Pratite nas

Intervju

(VIDEO) Karamarko: Sve Vlade se zadužile 211 mlrd., a samo ova 100 mlrd. kuna

Objavljeno

na

Država je loš poslodavac jer ne otvara radna mjesta – izjavio je šef HDZ-a Tomislav Karamarko u emisiji Oporbeni zarez Hrvatskog radija. Smatra da se mora pomoći poduzetnicima, ali i naučiti kako iskoristiti novac iz europskih fondova. Vladajućima je uputio kritiku.

[ad id=”68099″]

Karamarko je za emisiju progovorio o gospodarskom programu HDZ-a koji je danas predstavljen najužem stranačkom vodstvu, kao i svim ostalim aktualnim temama.

Puno se priča o našem gospodarskom programu, ali bi više trebalo pričati o programu vladajuće koalicije koja tri i pol godine ne provodi ništa i očito je da programa i nema. Mediji bi se trebali baviti onime što ova Vlada namjerava napraviti još ova dva-tri mjeseca do kraja mandata, rekao je Karamarko.

Što se tiče našeg programa već je objavljeno da ga naši stručnjaci rade u suradnji sa stručnjacima IFO instituta iz Bavarske. Program je tu, tu su nam kolege iz Münchena, i danas razgovaramo o njemu. U onom momentu kad saznamo kad su izbori počet ćemo ga komunicirati s javnošću, sa stručnom javnošću i s građanima koji su zainteresirani, najavio je šef HDZ-a.

Primarni zadatak tog programa je pobuđivanje malog i srednjeg poduzetništva i otvaranje radnih mjesta. Čitavim nizom mjera treba im dati više zraka za disanje i vjetar u leđa od države jer država je loš poslodavac i ne otvara radna mjesta. To rade poduzetnici, privatnici, inventivni ljudi kojima tržava treba biti servis. U zadnje tri i pol godine ih Hrvatske je iselilo minimalno 100.000 ljudi. Sada idu obrazovani ljudi – to treba zaustaviti. U njih je Hrvatska ulagala – to je važna stvar i o tome ovisi naša budućnost, smatra Karamarko.

Jako je bitno koruištenje EU fondova. Ova Vlada u dvije godine nije iskoristila niti 30% onog što se trebalo iskoristiti. Mi smo jedina država u EU-u koja je više uplatila nego što je povukla. Uplatili smo 750 milijuna kuna, a povukli 720 milijuna kuna. Dake poslujemo negativno, mišljenja je.

Ova Vlada se zadužila 100 milijardi kuna u tri i pol godine. Sve Vlade do 2011. godine do Milanovića su se zadužile 211 milijardi kuna, a ova u tri i pol godine 100 milijardi kuna. Za što? Za nikakav rast građani su zaduženi, njihovi unuci, a možda i praunuci. Je li se isplatilo zadužiti za propadanja gospodarstva i iseljavanje, pita se Karamarko.

Treba nam stvaranje nove vrijednosti kroz otvaranje radnih mjesta. Treba učiniti sve, i promjenom porezne politike, da naš poduzetnik bude doista poduzetan i da mu se u Hrvatskoj isplati imati firmu, a ne da ju registrira vani. To je nedopustivo. Koji je to kapital na osnovu kojeg vladajući traže novi mandat? Da bi ova agonija i dalje trajala, oštar je bio Karamarko.

Hrvatska je zemlja potencijala, osim mora imamo bogatstvo naših ljudi. Gdje god vani rade bilo da su radnici ili doktori znanosti, jako dobro funcioniraju. Tamo je posložen sustav, to i mi moramo učiniti,objasnio je kako možemo napredovati.
http://video.hrt.hr/2906/oporbeni_zarez_29_06_2015_web.mp4

S gospodarskim programom HDZ-a upoznaje se najuže vodstvo stranke

Prijedlog gospodarskog programa HDZ-a, koji je pripreman u suradnji sa stručnjacima iz münchenskog IFO instituta, najužem vodstvu stranke , osim njemačkih stručnjaka, predstavljaju predsjednik HDZ-ova Odbora za financije Tomislav Ćorić i zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić.

Predstavljanje gospodarskog programa koji je HDZ-ova vizija ekonomskog oporavka Hrvatske, počelo je u 11 sati u Središnjici, a uz predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, nazoče i glavni tajnik Milijan Brkić, politički tajnik Tomislav Čuljak, međunarodni tajnik Miro Kovač te Karamarkov gospodarski savjetnik Martin Pastuović.
HDZ će svoj gospodarski program javnosti pokazati kad Vlada objavi datum izbora.

HDZ planira smanjiti PDV-a na hranu na deset posto, ali i PDV-a na dječje potrepštine, turističke i ugostiteljske usluge. Programom se predviđaju i konkretni prijedlozi za racionalizaciju i veću učinkovitost javne uprave. “Idemo na kriterije izvrsnosti i kvalitete u radu, uvođenje mjerenja uspješnosti i postizanja rezultata i ciljeva, a sve ono što je preklapanje ćemo otkloniti”, poručila je Maletić.

Što se tiče smanjivanja broja ljudi u javnoj upravi napravit će se njihova kvalitetna preraspodjela jer istodobno na određenim mjestima postoji i suficit i deficit kadrova. Gospodarskim programom HDZ-a ne predviđa se devalvacija kune, već se zauzima za njezinu stabilnost i vraćanje povjerenja u domaću valutu. Želi se i što prije ispuniti mastriške kriterije kako bi Hrvatska što prije ušla u eurozonu.

Maletić je kazala i da se planom ne predviđa ukidanje županija dok će biti spajane i ukidane općine koje ne budu pružale kvalitetne usluge poduzetnicima, građanima, javne usluge te koje ne budu radile po modelima uspješnih lokalnih jedinica.

>>IVANA MALETIĆ OTKRIVA ‘Ovo su tri glavne točke gospodarskog programa HDZ-a’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Predsjednica: Mislim da se štrajk učitelja pretvorio u politički igrokaz

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Media servis

Uoči službenog početka kampanje za predsjedničke izbore u Intervjuu tjedna Media servisa aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović progovorila je o kampanji, izborima, štrajku prosvjetara, ali i gafovima zbog kojih je kroz tekući mandat često bila na meti kritika. S predsjednicom je razgovarala urednica Media servisa Andrea Barać.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

ANTON KIKAŠ: JNA je znala da dolazimo, ali nisu znali kada

Objavljeno

na

Objavio

Anton Kikaš, Ivan Ban, Rijeka - Pula

Hrvatski iseljenik, poduzetnik i pjesnik Anton Kikaš ovih dana obilazi Istru i Primorje. Prenio je dojmove i pozitivne reakcije publike na njegov film ”Nisam se bojao umrijeti”, koji govori o njegovom hrabrom pokušaju dovođenja aviona s 18 tona oružja u Hrvatsku 31. kolovoza 1991. godine. Isto tako, ovdje je i zbog filma “Hrvatske sportske legende – 120 godina hrvatskog sporta”, čiji je producent. Riječ je o filmu koji prikazuje najslavnije trenutke hrvatskog sporta. Oba filma u režiji su Jakova Sedlara, piše direktno.hr

Anton Kikaš za vrijeme Domovinskog rata pomagao je Hrvatskoj na razne načine. Prije svega, za obranu Hrvatske prikupio je milijune dolara, a svojim i novcem hrvatskih iseljenika kupio je oružje za obranu domovine.

Riječ je o čovjeku koji je za svoj doprinos Kanadi 2012. godine dobio Dijamantnu jubilarnu medalju Kraljice Elizabete II. Na pitanje oprašta li ljudima koji su mu činili zlo u vojnom zatvoru u Beogradu, u jednom dahu govori kako ih ni u jednom trenutku tih tri mjeseca nije mrzio jer njegovo srce… I zastaje. Hrabro nastavlja kako ga batine i prijetnje nisu slomile.

Za što su vas teretili i gdje ste nalazili svoj mir? Što vas je očuvalo da ne klonete?

Pripisivali su mi da radim po nalogu dr. Franje Tuđmana, da se hrvatski bojovnici obučavaju na mojoj farmi blizu Toronta, da rušim Jugoslaviju i tome slično. Međutim, uporno sam tvrdio da sam organizirao dobrotvorne večere za osnivanje hrvatskih katedri na američkim sveučilištima, da sam prikupljao i davao novac za gradnju hrvatskih crkvi, uključujući i izgradnju nove velebne crkve Kraljice Mira u Hrvatskom franjevačkom središtu u Norvalu pokraj Toronta, te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu itd. Pisao sam pjesme i čitao pravnu literaturu. To me držalo.

Imali ste najbolju namjeru, no želja se pretvorila u noćnu moru. Kao što vidimo u filmu, plan je bio da se ide u Trst, no greškom pilota ruta je promijenjena?

Na upit kontrole leta iz Beograda, umjesto da kaže da zrakoplov ide u Trst, pilot je rekao da ide za Ljubljanu, nakon čega su se digla dva MIG-a JNA iz Pule i prisilila nas da sletimo na Pleso. Znalo se da dolazimo, ali nisu znali kada jer ni ja nisam točno znao kada do zadnjeg trenutka. Ubrzo sam uhićen i helikopterom odveden u Bihać, a potom avionom u Beograd na Batajnicu. Iako je hrvatska dijaspora nudila novac za puštanje, nakon torture od tri mjeseca na kraju sam ipak razmijenjen za generala JNA Milana Aksentijevića i nekoliko oficira, uz, naravno, posredstvo hrvatske Vlade i tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška. Nakon povratka u Kanadu, održao sam tiskovnu konferenciju i na kraju sam rekao novinarima: ”Ne daj Bože, kad bi moja nova domovina Kanada bila napadnuta od stranog agresora kao moja Hrvatska, ja bih za Kanadu učinio isto što i za svoju domovinu Hrvatsku”. Tek su s takvim objašnjenjem Kanađani shvatili dubinu moje akcije i domoljublja. No, unatoč neuspjehu, sve bih ponovio bez razmišljanja. Žao mi je samo što smo bili nadomak cilju.

Kako gledate na današnju situaciju u Hrvatskoj i kakav je osjećaj domoljublja u inozemstvu?

Nisam sasvim zadovoljan. Kao narod znamo, možemo i moramo bolje, jer naši potencijali su u svakom spektru društva ogromni. Svatko pojedinačno mora dati sve od sebe i truditi se da bude bolje. Imamo svoju zajednicu i državu i potrebno ju je uređivati. Moj životni moto uvijek je bio: ”Res non verba – Djela, a ne riječi”. Mi Hrvati diljem svijeta itekako pratimo situaciju u domovini. U mom biću spojila su se dva podneblja, ono iz Hrvatske i BiH, te ono iz Kanade, moje druge domovine. Ovo je moj sedmi dolazak u Lijepu našu u posljednjih godinu dana, što samo po sebi govori kako se lijepo osjećam, kao da nikad nisam ni otišao, a bilo je to prije 50 godina. O potvrdi snažnih veza govori i činjenica da postoje direktne avionske linije Toronto-Zagreb.

Mislite li da dijaspora mora biti više uključena u hrvatska zbivanja?

Dijaspora ne smije biti ni zanemarena ni favorizirana. Domovina nam leži u srcu i uvijek smo spremni pomoći. Istini na volju, druga domovina živi u inozemstvu. Pitanje je, čini li druga strana ono što bi morala činiti djelima? Hrvatska mora privući investitore, a ne da ih koči birokracija i nedostatak povlastica kojima ih druge države privlače.

Mislite li se aktivnije uključiti u razvoj Hrvatske? Koja je vaša vizija?

Hrvatsku sanjam u najljepšim bojama. Sanjam je kao što smo je sanjali 15. siječnja 1992., kada je priznata kao neovisna i suverena država. Odgojen sam u duhu koji njeguje obitelj, ljubav, vjeru i domoljublje. Sve je na nama. Imamo bogomdan geografski položaj, imamo pamet i sve je na nama. Vrijeme ne treba gubiti.

Bili ste zapaženi sportski djelatnik u Kanadi. Godine 1988. bili ste predsjednik nogometnog kluba Croatia Toronto, jednog od najstarijih i najtrofejnijih klubova u dijaspori. Što nam možete reći o tom razdoblju?

Davne 1982. godine poklonio sam Nogometnom klubu Dinamo američku turneju. Bio sam organizator gostovanja Hrvatskog narodnog kazališta, hrvatskih glazbenika, projekcije velikog broja hrvatskih filmova, predavanja i promocije novih knjiga iz Hrvatske, a što činim i danas. Vodim i uređujem hrvatski televizijski program CROATICA TV. Mladi se kroz sport povezuju i poistovjećuju s Hrvatskom. Bio bih najsretniji čovjek kada bi naši Vatreni došli na turneju među jaku hrvatsku zajednicu u SAD-u i Kanadi. To bi bio najljepši dar nama iseljenim Hrvatima. Trofeji i trenuci slavlja, to je ono meni najsvetije, ono što nas spaja.

Vaša su ljubav također pjesma i poezija? Koji motivi dominiraju u Vašim pjesmama?

Tako je. Pisao sam pjesme za Đuku Čaića, Tomislava Ivčića i Mladena Grdovića, Krunoslava Cigoja, Veru Svobodu i druge glazbenike. Ponosan sam na svoj hrvatski narod što se najbolje oslikava u mojim stihovima. Objavio sam zbirku pjesama i omogućio izdavanje nekoliko knjiga na engleskom jeziku s hrvatskom tematikom. I dozvolite mi još nešto, inertnost ustanova i institucija prema povijesnom filmu “Hrvatske sportske legende” motivirala me da se aktivno uključim kako bi film ugledao svjetlost dana, jer kroz njega promoviramo i potvrđujemo da je Hrvatska u sportu svjetska velesila. Nemjerljiv je doprinos hrvatskih sportaša i pjevača bio u promociji zemlje 90-tih.

Priredio: Ivan Ban

Izvor: direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari