Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić: Traganje za istinom i poziv na odgovornost najvažnije su zadaće HKS-a

Objavljeno

na

Foto: IKA

Povodom Dana Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) u ponedjeljak je održana svečana akademija, a veliki kancelar HKS-a i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić poručio je da je najvažnije poslanje tog sveučilišta traganje za istinom i poziv na odgovornost.

“U pozivu i poslanju katoličkih veleučilišta pa tako i u ovome našem Sveučilištu, nalazi se ne samo traganje za istinom nego i poziv na odgovornost. Ta se odgovornost sastoji u nastojanju da istinsko svjetlo dopre do svih područja života u našoj domovini“, rekao je kardinal Bozanić na svečanosti u Velikoj dvorani HKS-a.

Tanjić: HKS je mjesto na kojem se uči biti o odgovoran za sebe i svijet

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić predstavio je ukratko rad i razvoj HKS-a te istaknuo da su nastojali činiti sve kako bi, unatoč poteškoćama i raznim izazovima, bili i ostali “predvorje nade”, radionica za bolju budućnost studenata, mjesto na kojem se uči biti odgovoran za sebe, svijet, zajednički dom.

Tanjić je podsjetio da su na HKS-u pokrenuli diplomski studij komunikologije, prva dva doktorska studija iz povijesti i sociologije, proveli natječaj za višegodišnje znanstvene projekte Hrvatskoga katoličkog sveučilišta od 2019. do 2021. godine s temom obitelji, imaju prvi odobreni projekt Obzor 2020 i druge projekte među kojima je projekt EVS, zajedno s KBF-om Sveučilišta u Zagrebu, pripremaju inicijalne akreditacije za znanstveno područje prirodnih znanosti, kroz projekt internacionalizacije u području tehničkih znanosti (softversko inženjerstvo) i povezivanje s društvenim znanostima.

Tu je i rekonstrukcija studija sociologije i povijesti uvođenjem dvopredmetnih studija, pokretanje novih studija u skladu sa strategijom Sveučilišta do 2020. godine, izdavačka djelatnost nastavnika i Sveučilišta, znanstveni radovi, izlaganja na znanstvenim skupovima i tribinama o aktualnim pitanjima društvenog i crkvenog života…

“Bili smo aktivni u izradi novih kurikula povijesti, sociologije i hrvatskoga jezika”, rekao je rektor HKS-a te podsjetio i na djelovanje sveučilišnog kapelana i Centra za psihološku pomoć.

Pohvalio je studente koji se zalažu u studiju, ali i u volontiranju te su, kako je rekao, pokazali da su zapravo najbolji nositelji i darovatelji nade. Sve to, dodao je, ne bi bilo moguće ostvariti bez mnogih vrijednih djelatnika koji svojim radom omogućuju ostvarivanje svih ovih postignuća. Pritom je istaknuo priznanja nastavnicima prorektoru Emiliju Marinu, dobitniku Državne nagrade za znanost za životno djelo u humanističkim znanostima.

Vican: HKS promišlja obrazovanje kao vrijednost

“Sve su to plodovi nade koja nam je darovana u vjeri da Gospodin uvijek daruje onkraj svake nade”, rekao je te zahvalio svima koji pomažu HKS-u posebice kardinalu Josipu Bozaniću “jer bez njegove brige za Sveučilište, kao i brižnosti i ulaganja Zagrebačke nadbiskupije ništa ne bismo mogli postići“.

Rektorica Sveučilišta u Zadru i predsjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske prof. dr. sc. Dijana Vican rekla je da HKS  promišlja obrazovanje kao vrijednost.

“Usmjerenost na razvoj i život studenta s nepokolebljivim načelom da mladima ne smijemo izbiti etičko uporište, snažno je obilježje ove institucije. Hrvatsko katoličko sveučilište institucija je koja, vođena načelom razboritosti, ne promišlja samo visoko obrazovanje, nego obrazovanje kao vrijednost i sustavno obrazovanje kao javno dobro, rekla je Vican.

U ime Ministrice znanosti i obrazovanja, pomoćnica ministrice prof. dr. sc.  Ivana Franić ocijenila je da je Hrvatsko katoličko sveučilište u kratkom roku izraslo u snažno i respektabilno Sveučilište, pouzdan i čvrst oslonac u sustavu visokog obrazovanja.

Kusić: HKS šalje poruku dijaloga

“Danas je značajan dan, ne samo za znanost i obrazovanje, već i za hrvatsku kulturu i nacionalni identitet. Hrvatsko katoličko sveučilište posebno je jer šalje važnu poruku kroz katolički identitet koji ne obuhvaća samo vjernike – to je poruka dijaloga i to u vremenu kada svjedočimo urušavanju sustava vrijednosti. Čovjek nikada više nije napredovao u znanosti, a nikada više nije tragao za orijentirima. Upravo zato ovo je Sveučilište osnovano u pravo vrijeme da pruži odgovor koji je nedostajao našem društvu. Unatoč svojoj moralnoj poruci, Sveučilište se nije izoliralo već teži vrhunskom znanstvenom identitetu i dokaz je da u društvu postoji jedan drugačiji sustav razmišljanja“. – istaknuo je akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner ocijenio je da Hrvatsko katoličko sveučilište može gledati u budućnost radosno zato što može odgajati odgovorne i zrele osobe svjesne svojega kršćanskog identiteta koje poštuju različitost i spremne su prihvatiti vodeće uloge u različitim područjima društva.

U ime Predsjednice Republike Hrvatske svečanom akademskom činu nazočio je prof. dr. sc. Mate Granić koji je istaknuo kako je zadaća HKS-a danas itekako važna u razvoju hrvatske znanosti i školstva i u razvoju duhovne svijesti hrvatskoga naroda i hrvatskog društva.

Predavanje o katoličkim sveučilištima i budućnosti visokoškolskog obrazovanja održala je prof. dr. sc. Isabel Capeloa Gil, rektorica Portugalskog katoličkog sveučilišta i predsjednica Međunarodne federacije katoličkih sveučilišta,  a dodijeljene su i rektorove nagrade. Rektorova nagrada za doprinos razvoju sveučilišne zajednice u akademskoj godini 2017./2018. dodijeljena je studenticama Odjela za povijest Mireli Lončar i Pauli Vuković, a rektorova  nagrada za promicanje katoličkog identiteta Sveučilišta  u ak. god. 2017./2018.dodijeljena je studentici Hani Kilijan s Odjela za komunikologiju i studentici Matei Škomrlj s Odjela za sociologiju. Rektorovu nagradu za akademsku izvrsnost tijekom diplomskog sveučilišnog studija dodijeljena je magistri psihologije Barbari Mirković.

Svojom pjesmom slavlje su uljepšali Mješoviti pjevački zbor studenata Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Pjevački zbor Odjela za sestrinstvo i Pjevačka skupina A clapella Odjela za komunikologiju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Duhovi – Blagdan Pedesetnice

Objavljeno

na

Objavio

Blagdan Duhova obilježava silazak Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Naziva se još i Blagdan Pedesetnice, i označava kraj vazmenog vremena.

Nedjelja Duhova spada među najstarije svetkovine Crkve. Slavljena je vrlo rano, a o tome dodatno svjedoče dva spomena u Svetom Pismu: u Djelima apostolskim (Dj 20,16) i u Prvoj poslanici sv. Pavla Korinćanima (1Kor 16,8). Nadomješta židovski blagdan Pentekosta, koji se slavio pedeset dana nakon Pashe i kojim se slavilo sklapanje Starog Saveza na brdu Sinaj.

“Primite Duha Svetoga”, poručuje nam Gospodin. Duh Sveti jest Božji mir koji raskrinkava naš nemir, bezgrešnost koja rastače našu grešnost, gorljivost koja liječi našu mlakost…

Kršćani slave Duhove pedeseti dan nakon Uskrsa. To znači da su i Duhovi pomična svetkovina koja se mijenja svake godine i ovisi o danu kada se slavi Uskrs.

Ovom svetkovinom završava uskrsno vrijeme.

Silaskom Duha Svetoga označen je svečani početak Crkve jer su na taj dan, prema Djelima apostolskim, apostoli ispunjeni Duhom Svetim počeli govoriti drugim jezicima, tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”.

Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sašao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu, Krist u nama. Nad Crkvom s tisuću kultura, jezika i rasa, izlijeva se Duh, koji je korijen jedinstva, i bogatstvo unutarnje Crkve. Svi narodi koji su prisutni u Crkvi, kulturno-jezičnoj različitosti, slušaju istu poruku Krista i ispovijedaju istu vjeru.

Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva “Duhovi dani”.

Sveti Luka u Djelima opisuje dolazak Duha Svetoga na posve jasan i prepoznatljiv način, po onom vjetru, po ognjenim jezicima, po jezicima koje govore i razumiju, a da ga jučer nisu znali. To su osjetljivi prirodni fenomeni koji i danas izazivaju tolike komentare i tolika tumačenja – egzegezu.

Međutim ovdje treba ne zaboraviti jednu veliku činjenicu, a ta je da Duh Sveti dolazi apostolima, Blaženoj Djevici Mariji, Isusovoj rodbini i okupljenima ženama i ostalima dok su u molitvi. Oni su jedno srce i jedna duša koje dolazi ojačati i ohrabriti Duh Sveti i dati tako njima svoj pečat da krenu naprijed. Zato se ova svetkovina i ovaj događaj i drže jednim od rođendana Crkve.

Duhovi, današnja nedjelja, su punina Uskrsa. Za Crkvu veoma važna svetkovina njenoga utemeljenja i predstavljanja pred svijetom, odnosno to je službeno rođenje Crkve sa krštenjem u Duhu. Danas na Prvu Crkvu silazi punina Duha Svetoga kojega je pripremao Duh Božji koji je govorio po prorocima i u svakom vremenu pripremao po dobroti, pravdi i istini sve ljude dok nije našao u Kristu svoje konačno ispunjenje. Zato mi danas obvezno povezujemo Sinaj i Jeruzalem, Savez na Sinaju i zajednicu u Jeruzalemu. Dvanaest plemena na Sinaju i dvanaest apostola u Jeruzalemu, jesu novi Izrael, gdje vatra i vjetar predstavljaju Boga živoga koji je svemu život i početak, pa tako i mladoj Crkvi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Papa Franjo: Nakon pandemije sve će biti drukčije, svijet će biti bolji ili gori

Objavljeno

na

Objavio

“Sve će biti drukčije” nakon pandemije koronavirusa iz koje će čovječanstvo izići “bolje ili gore”, upozorio je u subotu navečer papa Franjo u svojoj poruci i pozvao svijet na stvaranje “poštenijeg i pravednijeg društva”.

“Kad završi ova pandemija, nećemo moći nastaviti raditi ono što smo radili dosad niti onako kako smo to činili dosad. Ne, sve će biti drukčije”, rekao je Papa u video poruci na španjolskom jeziku u povodu blagdana Duhova.

“Nakon velikih kušnja koje se ispriječe pred čovječanstvom, a jedna od njih je i ova pandemija, iz njih izlazimo bolji ili lošiji. Neće biti isto, a ja vas pitam: kakav biste svijet željeli nakon toga? Bolji ili gori?”, upitao je Franjo.

“Trebamo Duha Svetoga da nam podari nov pogled na svijet, da nam pomogne da otvorimo um i srca kako bismo se suočili sa sadašnjošću i budućnošću, ali uz lekciju koju smo naučili: jedno je čovječanstvo. Nitko se ne uspije spasiti sam. Nitko “, kazao je argentinski papa.

“I svi mi to znamo, no pandemija kroz koju prolazimo natjerala nas je da živimo na puno dramatičniji način. Odsad nam je dužnost graditi novu stvarnost” jer “svijet danas pati, svijet je ranjen, (…), osobito oni najsiromašniji koji su odbačeni “.

“Sve ove patnje bit će uzaludne ako zajedno ne izgradimo pravednije”, dodao je Franjo i pozvao još jednom na “okončanje svjetske pandemije siromaštva”.

“I zato se danas otvaramo Duhu Svetomu da nam promijeni srca i da nam pomogne da postanemo bolji. (…) To je zadaća svakoga pojedinca među nama i svih nas zajedno”, zaključio je.

Još sredinom ožujka Papa je osnovao interdisciplinarnu skupinu koja bi u idućih godinu dana trebala promišljati o svijetu nakon covida-19, koji bi trebao biti uzoritiji u svim područjima.

Najavio je “posebnu Laudato Si godinu”, pet godina od početka enciklike ‘Laudato Si’ kojom se nastoji skrenuti pozornost na probleme siromašnih u svijetu i na ekološka pitanja, a slavi se od 24. svibnja ove godine do 24. svibnja iduće godine.

Papa je u subotu poslijepodne sudjelovao u molitvi u vatikanskim vrtovima, kojoj je, prvi put u gotovo tri mjeseca prisustvovalo gotovo stotinu vjernika, a emitirana je u tv programima diljem svijeta.

Od početka karantene u Italiji, 10. ožujka, Vatikan je primjenjivao jednake propise fizičke distance koja vrijede i u ostatku talijanskog poluotoka. Papa je u audijencije primao samo brojčano iznimno mala izaslanstva.

Tjedne audijencije srijedom i nedjeljni blagoslov s prozora Apostolske palače na Trgu svetog Petra zamijenio je videozapisom mise koja se održavala u palači.

Zahvaljujući postupnom popuštanju mjera izolacije u cijeloj Italiji, Papa će u nedjelju ponovno moliti Angelus s prozora Apostolske palače pred vjernicima, kojima je prije tjedan dana dopušteno okupljanje na Trgu svetog Petra. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari