Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić: Hrvatskoj je danas potrebna naša vjernička ljubav

Objavljeno

na

Zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba, 286. po redu i hodočašće mladih Zagrebačke nadbiskupije okupilo je u nedjelju u bistričkom Svetištu više od 10 tisuća ljudi, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zbog rehabilitacije nije bio u Bistrici, no njegovu homiliju (propovijed) vjernicima je pročitao pomoćni zagrebački biskup mons. Mijo Gorski,  Kardinal je hodočasnike potaknuo da od sebe udalje “duha optuživanja i osuđivanja”, te poručio da je odgovornost u onima koje se naziva “malim ljudima”.

Kardinal je naglasio kako je danas Hrvatskoj potrebna naša vjernička ljubav “kojoj je stalo, koja uzima k srcu ono što je važno da ne živimo u nemiru i napetostima”.

“Uistinu se moramo pitati: Za što smo se danas spremni založiti, ugraditi sebe? Gdje je naše oduševljenje, dok gledamo kako se olako izvrće istina o čovjeku, o hrvatskoj prošlosti; kako se žrtva ljudi koji su sebe dali za Domovinu pretvara u jeftinu robu za političku trgovinu. Kao vjernici ne možemo šutjeti, ako vidimo da se najveća dragocjenost našega naroda rastače i time dovodi u pitanje opstanak i smisao ljubavi.

Kao vjernici ne smijemo šutjeti pred onima koji ni čovjeku, ni Crkvi ni Hrvatskoj ne pristupaju s ljubavlju, nego neprestano optužuju, sijući sjeme uništenja lijepoga, istinitoga i dobroga. Nije najgore, ako se pogriješi. Najgore je, ako nema srca, volje, ako se ne osjeća ljubav i izgaranje za ono što nam je povjereno. Tada se gazi smisao i na kraju dolazi do praznine”, upozorio je Kardinal.

Hodočasnike je potaknuo “da udalje od sebe duha optuživanja i osuđivanja koji truje gorčinom, pokušava sve predstaviti pokvarenim i besmislenim, da bi nam oduzeo volju u zalaganju za dobro”, te poručio kako nas Bog poziva na odgovornost u našem životu, u obitelji, u Crkvi, na radnim mjestima, u Domovini.

“Često mislimo da je odgovornost prepuštena drugima, nekim dužnostima i službama. Ne, ključ je zapravo u onima koje se naziva ‘malim ljudima’. Ako se mi vjernici ne dopustimo uvući u trgovanje istinom, ljepotom i dobrom; ako nismo dio pokvarenih i sebičnih planova; ako iz ljubavi prema obitelji, Crkvi i Domovini sebe ugrađujemo u dobro i odbijamo savezništvo sa zlom, tada lanci zla gube snagu”, zaključio je Kardinal svoju homiliju, moleći za zagovor Majke Božje Bistričke, svetog Josipa, svetog Marka Križevčanina i blaženog Alojzija Stepinca, prenosi Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Središnje euharistijsko slavlje u Mariji Bistrici predvodio je zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško, u zajedništvu s biskupom Gorskim, rektorom Svetišta Domagojem Matoševićem te s oko 60 svećenika Zagrebačke nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo rekao biskupima da ne primaju gay sjemeništarce

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo upozorio je ovoga tjedna biskupe da pažljivo ispitaju kandidate za svećenike i odbiju svakoga za koga posumnjaju da bi mogao biti gay, objavili su u četvrtak lokalni mediji.

“Dobro pripazite kada primate sjemeništarce, širom otvorite oči”, rekao je Papa, navodi servis Vatican Insider dnevnog lista La Stampa. “Ako imate neke dvojbe, bolje da ih ne primate”, dodao je Franjo.

Poglavar Katoličke crkve sastao se s talijanskim biskupima samo nekoliko dana nakon što je jedan Čileanac, žrtva zlostavljanja svećenika, izjavio kako mu je Papa u privatnom razgovoru rekao da ga je Bog učinio homoseksualcem i da ga on voli takvog kakav jest.

Vatikan je odbio komentirati navode lista koji proturječe medijskim nagađanjima da Papa ublažava kruta crkvena stajališta o homoseksualnosti. Crkva ju je, ako se aktivno prakticira, osuđivala kao nemoralni poremećaj.

U dokumentu iz 2005., koji je objavio Franjin prethodnik Benedikt XVI., Vatikan kaže da bi Crkva mogla u svećenički red primiti one koji su dokazano nadišli svoju homoseksualnost najmanje tri godine. No, primanje u službu treba zabraniti aktivnim homoseksualcima i onima s “duboko ukorjenjenim” gay sklonostima te onima koji podupiru gay kulturu, piše u dokumentu.

Najnovije Franjine upute biskupima mogle bi smiriti konzervativce, zabrinute dramatičnom promjenom jezika Crkve o homoseksualnosti otkako je Franjo izabran 2013. “Ako je netko gay i traži Boga i ima dobru volju, tko sam ja da mu sudim?”, rekao je Papa na svom prvom inozemnom putovanju 2013.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Rita – svetica nemogućeg

Objavljeno

na

Objavio

Zaštitnica je bolesnika, ranjenika, žrtava bračnog nasilja i pogrda, problematičnih brakova, očajničkih podviga, zaboravljenih i izgubljenih slučajeva.

Današnja sveta zaštitnica je Rita iz Cascije (Rita da Cascia), talijanska redovnica augustinka, mističarka. Rođena je 1381. kao Margherita Lotti u naselju Roccaporena (općina Cascia, provincija Perugia, Umbrija).

Kći pobožnih roditelja, jedinica, od djetinjstva je sanjala da će postati redovnica, ali se po roditeljskoj želji udala vrlo mlada. Njezin muž, Paolo Mancini, gradski stražar, bio je naprasit i grub čovjek, ali ona ga je svojom blagošću i strpljivošću pripitomila, približila dragom Bogu i ostvarila obiteljsku sreću.

Zatim ju je pogodio udarac za udarcem. Muž joj je ubijen iz zasjede, a potom su joj u roku od godine dana umrla oba sina. S 36 godina, počela je opet razmišljati o ulasku u samostan. Uputila se u obližnju Casciju, u augustinski samostan svete Marije Magdalene, ali su je redovnice kao udovicu nasilno ubijenog muža najprije odbile. Naposljetku je ipak uspjela, a po jednoj predaji po noći su je u samostan uveli njezini sveci zaštitnici, Ivan Krstitelj, Augustin i Nikola iz Tolentina.

Dobrotvorka i mirotvorka, u samostanu je puno molila, razmatrala o Isusovoj muci i zamolila Isusa da postane sudionica njegove muke. Zadobila je ranu na čelu koja ju je podsjećala na Isusovu trnovu krunu, krvarila 15 godina i nije više zarasla. Činila je strogu pokoru i postila. Mnogo je patila i zadnjih godina bila prikovana za svoj siromašni samostanski ležaj.

Preminula je u Casciji na današnji dan, 22. svibnja 1457. Narod ju je odmah nakon smrti počeo štovati kao sveticu, a pobožnost prema njoj raširila se po mnogim zemljama. Blaženom ju je 1627. proglasio papa Urban VIII, a svetom 1900. papa Leon XIII., nazvavši je „dragocjenim biserom Umbrije“.

Zazivaju je kod neplodnosti, osamljenosti, bolnih rana i bolnih tijela, očajnih stanja, naizgled nemogućih i nerješivih problema i slučajeva jer usprkos mnogih nedaća i gubitaka nikada nije gubila vjeru u Svevišnjega.

Zaštitnica je bolesnika, roditelja, udovica, majki, ranjenika, žrtava bračnog nasilja i pogrda, problematičnih brakova, očajničkih podviga, zaboravljenih i izgubljenih slučajeva te mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Laudato.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found