Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić: Crkva je sveta, ali to ne znači da je svaki njezin član svet i bezgrješan

Objavljeno

na

Nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić pozvao je u nedjelju iz Marije Bistrice vjernike da se “postojanom molitvom” pridruže papi Franji “podržavajući ga u svim nastojanjima kojima želi obnoviti lice Crkve koja je sveta, ali to ne znači da je svaki njezin član svet i bezgrješan”.

“Crkva je nažalost i ranjena te krvari zbog svojih grješnih članova. No, svetost Crkve sastoji se u moći posvećivanja što je Bog u njoj čini usprkos ljudskoj grješnosti. Svetost Crkve je izraz Božje ljubavi koju čovjekova bijeda ne može uništiti”, istaknuo je kardinal u propovijedi na 287. zavjetnom hodočašću vjernika grada Zagreba i hodočašću mladih Zagrebačke nadbiskupije.

Za to je hodočašće istaknut slogan “Pred očima Presvete Bogorodice”, što su riječi koje je u Bistrici, prije 20 godina, 3. listopada 1998. godine, izgovorio sveti papa Ivan Pavao II prigodom beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca.

Mladi ponosno ističu svoju vjeru 

“Kada je prije 20 godina ovdje na izniman način posvjedočena naša pripadnost Kristu, Blaženoj Djevici i istoj svetosti koju je živio blaženi Alojzije Stepinac, dijelili smo i radost i snagu te pripadnosti koja je donijela nove plodove. Oni su do kraja poznati samo Gospodinu, ali smo ih i mi svjesni, osobito po novome naraštaju mladih koji pokazuju da se ne boje očitovati svoju pripadnost Bogu”, istaknuo je kardinal, zahvalivši obiteljima, očevima i majkama, koji ih usmjeravaju u život.

“Baš kao i tada, i danas smo donijeli relikvijar blaženoga Alojzija i položili ga ispred oltara, da bismo cijelomu svijetu, pred očima Bogorodice, rekli da blaženi Alojzije pripada nama te da i mi s njime pripadamo i Crkvi i narodu hrvatskom.
Lijepo je nakon dvadeset godina, usprkos svim napadima i gomilanju neistina, kojima se pokušava poljuljati ta pripadnost, vidjeti mlade koji ponosno ističu svoju vjeru i sebe prepoznaju u svetosti blaženoga Alojzija”, naglasio je Bozanić.

Najavio je da će se za manje od dvije godine, 2020., u Zagrebu održati Susret hrvatske katoličke mladeži, te sve pozvao da se s “velikom otvorenošću” uključe u njegovu pripremu “radujući se zanosu naših mladih”.

Nadbiskup zagrebački najavio je i će 20. listopada ove godine, nedaleko od Bistričkoga svetišta, u mjestu Poznanovec, gdje se gradi crkva koja će biti posvećena svetom Ivanu Pavlu II., predvoditi euharistijsko slavlje u zahvalnom spomenu na dvadesetu obljetnicu njegova pohoda, ali i u zahvalnosti za sve što je učinio u ljubavi prema nama vjernicima i Hrvatskoj.

“Osjećamo da nas je sveti Ivan Pavao II. Kristovom snagom zaštitio (…) On je došao ovamo da bi, pred očima Bogorodice, skinuo veo s lika kardinala Alojzija Stepinca, da bi svijetu rekao komu pripadamo svojom vjerom i kulturom (…) Molimo da s lika blaženog Alojzija bude podignut i zadnji veo”, pozvao je kardinal.

Drama osamljenosti i zatvaranja u sebe

Nadbiskup zagrebački okupljene je podsjetio i kako, iako živimo u vremenu nevjerojatnih tehničkih mogućnosti povezivanja, “osjećamo i svu dramu osamljenosti i zatvaranja u sebe kod ljudi današnjice”. “Sve su izrazitije teškoće u izgradnji zajedništva, uzajamnoga poštivanja i dijeljenja dobra. To se osjeća u obiteljima i među rodbinom, među znancima i prijateljima, u poslovnoj suradnji i u društvu”, upozorio je kardinal.

“Kako je neprimjereno vidjeti za istim stolom u šutnji supružnike, obitelj ili prijatelje, koji su zabavljeni svatko sa svojim sredstvom komuniciranja”, rekao je kardinal i podsjetio kako je istinsko slušanje i komuniciranje s drugima pravi  dar kojim je čovjeka obdario Bog.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Biskup Košić: Drinske mučenice su primjer stradanja Hrvata i katolika kroz povijest u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hodočašće Drinskim mučenicama

Putevima Drinskih mučenica hodočastili su svećenici i vjernici Sisačke biskupije, predvođeni biskupom Košićem 22. i 23. ožujka, posjetivši Sarajevo, Pale i Goražde. Po dolasku u Sarajevo hodočasnicima su se priključile sestre Kćeri Božje ljubavi iz samostana na Banjskom brijegu koje su bile domaćini kroz ova dva dana.

Nakon posjeta Vrelu Bosne u samostanskoj crkvi Kraljice Krunice – svetištu Drinskih mučenica u Sarajevu održana je pobožnost križnog puta, a zatim i misno slavlje koje je predvodio biskup Košić u zajedništvu s generalnim vikarom Biskupije mons. Markom Cvitkušićem, dekanom Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Ivanom Hrenom i kapelanom u petrinjskoj župi sv. Lovre vlč. Hrvojem Zovkom.

U homiliji biskup je istaknuo kako su Drinske mučenice primjer stradanja Hrvata i katolika kroz povijest u BiH, ali i kako iako je njihova tijela odnijela hladna Drina, nije odnijela uspomenu na njih, a koja podsjeća kako vrijedi dati život za vjeru i Krista. Na kraju biskup je pozvao okupljene na molitvu za Hrvatski narod u BiH i skoro proglašenje mučenica svetima.

Na početku drugog dana posjećeni su ostaci samostana „Marijin Dom“, gdje su sestre požrtvovno njegovale bolesnike, velikodušno dijelile kruh djeci državnog Dječjeg doma ne razlikujući ih po vjeri i naciji, te pomagale siromahe i prosjake koji su im dolazili s Romanije.

Posjećena je i župa i crkva Sv. Josipa Radnika na Palama u koju su sestre redovito dolazile na misu. Tamo je, pozdravivši goste, upravitelj župe vlč. Fabijan Stanušić, progovorio je o djelovanju s. Jule, s. Berchmane, s. Krizine, s. Antonije i s. Bernadete, te o njihovom stradanju, kao i o stradanju župe i župljana kojih je danas tek stotinjak.

Nakon misnog slavlja koje je predvodio biskup, hodočasnici su se uputili u Goražde, grad mučeništva blaženica. Posjetili su zgradu koja je danas osnovna škola, a nekada je bila vojarna iz koje su kroz prozor skočile Drinske mučenice, želeći pobjeći od nasrtaja nasilnih i besramnih četničkih pijanih vojnika. Na kraju, sjećajući se njihovih svetih života, na obali rijeke Drine pokraj škole kraj spomenika položeno je pet svijeća i cvijeće te je u rijeku bačeno pet ruža.

Foto: Sisačka biskupija

 

Blažene Drinske mučenice

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

25. Ožujka – Svetkovina Blagovijesti ili Navještenja Gospodinova

Objavljeno

na

Objavio

Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo katolička je svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom. Slavi se 9 mjeseci prije Božića, 25. ožujka.

Sadržaj svetkovine Blagovijesti ili Navještenja Gospodinovog evanđeoski je događaj kada Božji glasnik, anđeo Gabrijel, naviješta Mariji, odabranje da bude Majka Isusa, Sina Božjega. To je čas utjelovljenja, začeća Isusova pod srcem Marijinim. Marija je toga dana začela, a Isus je začet – tako se ova svetkovina odnosi na oboje , pa otuda i dva naziva – Navještenje Gospodinovo (mislimo na Krista) ili Blagovijest (mislimo na Mariju).

Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli. Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: „Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom“, što je postalo početak molitve „Zdravo Marijo“. Marija je prihvatila Božji naum riječima: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!“ Arkanđeo je tada otišao.

Sadržaj svetkovine posebno je utkan u redovitu kršćansku molitvenu praksu: vjernici je spominju tri puta dnevno, kad na glas zvona – ujutro, u podne i navečer – izriču molitvu koja se, prema početnim riječima, zove „Anđeo Gospodnji“.

Gospodin nas daruje ljepotom blagdana po kojima ulazimo u dubine otajstva spasenja.

Kad Marija kaže „da“ Božjemu planu, mijenjaju se ere. Od tada Božji glas prolazi kroz stoljeća i traži ljude na koje će skočiti njegova iskra, kao na Mariju. „Navještenje Gospodnje“ temeljna je zadaća Crkve i svakog pojedinog kršćanina.

Međutim, suočavajući se s činjenicom da su crkve sve više prazne, u svojim se zajednicama često više pitamo što će biti, nego li kako bi trebalo biti. A trebali bismo, poput Marije, biti budni na Božji zov, dopustiti mu da nas pogodi, dati mu odgovor i za nj se zauzimati.

Odluka za Boga ne čini život lakšim. Put na koji nas Bog vodi jednako je neizvjestan kao i Marijin put. No ako u svom životu dadem prostora Bogu i njegovoj inicijativi, i sam mogu postati inovativan i razviti osjećaj za ono što je bitno za naviještanje Gospodina u našemu vremenu.

– ,,Gospodine, probudi svoju Crkvu, a počni sa mnom. Gospodine, gradi svoju zajednicu, a počni sa mnom. Gospodine, daj da na svu zemlju dođe tvoj mir, a počni sa mnom. Gospodine, donesi svoju ljubav i pravednost svim ljudima, a počni sa mnom” (molitva na jednom pastoralnom skupu). Počni sa mnom!

Današnja svetkovina, ispunjena je sjajem nade. Ona nam poručuje, da na horizontu našeg vjerničkog, životnog hodočašća nije mrak, nego čudesni žar onostranosti gdje nas čekaju naša braća i sestre, od Boga proslavljeni, a u sredini rajskog svjetla divan je lik naše nebeske majke Marije, kamo teži svako vjerničko srce.

Mi, doduše, ne možemo Mariju dosljedno i potpuno nasljedovati u njezinim stožernim krepostima svetosti, ali ljepota poniznosti i poslušnosti trebala bi, posebno u ovom vremenu bahatosti i razmetljivosti, biti uzor svima nama, da u svojem svagdašnjem životu vršimo volju onoga, čijoj proslavi težimo u zajedništvu s nebeskom Majkom Marijom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari