravo na pristojan grob. Poznato je, da su poslije prvoga svjetskoga rata nekadašnji neprijatelji i te kako poštivali i čuvali grobove vojnika, koji su kao osvajači pali u stranim zemljama. Danas se to kod nas uskraćuje vlastitim sinovima.“

Potom je govornik upozorio kako su na ovom groblju hrvatskih vojnika od 1941.-1945. pokopani oni koji su umrli u zagrebačkim bolnicama od posljedica rata, kao i vojnici koji su poginuli u borbama u okolici Zagreba. Odlukom komunističkih vlasti u srpnju 1945. uklonjena su nadgrobna obilježja i uništena, grobni humci su preorani, a obiteljima i danas nije dopušteno obilježiti grob člana svoje obitelji. Komunističko obrazloženje odluke o uklanjanju vojničkih groblja okupatora glasilo je: „Treba izbrisati svaki trag zloglasne fašističke vladavine. Tak je potrebno da se sravne sa zemljom svi vanjski znakovi po kojima bi se razaznalo mjesto gdje su se dizala takva groblja.“ Kako bismo razumjeli ovu naredbu moramo poznavati izričaj komunističke ideologije koji kaže: „Tko nije s nama protiv nas je“ ili u prijevodu, tko nije komunist taj je fašist.

Istaknuto je da se tom odlukom krši ljudsko pravo na obilježen grob, povrijeđen je mir i dostojanstvo pokojnika, narušeno je pravo na osobnost, sloboda vjeroispovijesti, ali je napravljena i diskriminacija iz mržnje barbarskim postupkom uništenja. Ljudska prava nisu izmišljena, ona su prirodna. Od rođenja do smrti, što godi bili u životu, postoje ljudska prava koja se odnose na svakog čovjeka i posvuda – ona su univerzalna. Ta prava vrijede u rodilištu, i na groblju, ona vrijede za pobjedničke i poražene vojnike, svi ljudi su jednaki u rođenju i smrti.

Uništenjem ovoga groblja povrijeđena je: Opća deklaracija o ljudskim pravima, Ženevska konvencija, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelja EU o temeljnim pravima, Ustav RH, Zakon o grobljima, Zakon o istraživanju uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, Kazneni zakon čl. 332 Povreda mira pokojnika.

Na groblju Mirogoj dostojanstveno su pokopani ugledni građani i obični ljudi. Ovdje brončane i kamene skulpture imaju prava i dostojanstvo po Zakonu o zaštiti spomenika kulture budući da je Mirogoj zaštićeni spomenik kulture. Na ovom groblju jedino nikakva prava nemaju hrvatski vojnici poginuli u vremenu 1941. do 1945. na ozemlju Hrvatske. Paljenjem 550 svijeća, na 550 grobnih mjesta, s imenom i prezimenom pokopanog hrvatskog vojnika, željelo se vratiti dostojanstvo ljudima koji anonimno počivaju u prikrivenim grobovima pored raskošnih grobnica groblja Mirogoj. Sukladno općoj Deklaraciji o ljudskim pravima pravu na slobodu vjeroispovijesti, tražimo da se ovim ljudima vrati dostojanstvo i mir, grobovi obilježe u skladu s vjerskom pripadnošću pokojnika. Na grob za kršćane u znaku križa, a za pripadnike islamske vjere znak nišana.

Selektivna primjena ljudskih prava je kršenje ljudskih prava. Zato što su ovi ljudi pripadali poraženoj vojsci, obiteljima je nametan osjećaj krivnje za zločine koje nisu počinili, tako da i danas postoje traume koje su prisutne u naraštajima koji nisu živjeli u to vrijeme. Ovo groblje je dio kulture sjećanja, ali i suočavanja s prošlošću. I na kraju govornik je završio prvim člankom Opće deklaracije o ljudskim pravima:

“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva”.

Molitvu za pokoj duša vojnika na preoranom groblju predvodio je za katolike velečasni Ante Pavlović, a za duše islamske vjeroispovijedi efendija Mersad Kvesić.

Potom je organizator zamolio da okupljeni upale pripremljenih 550 svijeća za 550 pokojnika na groblju hrvatskih vojnika 1941-1945. Svaka svijeća imala je ime i prezime pokojnika s datumom smrti.

Barbarstvo komunističkih vlasti 1945. koje su izdale neciviliziranu zapovijed i preorali groblja palih hrvatskih vojnika, još se uvijek poštuje i štiti. To je vidljivo na Mirogoju u Zagrebu. Neobilježene i neuređene grobne plohe na to ukazuju. Komunistička zapovijed na Mirogoju još uvijek traje. Na to su nas podsjetili pristigli domobrani iz Osijeka, koji su potaknuli na pomnije razmišljanje. Nakon 45 godina komunističkog terora i nakon 27 godina samostalne države Hrvatske, po prvi puta su upaljene svijeće i odana počast za sve obesčašćene bojovnike na preoranom dijelu Mirogoja. A zašto zakazuje gradska vlast i državna vlast, kad su u pitanju dostojanstvo i ljudska prava pokojnika na posljednje počivalište? Zar se potomci nemaju pravo sjećati svojih predhodnika palih za san o hrvatskoj slobodi. A s njima i svi istinoljubivi domoljubi pokloniti se žrtvama onih koji su poginuli u vihoru Drugog svjetskog rata za nikad dosanjanu slobodnu i samostalnu Hrvatsku.

fotografije  tekst: Damir Borovčak/HKV

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

POSUŠJE: Održana prva projektno-edukacijska radionica Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – BiH – Crna Gora

Objavljeno

na

Objavio

Projektno-edukacijska radionica o mogućnostima ostvarivanja sredstava iz Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020, održana je prvi put danas u Posušju.

Organizator je bio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske uz potporu Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova RH, te Agencije za regionalni razvoj RH, a radionica je održana na inicijativu Općine Posušje. Sudionici su bili predstavnici tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne samouprave i poduzeća u njihovom vlasništvu, i razvojnih agencija u Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanoskoj županiji u BiH.

Žana Ćorić, ispred Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kazala da su kao organizatori jako zadovoljni odazivom i spremnošću na suradnju, te da je to jako dobar temelj za nastavak rada. „Prva je ovo u nizu radionica koje planiramo. Ova je organizirana za zainteresirane iz Zapadnohercegovačke i Hercegbosnaske županije. Smatramo da je jedna od najvažnijih pouka ove radionice zajedništvo koje imamo“, kazala je Ćorić. Najavila je drugi poziv programa “Interreg IPA, prekogranična suradnja Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020“ koji kreće u prvoj polovici iduće godine. „Mi smo ovdje danas predstavili konkretne potrebne korake za ovaj poziv: kako jačati ljudske kapacitete, kako osmisliti projekt, kao ga realizirati, što može konkurirati u ovom programu, koji su potrebni koraci, što može biti prepreka,…“, kazala je Ćorić.

Prema riječima općinskog načelnika Branka Bage, cilj ove radionice je obučavanje kadrova i upoznavanje s mogućnostima financiranja iz fondova Europske unije, te zbližavanje svih djelatnika u općinskim institucijama koji bi radili i koji rade na ovim projektima.“Mi već imamo u tijeku jedan ovakav projekt. Riječ je o projektu koji je nastao u suradnji sa Šibensko – kninskom županijom, a odnosi se na nabavku CNC strojeva koji bi bili smješteni u poslovnoj zoni Osrdak.

Riječ je o jednom infrastrukturnom, proizvodnom i tehnološkom projektu za koji se nadamo da ćemo uspješno provesti“, kazao je Bago. Dodao je da ipak prioritet općine Posušje izgradnja kanalizacijske mreže. „Mi smo krenuli s nekim mini zahvatima na izgradnji kanalizacije, ali sami takav projekt ne možemo realizirati. Naš proračun je skroman, stoga očekujemo pomoć s državne razine, ali isto tako se nadamo da ćemo dio sredstava za ovaj problem povući iz dostupnih fondova EU“, kazao je Bago. Također je zahvalio Zvonku Milasu, predstojniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, na ukazanom povjerenju da Općina Posušje bude domaćin ovom događaju.

 

Stella Arneri ispred Agencije za regionalni razvoj RH je kazala da je ova agencija nositelj kada je u pitanju program “Interreg IPA, prekogranična suradnja Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020“. Upravo je ovaj program prilika stanovnicima BiH za povlačenje sredstava iz fondova EU. „Drugi poziv ovog programa kreće u provom djelu 2018. godine i bit će dostupno 35 milijuna eura sredstava i mi smo upravo tu u Posušju da bi predstavili ovaj poziv, jer smatramo da je ovo izvrsna prilika za doći do novih i dodatnih sredstava“, kazala je Arneri. Dodala je da je prekogranična suradnja vrlo važna, pogotovo za ova pogranična područja jer može riješiti jako puno problema. „U ovom slučaju granica nam nikako nije barijera“, kazale je Arneri.

Kristina Bilić, pomoćnica ministrice za regionalni razvoj i europske fondove RH je kazala da je jako važno za RH povezati se sa susjedima kako bi zajednički što uspješnije povlačili sredstav europskih fondova. „Cilj nam je kroz ovu radionicu dati naša iskustva ovoj lokalnoj zajednici kako bi mogli s nama kvalitetno sudjelovati u povlačenju sredstava. Želimo što više poništiti negativne učinke kada je u pitanju administracija, ali i suradnja. Mi smo ovdje u ulozi podupiranja naših partnera,“ kazala je Bilić.

Cilj Projektno-edukacijske radionice bilo je jačanje kapaciteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, te poticanja prekogranične i regionalne suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a predavači su bili Anđelka Hajdek, Ante Vukasović, Antonija Ermut Erceg te Kristjan Futač koji je moderirao i panel diskusiju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari