Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić u Mariji Bistrici: Narod je umoran od traženja istine na sudovima izvan svojih granica

Objavljeno

na

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je euharistijsko slavlje svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije, Velike Gospe u Marijinom svetištu u Mariji Bistrici u zajedništvu s rektorom Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke mons. Zlatkom Korenom, okupljenim svećenicima i mnogobrojnim hodočasnicima.

U homiliji je Kardinal podsjetio na događaje proslave trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata koji su okupili hrvatski narod oko Marije u njezinim svetištima od svetišta u Solinu do Marije Bistrice.

Zanimljivo je, proučavajući povijesne dokumente iz toga doba, uočiti da su se na solinskoj proslavi okupili neki od najuglednijih predstavnika Crkve u svijetu. S tom su proslavom bila povezana čak četvorica papa: ponajprije tadašnji papa Pavao VI. koji je na proslavu poslao svoga osobnoga izaslanika, kardinala Franju Šepera; onda venecijanski patrijarh kardinal Albino Luciani, budući papa Ivan Pavao I. koji je osobno sudjelovao na proslavi u Solinu; zatim krakovski nadbiskup kardinal Karol Wojtyla, budući papa Ivan Pavao II. koji se uoči slavlja obratio ohrabrujućim pismom Crkvi u hrvatskom narodu. Zanimljiva je i podudarnost da je jedan od uglednijih uzvanika na proslavi trebao biti tadašnji münchenski nadbiskup kardinal Julius Döpfner koji je uoči proslave iznenada preminuo, a naslijedio ga je nekoliko mjeseci kasnije – Joseph Ratzinger, budući papa Benedikt XVI – podsjetio je zagrebački nadbiskup.

Događaj u Solinu, nastavio je, nije bio samo poruka, krik naroda za oslobođenjem od komunističke diktature koje su došli poduprijeti i uglednici iz svijeta, nego ta je proslava bila i mnogo više od toga.

Tada je, naime, izrečen zavjet koji je postao neizbrisiv znak, časna, ugovorna obveza hrvatskoga naroda s Majkom Božjom. Tada, na završetku svečane Euharistije, u Solinu 12. rujna 1976. godine, pred likom Gospe od Velikog hrvatskog zavjeta, zagrebački je nadbiskup Franjo Kuharić, u ime čitave Crkve u Hrvata obnovio tisućljetnu vjernost naroda Isusu po Mariji te utvrdio pradjedovski zavjet riječima:

‘Bila si Majka naše Crkve i našega naroda u stoljećima kad smo se kao Narod i kao Crkva rađali; bila si nam Utočiste u krvavim vremenima kad smo izdisali pod udarcima; bila si stijeg naših pobjeda i stalni poticaj naših obnova. U brojnim Tvojim prošteništima diljem Domovine svojoj si djeci ulijevala pouzdanje i hrabrost, Ti koja si i sama stajala pod križem svoga Sina. Tvoja su svetišta i danas izvorišta nade i središta obnove.

Majko naše prošlosti, budi Majkom i naše sadašnjosti i naše budućnosti! Danas i sutra, u vremenu koje se diči napretkom, ali koje često smrću duše tijelo hrani, sve nam više treba svjetla i ljubavi Tvoga djevičanskog i materinskog Srca’.

Tako je molio hrvatski narod prije 40 godina, a ta molitva obvezuje i nas danas, kad naš narod vapi za demografskom obnovom, kad vjetar njiše prazne kolijevke, kad nam se gradovi i sela sve više pustoše, kad nam je toliko potrebna hrabrost, snaga, pouzdanje u život. Stoga danas, pred likom Majke Božje Bistričke – rekao je kardinal Bozanić ponavljajući riječi zavjeta u duhu vremena: ‘…Povjeravamo se Tvojoj zaštiti. Ti znadeš najbolje sve naše nevolje. Znaš što se događa u našim obiteljima… Prazne obitelji … znak su umiranja.

Majko Milosti, ne daj da umremo!’

Govoreći o situaciji u kojoj se naša Domovina i društvo nalazi Kardinal je istaknuo kako ima ‘ima puno dobra u našoj sredini’.

U našem narodu živi jaka svijest solidarnosti koja se očituje u suočavaju s nevoljama i potrebama ljudi. Potrebno je čuvati spomen na velikodušne, hrabre i jednostavne geste naših ljudi kad su se susretali s potrebama drugih. Trebamo obnavljati žar pouzdanja u sebe, u naše zajedništvo, u mogućnost promjene na bolje, jer ovaj narod želi živjeti dostojno, želi bolju budućnost za sebe i za svoju djecu. Ovaj narod, jer ga je oduvijek resila miroljubivost i osjećaj za pravdu, umoran je od toga da istinu o svojoj povijesti mora tražiti na sudovima izvan svojih granica. Stoga želi da se u Domovini stvore uvjeti za pravni i zakonodavni sustav u koji se može pouzdati – poručio je kardinal.

Podsjetivši da živimo u godini Izvanrednog jubileja Božjeg milosrđa, u vremenu kada ljudi traže sigurnost, uporište i nadu, ali i u vremenima kada se oko nas širi nesigurnost, kada nemiri praćeni stradanjima nevinih ljudi pogađaju svijet, za koje papa Franjo kaže da su zapravo treći svjetski rat u dijelovima, Kardinal je istaknuo da sve to stavlja pred nas brojna pitanja.

Ako bi tko pitao zašto se tolika zla danas događaju, blaženi Alojzije Stepinac bi mu ovako odgovorio: ‘Mi kao ograničena bića sve mjerimo sitnim ljudskim mjerilima.

Tako i Božju dobrotu i milosrđe. Čovjek je dobar od danas do sutra. Ali Božja dobrota i milosrđe nema granica. (…)Milosrđe Njegovo traje i sada u ovim teškim nevoljama, koje naš ograničeni um smatra najvećom nesrećom, ali iz kojih će Božja mudrost izvesti sasvim sigurno naše najveće dobro’ (Okružnica vjernicima 1945. godine: Pouzdanje u Boga u strašnim vremenima koja proživljavamo) – rekao je.

Dodao je i sljedeće Stepinčeve riječi: ‘Očevi i djedovi naši upirali su u svakoj pogibelji svoje oči k Onoj koja je osjetila svu bol ugroženih, progonjenih, ispaćenih… Nju molimo da nam pomogne i u budućnosti te ostanemo vjerni Bogu i zakonu njegovu’ (Propovijed na Zavjetnom hodočašću vjernika grada Zagreba u srpnju 1940.).”

Svoju homiliju završio je molitvenim zazivom: ‘Majko Božja na nebo Uznesena, Kraljice Neba i Kraljice Hrvata, moli za nas, za naše obitelji, za našu Domovinu i sav svijet!’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Kardinal Puljić: Daytonski kreatori moraju shvatiti da moraju uvažiti naše postojanje

Objavljeno

na

Objavio

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je komentirao položaj Hrvata u BiH te se osvrnuo na novoformirano Predsjedništvo.

Danas niste bili na inauguraciji, jeste li pozvani?

Da, pozvan sam, ali nisam to mogao ukalkulirati u svoje vrijeme. Možda to ne bi bilo dobro ni radi samog konteksta situacije koja se dogodila.

Kako procjenjujete položaj Hrvata u BiH, osobito u Federaciji?

Samim Daytonom pokazalo se da nemamo svi jednaka prava. Visoki predstavnici koji su dosad bili ovdje, vjerojatno su mislili da će problem BiH najlakše riješiti s dva naroda pa su nas polako zakonski izgurali iz jednakopravnosti.

Sada se moramo složiti i izboriti ta jednaka prava, a vjerujem da će i Europa napokon shvatiti da nas ne može ignorirati.

Daytonski kreatori moraju shvatiti da moraju uvažiti naše postojanje. Neka nas žive ne pokopaju, nego istinski uvaže da smo pravni i politički subjekt.

Ne navijam ni za jednu stranku, već za narod koji je konstitutivan i u ovoj državi treba jednako pravno postati kreator te države.

Razgovarate li s predstavnicima i pravoslavne crkve i predstavnikom islamske vjerske zajednice oko ovog problema i kakvi su njihovi i vaš stav?

Oko ovog problema ne razgovaram je to nije stvar crkve i vjerske zajednice. To je stvar politike i kreatora ove političke situacije.

Ali crkva je neodvojivi dio društva.

Da, ja takve stvari spominjem, ali rješavati ih trebaju diplomati. Mi itekako možemo doprinijeti ako nas slušaju. Koji put, ako nas ne žele čuti, znaju nas medijski linčevati poručujući da smetamo njihovoj djelatnosti.

Na primjer?

Kad sam ja prozvao da zakonski gledano sadašnji izbor nije bio pravedan, onda su me zvali nacinalistom i fašistom

Hoćete li kao nadbiskup surađivati s gospodinom Komšićem?

Ja ne mogu protiv zakona. Crkva mora naći put da opstane, ali i tražiti svoja prava.

 

Hrvatske općine u BiH oblijepljene plakatima s prekriženim fotografijama Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Vatikan odlučio: Mijenja se molitva Očenaša!?

Objavljeno

na

Objavio

Jedna rečenica iz Biblije, koja se često koristi doživjet će veliku promjenu. Sa biskupske konferencije u Italiji stigla je inicijativa da se promijeni dio molitve Očenaša – “…ne uvedi nas u napast” u “…ne napuštaj nas u napasti”.

Promjena će se za sada primijeniti samo u talijanskim Biblijama, a samo se čeka dozvola Vatikana, prenosi Express.hr.

Papa Franjo je prošle godine kazao da prijevod s latinskog na talijanski nije dobar jer se implicira da Bog navodi ljude na grijeh.

Papa je tada istaknuo da francuska Katolička crkva već koristi drugačiju sintagmu koja glasi “…ne dozvoli nam da padnemo u napast…” i predložio da bi se nešto slično trebalo koristiti u molitvama u svim katoličkim crkvama u svijetu, javlja Euronews.

“Mi smo ti koji upadaju u napast. Nije On taj koji nas navodi pa nas onda pušta da padnemo u napast. Otac ne čini to. Otac pomaže da se dignemo”, kazao je papa Franjo.

Biblija je najčitanija knjiga na svijetu, do sada je prodana u preko četiri milijarde primjeraka, a u zadnjih dvije tisuće godina doživjela je brojne promjene. Originalna knjiga naravno ne postoji, a prvih 200 godina kopije Biblije radile su se ručno i nisu ih radili stručnjaci.

Takva praksa je dovela do brojnih grešaka, promjena, krivih tumačenja i izostavljenih poglavlja. Evanđelje po Ivanu tako primjerice neko vrijeme nije sadržavalo dio “Tko je među vama bez grijeha, neka prvi baci kamen…”. Ta je rečenica u Bibliju ubačena 200 godina kasnije, prenosi Večernji List

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari