Pratite nas

Razgovor

Kardinal Bozanić: Problemi nisu samo braniteljski, oni su hrvatski, jer je posrijedi dobro cijele Domovine

Objavljeno

na

U Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu, u utorak, 7. travnja 2015. godine, nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić, susreo se sa stotinjak hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, a na zamolbu hrvatskih branitelja koji već skoro šest mjeseci prosvjeduju ispred Ministarstva branitelja u Savskoj ulici u Zagrebu.

Uz Kardinala bio je pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško, a sa strane branitelja na susretu su bili predstavnici brojnih braniteljskih udruga i zajednica iz Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine, zatim braniteljskih obitelji, stradalnika i nestalih. Posebno je primijećena nazočnost branitelja Bošnjaka i Albanaca.
Zahvaljujući Kardinalu za njegov posjet braniteljima u prosvjedničkom šatoru na Badnjak, branitelji su ovim posjetom Kardinalu čestitali Uskrs i zahvalili za sve što Crkva čini za branitelje.
Hrvatski su branitelji istaknuli da i dalje u pokušaju rješavanja gorućih pitanja ne nailaze na razumijevanje mjerodavnih institucija i vlasti u Hrvatskoj te da u odnosu prema hrvatskim braniteljima vide sliku odnosa prema hrvatskomu narodu. Premda su svoje poteškoće artikulirali još u svibnju prošle godine, prigodom Prve konvencije hrvatskih branitelja, odjeka od strane odgovornih nije bilo, što je i dovelo do prosvjeda u Savskoj, koji su započeli u listopadu.
Upozoravali su tada, a upozoravaju i danas na neprimjeren odnos prema temeljnim vrijednostima hrvatskoga društva i države, što se izravno očituje u odnosu prema Domovinskomu ratu i hrvatskim braniteljima, a posljedice su puno šire i tiču se cjelokupnoga gospodarskog, kulturalnog i političkog života u Hrvatskoj. Zanemarivanje tih vrijednosti vodi u druge teškoće koje zabrinjavaju branitelje, a tiču se nezaposlenih, onih koji ne primaju plaću ili su prisiljeni napustiti svoju Domovinu. Bolno je vidjeti kako se ponižava branitelje iz Bosne i Hercegovine koji su bili sudionici obrane Hrvatske. Jednako je tako neshvatljivo s koliko se neistina prikazuje stanje u Vukovaru, u kojemu se prema braniteljima postupa kao prema teroristima.
U medijima se hrvatske branitelje prikazuje kao teret društva; na njih se nabacuje pogrdama i uvrjedama, stvarajući dojam da traže za sebe povlastice i da su oni krivci za sve probleme u Hrvatskoj. No, ta im medijska manipulacija ne smeta onoliko koliko ih smeta neosjetljivost prema ljudima koji su dali najviše što su mogli za Domovinu, dok se istodobno na različite načine stvaraju zakonski i drugi okviri kojima se izjednačava žrtva i agresor. Neshvatljivo je da se sve više pogoduje onima koji su napadali Hrvatsku ili nisu htjeli da ona bude slobodna.
Zabrinjavaju ih koraci redefiniranja nedavne prošlosti, vezane uz Domovinski rat, kao i smjer u kojemu sadašnja politika vodi Hrvatsku. Oni su i dalje spremni dati svoj doprinos, a traže pomoć od svih koji ih žele saslušati i kojima je stalo do hrvatske Domovine.
Početak puta prema rješenju branitelji naziru u razgovorima koji trebaju biti vođeni od strane odgovornih i važnih čimbenika u hrvatskome društvu, među kojima vide i Katoličku Crkvu.
Čestitajući vazmene blagdane, Kardinal je u svom obraćanju braniteljima naglasio da se nalazimo u ozračju Uskrsa, Kristove pobjede nad zlom. Isus je pred nama sa svojim ranama, da bismo vidjeli njegov put do uskrsnuća. Nedavna hrvatska povijest pokazuje rane koje se ne smiju previdjeti, kao niti one ljude koji su tim ranama posebno obilježeni, a to su hrvatski branitelji.
Bolno je vidjeti kako se odvija redefiniranje obrane Domovine i prošlosti, ne bi li se upravo tako redefinirale vrijednosti u sadašnjosti. Zato je Kardinal zahvalio za zalaganje branitelja oko dobra, jer oni koji su se spremno oduprli zlu napada na Domovinu u prošlosti prepoznaju i njeno pravilno, odnosno štetno usmjerenje u sadašnjosti.
Kardinal je još jedanput istaknuo spremnost u svakome traženju postizanja rješenja koje zahtijeva otvorene i poštene razgovore. Problemi očito nisu samo braniteljski. Oni su hrvatski, jer je posrijedi dobro cijele Domovine. Crkva će pomoći koliko god bude mogla i uključiti se u dijalog i djelovanje u skladu sa svojim pozivom. Bilo bi svakako dobro da konkretne inicijative krenu i budu prihvaćene na najodgovornijim mjestima u hrvatskome društvu.
Kardinal je poručio da se nikada ne smije odustati od borbe za dobro. Crkvi je to dužnost i ona neće prestati zalagati se za dobro i pravednost. Potrebno je uvijek tražiti mir i ne miriti se s nepravdom, naglasio je Kardinal.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Željko Glasnović: Demoni besmrtnog partizanskog odreda (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit gostuje saborski zastupnik general Željko Glasnović.

♦ Quo vadis Hrvatska?

♦ Je li Hrvatski državni sabor postao poligon za laži, obmane i blaćenje hrvatskih svetinja?

♦ Trenutak uoči Bleiburga (Split) – koliko je poznato o tisućama ubijenih u velikim partizanskim zločinima u Splitu i okolici?

♦ U Hrvatskom saboru Pupovac proglasio zločincima mučki ubijenu hrvatsku djecu, mladež i žene?

♦ Tko je Frane Tente koji je 10. travnja 1947. godine podigao hrvatski stijeg na Marjan? Gdje nam je danas ta hrabrost?

♦ Vraća li se EU Marxu i marxizmu (Orban Junckeru: “Onaj tko polaže vijenac pred kipom Karla Marxa ne može nam propovijedati o ksenofobiji”)?

♦ Žrtvuje li papa Stepinca za poziv u službeni posjet Beogradu?

♦ Što je značila izjava Ranka Ostojića na yzv. dan oslobođenja Zagreba, da će ga ponovo “oslobađati” kao i prije 74 godine?

♦ Je li 8. 5. 1945. dan oslobođenja ili dan pada Zagreba?

♦ Koje su glavne neistine na kojima počiva današnja Hrvatska?

 

Glasnović ‘poklopio’ Staziću: Demoni najviše divljaju kad se govori istina!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

‘Problem je kada se migranti rasprše po teritoriju, što ugrožava sigurnost domicilnog stanovništva’

Objavljeno

na

Objavio

Primorsko -goranski župan Zlatko Komadina zatražio je od MUP-a Hrvatske da pošalju dodatne policijske snage za zaštitu tzv. zelenog dijela državne granice na prostoru Gorskog Kotara. Problem je kada se migranti rasprše po teritoriju, što ugrožava sigurnost domicilnog stanovništva. Osim toga, iz susjedne BiH stižu alarmantne informacije o eskalaciji migrantske krize.

O ovoj temi su u HRT-ovoj emisiji „Studio 4“ govorili Zlatko Komadina, župan Primorsko- goranske županije i Mustafa Ružnić premijer Unsko-sanskog kantona/županije, BiH.

Komadina je rekao kako Primorsko- goranska županija ima najdužu zelenu granicu od svih županija i to sa Slovenijom i kako je na ruti migranata koji dolaze iz BiH.

– Uputio sam pismo zbog povećanih dojava građana, pogotovo u zabačenim naseljima, glede provala u objekte, kako lovačke kuće, tako i u privatnu imovinu, posebno u općini Mrkopalj, rekao je i dodao kako nije namjera širiti paniku, ali je činjenica da se ljudi osjećaju sigurnije kada vide policiju u blizini. To djeluje preventivno i na izbjeglice, ali i na sigurnost ljudi.

Ružnić je istaknuo kako trenutno na području Unsko-sanskog kantona boravi oko 5 tisuća migranata te da se ne susreću samo s migrantskom krizom, već i s krizom institucija unutar BiH.

– Svjesni smo da je ovo globalni problem s kojim su se suočile sve zemlje koje su se našle na ruti migranata.

Premijer Ružnić je rekao kako u kantonu imaju 4 prihvatna centra u kojima je i do 1500 ljudi te kako to jasno govori kakva je situacija tamo.

– Otkriveno je 90 slučaja HIV-a, a pojavila se i tuberkuloza. Te ljude odmah prebacujemo u zdravstvene ustanove i nakon pregleda, zbog nefunkcioniranja sustava, oni se opet vraćaju u prihvatilišta.

Evidentirani migranti dolaze iz 46 zemalja. Najmanje je onih obitelji koje bježe od posljedica rata i one su smještene u dva prihvatilišta u Bihaću i Cazinu.

– U ostala dva prihvatilišta su uglavnom ekonomski migranti od 18 do 35 godina starosti, rekao je.

Komadina smatra kako se problem migranata treba rješavati tamo gdje je nastao, no to je posao za razvijene i Ameriku. EU treba pomoći BiH u organizaciji prihvata.

– BiH ima probleme u organizaciji prihvata, zbrinjavanja, boravka desetine tisuća migranata, a Hrvatska ima problem kada oni prijeđu granicu i rasprše se diljem teritorija, naglasio je.

Dolaskom lijepog vremena takvih će stvari biti sve više i onda ima i vandalizma, rekao je Komadina i dodao kako su apelirali da se lovačke kuće ne zaključavaju kako se ne bi u njih provaljivalo i da se u njima ostave drva kako se ne bi uništavala lamperija i ložio namještaj.

Ružnić govori kako i u kantonu postoji isti problem što se tiče provala i devastiranja privatne imovine od strane migranata i MUP Unsko-sanskog kantona je jedina policija u BiH koja na to reagira.

– Kanton je tražio od države strategiju upravljanja migracijama, ali to se nije dogodilo, istaknuo je.

Komadina je rekao kako Primorsko-goranska policijska uprava čini sve što može, ali njima treba ispomoć i iz drugih policijskih postaja u smislu povećanja ophodnja, posebice u noćnim satima.

Ružnić je zaključio kako nije problem zapadne granice BiH prema Korani i Glini, već je osnovni problem, što se tiče migranata, istočna granica na Drini.

 

Migranti upali u nekoliko kuća: Najviše bole poderane slike djece s pričesti i slomljeni križ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari