Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić: Crkva je sveta, ali to ne znači da je svaki njezin član svet i bezgrješan

Objavljeno

na

Nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić pozvao je u nedjelju iz Marije Bistrice vjernike da se “postojanom molitvom” pridruže papi Franji “podržavajući ga u svim nastojanjima kojima želi obnoviti lice Crkve koja je sveta, ali to ne znači da je svaki njezin član svet i bezgrješan”.

“Crkva je nažalost i ranjena te krvari zbog svojih grješnih članova. No, svetost Crkve sastoji se u moći posvećivanja što je Bog u njoj čini usprkos ljudskoj grješnosti. Svetost Crkve je izraz Božje ljubavi koju čovjekova bijeda ne može uništiti”, istaknuo je kardinal u propovijedi na 287. zavjetnom hodočašću vjernika grada Zagreba i hodočašću mladih Zagrebačke nadbiskupije.

Za to je hodočašće istaknut slogan “Pred očima Presvete Bogorodice”, što su riječi koje je u Bistrici, prije 20 godina, 3. listopada 1998. godine, izgovorio sveti papa Ivan Pavao II prigodom beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca.

Mladi ponosno ističu svoju vjeru 

“Kada je prije 20 godina ovdje na izniman način posvjedočena naša pripadnost Kristu, Blaženoj Djevici i istoj svetosti koju je živio blaženi Alojzije Stepinac, dijelili smo i radost i snagu te pripadnosti koja je donijela nove plodove. Oni su do kraja poznati samo Gospodinu, ali smo ih i mi svjesni, osobito po novome naraštaju mladih koji pokazuju da se ne boje očitovati svoju pripadnost Bogu”, istaknuo je kardinal, zahvalivši obiteljima, očevima i majkama, koji ih usmjeravaju u život.

“Baš kao i tada, i danas smo donijeli relikvijar blaženoga Alojzija i položili ga ispred oltara, da bismo cijelomu svijetu, pred očima Bogorodice, rekli da blaženi Alojzije pripada nama te da i mi s njime pripadamo i Crkvi i narodu hrvatskom.
Lijepo je nakon dvadeset godina, usprkos svim napadima i gomilanju neistina, kojima se pokušava poljuljati ta pripadnost, vidjeti mlade koji ponosno ističu svoju vjeru i sebe prepoznaju u svetosti blaženoga Alojzija”, naglasio je Bozanić.

Najavio je da će se za manje od dvije godine, 2020., u Zagrebu održati Susret hrvatske katoličke mladeži, te sve pozvao da se s “velikom otvorenošću” uključe u njegovu pripremu “radujući se zanosu naših mladih”.

Nadbiskup zagrebački najavio je i će 20. listopada ove godine, nedaleko od Bistričkoga svetišta, u mjestu Poznanovec, gdje se gradi crkva koja će biti posvećena svetom Ivanu Pavlu II., predvoditi euharistijsko slavlje u zahvalnom spomenu na dvadesetu obljetnicu njegova pohoda, ali i u zahvalnosti za sve što je učinio u ljubavi prema nama vjernicima i Hrvatskoj.

“Osjećamo da nas je sveti Ivan Pavao II. Kristovom snagom zaštitio (…) On je došao ovamo da bi, pred očima Bogorodice, skinuo veo s lika kardinala Alojzija Stepinca, da bi svijetu rekao komu pripadamo svojom vjerom i kulturom (…) Molimo da s lika blaženog Alojzija bude podignut i zadnji veo”, pozvao je kardinal.

Drama osamljenosti i zatvaranja u sebe

Nadbiskup zagrebački okupljene je podsjetio i kako, iako živimo u vremenu nevjerojatnih tehničkih mogućnosti povezivanja, “osjećamo i svu dramu osamljenosti i zatvaranja u sebe kod ljudi današnjice”. “Sve su izrazitije teškoće u izgradnji zajedništva, uzajamnoga poštivanja i dijeljenja dobra. To se osjeća u obiteljima i među rodbinom, među znancima i prijateljima, u poslovnoj suradnji i u društvu”, upozorio je kardinal.

“Kako je neprimjereno vidjeti za istim stolom u šutnji supružnike, obitelj ili prijatelje, koji su zabavljeni svatko sa svojim sredstvom komuniciranja”, rekao je kardinal i podsjetio kako je istinsko slušanje i komuniciranje s drugima pravi  dar kojim je čovjeka obdario Bog.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Dosta je mlakosti, treba nam oganj i sila Duha Svetoga

Objavljeno

na

Objavio

Proprok Jeremija je otvoreno prozivao bezvlađe, pljačku, nemoral svoga naroda. Ti prozvani su se žalili vladaru Sidkiji kako tako buni narod i slabi snagu vojske. Kriv prorok što govori istinu.

Sidkija im je odgovorio da mu oni presude jer, reče, da i on više ne vlada tim paralelnim sustavom kriminala i umreženoga zla. Možemo li u toj slici prepoznati naše vrijeme i načine života?

Često čujemo, što je najgore čak od klera, kako treba tražiti pogodno vrijeme za navještaj i govor istine? Zar nije uvijek vrijeme reći istinu i navijestiti Krista?

Što bi to Crkvu brigali politički procesi, izborne kampanje, geostrateška gibanja, ako je u pitanju nauk Isusa Krista i iznošenje poslanja Crkve? O tim dilemama na temelju Božje riječi razmatra fra Mario Knezović.

On nastavlja kako je Isus došao oganj baciti na zemlju. Taj oganj je sila Duha Svetoga. Taj oganj treba spržiti i spaliti svaki grijeh.

Taj oganj treba spaliti modele života u kojima se zlo razmahalo, a kreposti su ugušene. Taj oganj mora spaliti licemjerstvo i snagu moćnijih koji ugnjetavaju slabije.

Hoće nas se, što je strašno, kaže fra Mario, učiti korektnosti navještaja koji je bezličan i mlak. Progovorio je i o mladima koji tako olako u razvratu bace dobivene milosti kao bisere pred svinje. Vrlo poticajnu i otvorenu propovijed možete poslušati ovdje.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Jelena križarica – majka cara Konstantina

Objavljeno

na

Objavio

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Majka je cara Konstantina Velikog, rođena je 247. godine u skromnoj obitelji u Bitiniji. Služeći u staji, upoznao ju je i oženio vojni časnik Konstancije Klor. Kad joj je muž postao car, Jelena se morala po­vući, jer po rimskom zakonu bila je zabranjena ženidba između patricija i plebejke.

Tako je Jelena ostala u pozadini sve dok joj sin Konstantan nije 306. godine zauzeo carsko prijestolje.

Tada ju je sin Konstantin doveo na carski dvor i dao joj naslov „Augusta”, omogućio joj slobodan pristup carskoj riznici i dao joj je sve počasti koje su pripadale carici.

Nakon što je poučena u vjeri primila je sakrament krštenja. Jelena je iskoristila svoj visoki položaj u korist siromaha, zatvorenika, progonjenih i potlačenih. Njezinim zalaganjem u Betlehemu je izgrađena bazilika Kristova rođenja, a na Maslinskoj gori bazilika Uzašašća. Jelena je odlučila pronaći ostatke Kristova Križa na Golgoti.

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari