Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić: Traganje za istinom i poziv na odgovornost najvažnije su zadaće HKS-a

Objavljeno

na

Foto: IKA

Povodom Dana Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) u ponedjeljak je održana svečana akademija, a veliki kancelar HKS-a i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić poručio je da je najvažnije poslanje tog sveučilišta traganje za istinom i poziv na odgovornost.

“U pozivu i poslanju katoličkih veleučilišta pa tako i u ovome našem Sveučilištu, nalazi se ne samo traganje za istinom nego i poziv na odgovornost. Ta se odgovornost sastoji u nastojanju da istinsko svjetlo dopre do svih područja života u našoj domovini“, rekao je kardinal Bozanić na svečanosti u Velikoj dvorani HKS-a.

Tanjić: HKS je mjesto na kojem se uči biti o odgovoran za sebe i svijet

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić predstavio je ukratko rad i razvoj HKS-a te istaknuo da su nastojali činiti sve kako bi, unatoč poteškoćama i raznim izazovima, bili i ostali “predvorje nade”, radionica za bolju budućnost studenata, mjesto na kojem se uči biti odgovoran za sebe, svijet, zajednički dom.

Tanjić je podsjetio da su na HKS-u pokrenuli diplomski studij komunikologije, prva dva doktorska studija iz povijesti i sociologije, proveli natječaj za višegodišnje znanstvene projekte Hrvatskoga katoličkog sveučilišta od 2019. do 2021. godine s temom obitelji, imaju prvi odobreni projekt Obzor 2020 i druge projekte među kojima je projekt EVS, zajedno s KBF-om Sveučilišta u Zagrebu, pripremaju inicijalne akreditacije za znanstveno područje prirodnih znanosti, kroz projekt internacionalizacije u području tehničkih znanosti (softversko inženjerstvo) i povezivanje s društvenim znanostima.

Tu je i rekonstrukcija studija sociologije i povijesti uvođenjem dvopredmetnih studija, pokretanje novih studija u skladu sa strategijom Sveučilišta do 2020. godine, izdavačka djelatnost nastavnika i Sveučilišta, znanstveni radovi, izlaganja na znanstvenim skupovima i tribinama o aktualnim pitanjima društvenog i crkvenog života…

“Bili smo aktivni u izradi novih kurikula povijesti, sociologije i hrvatskoga jezika”, rekao je rektor HKS-a te podsjetio i na djelovanje sveučilišnog kapelana i Centra za psihološku pomoć.

Pohvalio je studente koji se zalažu u studiju, ali i u volontiranju te su, kako je rekao, pokazali da su zapravo najbolji nositelji i darovatelji nade. Sve to, dodao je, ne bi bilo moguće ostvariti bez mnogih vrijednih djelatnika koji svojim radom omogućuju ostvarivanje svih ovih postignuća. Pritom je istaknuo priznanja nastavnicima prorektoru Emiliju Marinu, dobitniku Državne nagrade za znanost za životno djelo u humanističkim znanostima.

Vican: HKS promišlja obrazovanje kao vrijednost

“Sve su to plodovi nade koja nam je darovana u vjeri da Gospodin uvijek daruje onkraj svake nade”, rekao je te zahvalio svima koji pomažu HKS-u posebice kardinalu Josipu Bozaniću “jer bez njegove brige za Sveučilište, kao i brižnosti i ulaganja Zagrebačke nadbiskupije ništa ne bismo mogli postići“.

Rektorica Sveučilišta u Zadru i predsjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske prof. dr. sc. Dijana Vican rekla je da HKS  promišlja obrazovanje kao vrijednost.

“Usmjerenost na razvoj i život studenta s nepokolebljivim načelom da mladima ne smijemo izbiti etičko uporište, snažno je obilježje ove institucije. Hrvatsko katoličko sveučilište institucija je koja, vođena načelom razboritosti, ne promišlja samo visoko obrazovanje, nego obrazovanje kao vrijednost i sustavno obrazovanje kao javno dobro, rekla je Vican.

U ime Ministrice znanosti i obrazovanja, pomoćnica ministrice prof. dr. sc.  Ivana Franić ocijenila je da je Hrvatsko katoličko sveučilište u kratkom roku izraslo u snažno i respektabilno Sveučilište, pouzdan i čvrst oslonac u sustavu visokog obrazovanja.

Kusić: HKS šalje poruku dijaloga

“Danas je značajan dan, ne samo za znanost i obrazovanje, već i za hrvatsku kulturu i nacionalni identitet. Hrvatsko katoličko sveučilište posebno je jer šalje važnu poruku kroz katolički identitet koji ne obuhvaća samo vjernike – to je poruka dijaloga i to u vremenu kada svjedočimo urušavanju sustava vrijednosti. Čovjek nikada više nije napredovao u znanosti, a nikada više nije tragao za orijentirima. Upravo zato ovo je Sveučilište osnovano u pravo vrijeme da pruži odgovor koji je nedostajao našem društvu. Unatoč svojoj moralnoj poruci, Sveučilište se nije izoliralo već teži vrhunskom znanstvenom identitetu i dokaz je da u društvu postoji jedan drugačiji sustav razmišljanja“. – istaknuo je akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner ocijenio je da Hrvatsko katoličko sveučilište može gledati u budućnost radosno zato što može odgajati odgovorne i zrele osobe svjesne svojega kršćanskog identiteta koje poštuju različitost i spremne su prihvatiti vodeće uloge u različitim područjima društva.

U ime Predsjednice Republike Hrvatske svečanom akademskom činu nazočio je prof. dr. sc. Mate Granić koji je istaknuo kako je zadaća HKS-a danas itekako važna u razvoju hrvatske znanosti i školstva i u razvoju duhovne svijesti hrvatskoga naroda i hrvatskog društva.

Predavanje o katoličkim sveučilištima i budućnosti visokoškolskog obrazovanja održala je prof. dr. sc. Isabel Capeloa Gil, rektorica Portugalskog katoličkog sveučilišta i predsjednica Međunarodne federacije katoličkih sveučilišta,  a dodijeljene su i rektorove nagrade. Rektorova nagrada za doprinos razvoju sveučilišne zajednice u akademskoj godini 2017./2018. dodijeljena je studenticama Odjela za povijest Mireli Lončar i Pauli Vuković, a rektorova  nagrada za promicanje katoličkog identiteta Sveučilišta  u ak. god. 2017./2018.dodijeljena je studentici Hani Kilijan s Odjela za komunikologiju i studentici Matei Škomrlj s Odjela za sociologiju. Rektorovu nagradu za akademsku izvrsnost tijekom diplomskog sveučilišnog studija dodijeljena je magistri psihologije Barbari Mirković.

Svojom pjesmom slavlje su uljepšali Mješoviti pjevački zbor studenata Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Pjevački zbor Odjela za sestrinstvo i Pjevačka skupina A clapella Odjela za komunikologiju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Što prorok Izaija poručuje mentalnim komunistima i udbašima?

Objavljeno

na

Objavio

Kako do obraćenja, kajanja i praštanja? Što biblijski prorok Izaija poručuje mentalnim komunistima i udbašima?

Je li konačno došlo vrijeme za istinu i kajanje sinova udbaša i komunista?

Govori: fra Mario Knezović / Agape

 

>>> Fra Mario Knezović: Ne treba TV serijal o Titu, znamo da je zločinac

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Opravdana je vjera našega puka u pomoć Majke Božje

Objavljeno

na

Objavio

Na povratku zavjetne procesije grada Zagreba iz Marije Bistrice, ispred crkve sv. Petra u Zagrebu godine 1943./ foto zg-nadbiskupija.hr
Propovijed nadbiskupa Stepinca na hodočašću u Mariju Bistricu, 7. srpnja 1935.

Stari pomorci, da im lađa za vrijeme bure ne bude igračka valova, nastojali su, da što prije nađu čvrsto tlo i bace sidro, koje će lađu držati na mjestu. Svaki pojedini od nas putnik je na moru ovoga života, koji plovi usred raznih bura i oluja.

I cijeli narod hrvatski jedan je takav putnik, koji već 13 stotina godina plovi pučinom života u ovoj svojoj današnjoj lijepoj domovini, koju mu je podarila ruka Božja. I taj si je narod kao mudri pomorac našao također jedno čvrsto tlo, gdje je bacio sidro svog ufanja i nade da ne potone u teškim časovima života, a to je Majka Božja bl. Djevica Marija.

O toj dubokoj vjeri našega puka, da mu je Marija najbolja zaštitnica u životu i u smrti, svjedoče nebrojene crkve Njoj posvećene po našim brežuljcima i planinama, otocima i dolinama. O toj dubokoj vjeri našega puka svjedoče nebrojeni oltari Njoj posvećeni gotovo u svim crkvama, svjedoče nebrojeni kipovi Njoj na čast podignuti na raskršćima naših puteva i cesta. Svjedoče nebrojene slike Njezine, koje rese i najsiromašnije potleušice naše kao i najbogatije palače.

Tu vjeru djedova i otaca naših došli smo i mi da zasvjedočimo i da zapečatimo ovom jubilarnom  procesijom grada Zagreba i hrvatskog naroda.

Krivovjerci raznih boja predbacuju nam, da je uzaludno i besmislena zazivati Mariju, jer je Bog samo jedan, a mi pravimo iz Marije božanstvo.

Pitamo Vas, braćo, zar se je varalo svekolika katoličko kršćanstvo kroz 1900 godina, kad je tako iskreno štovalo Mariju i zazivala je u pomoć? Zar se je varao i narod naš kroz 1300 godina zazivajući Mariju u svim zgodama i nezgodama života? Zar je šačica raznih krivovjeraca koji su nikli pred par decenija ili najviše par stotina godina u pravu, kad se blatom nabacuje na ono što je nama svima milo i drago, a to je  pobožnost k Majci Božjoj? Mislim, da nitko od vas toga ne vjeruje i ne može vjerovati. Jer na što nas sam Spasitelj, Bog, lsus Krist upućuje, ne može biti zlo.

A zar nas ne upućuje sam Spasitelj: »Budite mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi«[1] A kada je ,braćo, zmija bila mudrija negoli onda, kad je upropastila Adama? Znajući da ga sama ne bi tako lako pridobila, poslužila se ženom nesretnom pramajkom Evom. I kad je upropastila nju, bez muke je srušila i Adama. Pa i onaj mudri Židov Mordokaj zar nam ne kazuje isto? Kad je narod židovski bio osuđen na propast po kralju perzijskom znao je Mardotej, da sam ne može stupiti pred kralja ni moliti milost za narod. Zato se je poslužio ženom kraljicom Esterom.[2] Nju je poslao pred kralja i, kako svjedoči sv. Pismo, ublažila je srce kraljeva i spasila židovski narod od sigurne propasti.

Pa i oni lukavi Filisteji, o kojima tako često govori sv. Pismo upućuju nas na nešto slično. Znali su, da sami nikad neće svladati Samsona, najvećeg junaka izraelskog. I što nisu mogli sami, učinili su pomoću Dalile, koja je prevarila Samsona i predala ga u ruke Filistejima.[3] Pa i onaj glasoviti vojskovođa izraelski Joab upućuje na nešto slično. Ne mogavši na drugi način ublažiti srce kralja Davida, da opet primi buntovnog sina Apsaloma, poslužio se slabom ženom Tekuitom. I što nije mogao učiniti junački i hrabri vojskovođa sam, učinio je preko slabe, obične žene.[4] Opomena dakle Spasiteljeva, mnogi pri­ mjeri sv. Pisma a i zdrav razum upućuju nas da se utječemo Mariji.

Ta kako bismo se mi bijednici, koji smo toliko griješili mišlju, riječju i činom i toliko puta i tako teško, kako bismo se usudili stupiti otvoreno pred vječnog, neizmjerno svetog Boga, ako ne bismo imali nikoga koji nas zagovara? A čiji zagovor može da bude jači, može da bude moćniji nego li Marijin? Zagovor one, koja je Sinu Božjemu dala čovječje tijelo, čije je svete grudi sisao, iz kojih je svetih ruku primao hranu. Braćo, ima li koji čovjek zdrave pameti, koji bi se usudio prigovoriti, ako iskreno štujemo i djetinjskim pouzdanjem zazivamo Mariju?

Ali kažu nam protivnici kakvi su to štovatelji Marijini koji istodobno dok je časte kunu i psuju i podavaju se svakojakim grijesima? Zar nije bolje ako je uopće ne štujemo?

Moram priznati našim protivnicima, da imadu u mnogočem pravo što se ovoga tiče. Ali što ćete! Čim je novac skuplji, tim se radije falsificira. Tako je i vrag, koji je po riječima Spasiteljevim »lažac i ubojica ljudi od početka«[5], falsificirao pobožnost k Majci Božjoj. Tu dakle moramo biti na oprezu, da ne bi i naša pobožnost k Mariji bila krivotvoreni novac, s kojim bi zlo prošli na nebeskoj mjenjačnici. Kao što si crnci prikazuju anđele crnima, tako i mnogi grješnici jer su crni u srcu, slikaju si pobožnost k Majci Božjoj crnu to jest oni hodočaste, oni poste Njoj na čast, oni joj donose darove na oltar, ali istodobno i psuju i pijančuju i griješe proti zapovijedima Božjim.

Što ćemo dakle reći ovima? Hoćemo li im savjetovati da poslušaju protivnike i prestanu s postovima, hodočašćima, molitvama? Odgovaram nipošto! Jer što je pobožnost? Nije ništa drugo negoli čvrsta i spremna volja činiti sve što časti Boga. Tako i pobožnost k Majci Božjoj – činiti spremno ono što ju časti. Zato hodočašća, postovi, darovi nisu sami po sebi pobožnost, nego su ili učinak pobožnosti ili sredstvo da se k pobožnosti dođe.

Koji je dakle u grijehu, a ipak hodočasti, posti i moli samo zato da se riješi grijeha, jer hoće da iskreno časti Mariju, ne samo da ne čini ništa zla, nego ju neka još više časti, da mu što prije isprosi milost obraćenja. A oni opet koji hodočaste, poste, daruju možda zato, da će im Marija pomoći da mogu što dulje živjeti u grijehu, neka također ne prestaju častiti je na ovaj način, nego neka što prije mijenjaju svoju opaku i pokvarenu volju i mole bl. Djevicu, da ih učini dobrima i valjanima, jer se grijeh i Marija nikada ne mogu složiti, kao što se ne slažu vatra i led.

Evo braćo, kako je opravdana vjera našega puka u pomoć Marijinu, kako je opravdano štovanje Majke Božje u našemu puku, makar bio i grješan.

Zato se mi obraćamo k Njoj, svim srcem i svom dušom vapeći: »Pogledaj na nas milena Mati, svrni k sirotam pogled svoj zlatni!« Pogledaj na dječicu hrvatsku da ih nikada ne ofuri mraz grijeha i opačine! Pogledaj na hrvatske mladiće i djevojke, da ostanu vazda čisti i pobožni! Pogledaj na hrvatske muževe i žene, da čuvaju neokaljanu bračnu vjernost i čuvaju se odurnih opačina koje skvrne svetost bračnoga života! Pogledaj na hrvatske starce i starice, da im milostivi Bog po Tvom zagovoru olakša jade starosti, oprosti grijehe i pripremi sretnu vječnost!

Mi pak sa svoje strane obećajemo svi, da ćemo Ti ostati vjerni i iskreni štovatelji! Vjerni dok budu žuborili potočići naši, šumile rijeke naše, dok se bude pjenilo sinje more naše. Vjerni dok se budu zelenile livade naše, dok se budu zlatile njive naše, dok se budu sjenile tamne šume naše, dok bude mirisalo cvijeće domovine naše!

Završujemo s pjesnikom našim moleći Te iz dubine srca:
Dobra nam navek ostani,
isprosi nam pri Sinu,
da od svakog zla obrani
nas i domovinu. Amen!

Katolički list, 11. srpnja 1935., br. 28., str. 342-344.

IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac: Propovijedi, poruke, govori 1934. – 1940., Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2000., str. 64-67.
zg-nadbiskupija.hr

[1] Mt  10, 16.
[2] Est 4-8,
[3] Suci 16, 4-22.
[4] 2 Sam  14, 1-24.
[5] Iv 8, 44.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari