Pratite nas

Komentar

Karamatić: BiH je loš brak, vrijeme je za brakorazvodnu parnicu

Objavljeno

na

Bošnjaci su odlučili da nam još jednom nametnu predstavnika. Osobno mislim kako je vrijeme da razvrgnemo ovaj loš brak i pokrenemo brakorazvodnu parnicu. – rekao je Karamatić.

Komentirajući pobjedu Željka Komšića koji će treći put ući u Predsjedništvo BiH kao hrvatski kandidat biran bošnjačkim glasovima, Karamatić je rekao da ga BiH, a napose FBiH podsjeća na loš brak te kazao da očekuje brakorazvodnu parnicu.

– BiH, a napose Federacija već dugi niz godina funkcionira kao loš brak u kome jedan partner pokušava dominirati nad drugim.

Na ovim izborima unatoč maestralom rezultatu stranaka HNS-a Bošnjaci su odlučili da nam još jednom nametnu predstavnika. Osobno mislim kako je vrijeme da razvrgnemo ovaj loš brak i pokrenemo brakorazvodnu parnicu. – rekao je Karamatić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Hebrang: Vrijeme je za lustraciju hrvatske povijesti, za sve pa i za pozdrav ‘Za dom spremni’

Objavljeno

na

Objavio

Izjavu predsjednice kako je ”pogriješila tvrdeći da je pozdrav ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav” za Direktno.hr komentirao je prof. dr. Andrija Hebrang, bivši potpredsjednik Vlade i HDZ-a, ratni ministar zdravstva, a kasnije i obrane, čovjek koji je od prvoga dana javno podržavao:

”Gospođa Predsjednica u svojoj procjeni da bez otklona prema lijevo liberalnoj ljevici kojoj hrli sve više Hrvata ne može dobiti drugi mandat, odrekla se i pozdrava ‘Za dom spremni’. Smatram da je njezina odluka o otklonu ispravna, jer sve više naših ljudi na svim razinama biraju one ‘lijevije’, ali o pozdravu treba još raspravljati. Je li ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav, povjesničari se spore-spominju primjere Zrinskoga, bana Jelačića i druge- ali je točno da je kontaminiran za vrijeme NDH zbog njezine suradnje s fašistima i nacistima. Postoji spornost tog pozdrava čak i u zaključcima  Vijeća za suočavanje s prošlošću, čiji članovi, iako neravnopravno odabrani, preporučuju da je pozdrav ‘Za dom spremni“ dopustiv u iznimnim situacijama”, kaže dr. Hebrang.

No, dodaje:

”Doduše, to jednostrano Vijeće potpuno abolira zločinački simbol crvene petokrake, tvrdeći da je imala pozitivnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Preostaje nam  pitanje, je li razdoblje toga rata jedino važno za povjesna stajališta?! Nije li ta crvena petokraka, u koju su mnogi u nas još uvijek zaljubljeni, poslije rata dobila savim drugačiji predznak, jer su pod tim znakom dubijene u miru stotine tisuća ljudi bez suđenja? Uostalom, kao i u nedavnoj srpsko-crnogorskoj agresiji”.

Hebrang nadalje objašnjava:

”Pozdrav ‘Za dom spremni’ doživio je drugačiju sudbinu. Taj je pozdrav u srpsko-crnogorskoj agresiji postao antifašistički! Naime, ta je agresija imala sva obilježja fašizma, uključivši strategiju ubijanja civila kao primarni cilj. To dokazuje i naša evidencija identificiranih civilnih žrtava i to je jedini rat u kojemu je ubijeno više civila nego vojnika. Naime, po evidenciji i identifikacijama Glavnog sanitetskog stožera RH, srpsko-crnogorski agresor ubio je 7263 civila, od čega su 43,8% žene i 4,8% djeca, dakle polovina ubijenih su žene i djeca! Njihova artiljerija srušila je 14 bolnica, uništila hrvatsko gospodarstvo za desetljeća u naprijed. Na taj fašizam ustala je hrvatska mladost koja je pozdravljala s pozdravom ‘Za dom spremni’.

Prisjeća se i ovoga:

”Moj prvi susret s tim pozdravom bio je na istočnom slavonskom bojištu, gdje su ga pod kišom granata rabile hrabre jedinice HOS-a. Poslije sam ga čuo na bojištima Posavine, zapadne Slavonije, prilikom slobađanja Kupresa, ali i u okruženoj Srednjoj Bosni i svugdje gdje sam sudjelovao u ratnom sanitetu. Nitko nije te momke zbog pozdrava kritizirao, nego su im zahvaljivali na hrabrosti što su se oduprli novovjekom fašizmu. Zato su i hrvatski sudovi oslobodili Marka Perkovića Thompsona koji je taj pozdrav uvrstio u jednu od najljepših domoljubnih pjesama.

Što zaključiti? Povijest ne počinje i ne završava na Drugom svjetskom ratu. Barem ne za Hrvatsku, koja je stvorena i obranjena od srpsko-crnogorske fašističke agresije i to razdoblje bi se konačno trebalo vrednovati u povijesti. Jer, u tom ratu zauvijek je obranjena neovisna Hrvatska i za Hrvate i sve građane koji u njoj žive i vole je, nema važnijeg povijesnog razdoblja. Zato to razdoblje treba poštivati i objektivno vrednovati. Vrijeme je za lustraciju hrvatske povijesti, za sve  pa i za  pozdrav ‘Za dom spremni’, piše Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari