Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić: Traganje za istinom i poziv na odgovornost najvažnije su zadaće HKS-a

Objavljeno

na

Foto: IKA

Povodom Dana Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) u ponedjeljak je održana svečana akademija, a veliki kancelar HKS-a i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić poručio je da je najvažnije poslanje tog sveučilišta traganje za istinom i poziv na odgovornost.

“U pozivu i poslanju katoličkih veleučilišta pa tako i u ovome našem Sveučilištu, nalazi se ne samo traganje za istinom nego i poziv na odgovornost. Ta se odgovornost sastoji u nastojanju da istinsko svjetlo dopre do svih područja života u našoj domovini“, rekao je kardinal Bozanić na svečanosti u Velikoj dvorani HKS-a.

Tanjić: HKS je mjesto na kojem se uči biti o odgovoran za sebe i svijet

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić predstavio je ukratko rad i razvoj HKS-a te istaknuo da su nastojali činiti sve kako bi, unatoč poteškoćama i raznim izazovima, bili i ostali “predvorje nade”, radionica za bolju budućnost studenata, mjesto na kojem se uči biti odgovoran za sebe, svijet, zajednički dom.

Tanjić je podsjetio da su na HKS-u pokrenuli diplomski studij komunikologije, prva dva doktorska studija iz povijesti i sociologije, proveli natječaj za višegodišnje znanstvene projekte Hrvatskoga katoličkog sveučilišta od 2019. do 2021. godine s temom obitelji, imaju prvi odobreni projekt Obzor 2020 i druge projekte među kojima je projekt EVS, zajedno s KBF-om Sveučilišta u Zagrebu, pripremaju inicijalne akreditacije za znanstveno područje prirodnih znanosti, kroz projekt internacionalizacije u području tehničkih znanosti (softversko inženjerstvo) i povezivanje s društvenim znanostima.

Tu je i rekonstrukcija studija sociologije i povijesti uvođenjem dvopredmetnih studija, pokretanje novih studija u skladu sa strategijom Sveučilišta do 2020. godine, izdavačka djelatnost nastavnika i Sveučilišta, znanstveni radovi, izlaganja na znanstvenim skupovima i tribinama o aktualnim pitanjima društvenog i crkvenog života…

“Bili smo aktivni u izradi novih kurikula povijesti, sociologije i hrvatskoga jezika”, rekao je rektor HKS-a te podsjetio i na djelovanje sveučilišnog kapelana i Centra za psihološku pomoć.

Pohvalio je studente koji se zalažu u studiju, ali i u volontiranju te su, kako je rekao, pokazali da su zapravo najbolji nositelji i darovatelji nade. Sve to, dodao je, ne bi bilo moguće ostvariti bez mnogih vrijednih djelatnika koji svojim radom omogućuju ostvarivanje svih ovih postignuća. Pritom je istaknuo priznanja nastavnicima prorektoru Emiliju Marinu, dobitniku Državne nagrade za znanost za životno djelo u humanističkim znanostima.

Vican: HKS promišlja obrazovanje kao vrijednost

“Sve su to plodovi nade koja nam je darovana u vjeri da Gospodin uvijek daruje onkraj svake nade”, rekao je te zahvalio svima koji pomažu HKS-u posebice kardinalu Josipu Bozaniću “jer bez njegove brige za Sveučilište, kao i brižnosti i ulaganja Zagrebačke nadbiskupije ništa ne bismo mogli postići“.

Rektorica Sveučilišta u Zadru i predsjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske prof. dr. sc. Dijana Vican rekla je da HKS  promišlja obrazovanje kao vrijednost.

“Usmjerenost na razvoj i život studenta s nepokolebljivim načelom da mladima ne smijemo izbiti etičko uporište, snažno je obilježje ove institucije. Hrvatsko katoličko sveučilište institucija je koja, vođena načelom razboritosti, ne promišlja samo visoko obrazovanje, nego obrazovanje kao vrijednost i sustavno obrazovanje kao javno dobro, rekla je Vican.

U ime Ministrice znanosti i obrazovanja, pomoćnica ministrice prof. dr. sc.  Ivana Franić ocijenila je da je Hrvatsko katoličko sveučilište u kratkom roku izraslo u snažno i respektabilno Sveučilište, pouzdan i čvrst oslonac u sustavu visokog obrazovanja.

Kusić: HKS šalje poruku dijaloga

“Danas je značajan dan, ne samo za znanost i obrazovanje, već i za hrvatsku kulturu i nacionalni identitet. Hrvatsko katoličko sveučilište posebno je jer šalje važnu poruku kroz katolički identitet koji ne obuhvaća samo vjernike – to je poruka dijaloga i to u vremenu kada svjedočimo urušavanju sustava vrijednosti. Čovjek nikada više nije napredovao u znanosti, a nikada više nije tragao za orijentirima. Upravo zato ovo je Sveučilište osnovano u pravo vrijeme da pruži odgovor koji je nedostajao našem društvu. Unatoč svojoj moralnoj poruci, Sveučilište se nije izoliralo već teži vrhunskom znanstvenom identitetu i dokaz je da u društvu postoji jedan drugačiji sustav razmišljanja“. – istaknuo je akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner ocijenio je da Hrvatsko katoličko sveučilište može gledati u budućnost radosno zato što može odgajati odgovorne i zrele osobe svjesne svojega kršćanskog identiteta koje poštuju različitost i spremne su prihvatiti vodeće uloge u različitim područjima društva.

U ime Predsjednice Republike Hrvatske svečanom akademskom činu nazočio je prof. dr. sc. Mate Granić koji je istaknuo kako je zadaća HKS-a danas itekako važna u razvoju hrvatske znanosti i školstva i u razvoju duhovne svijesti hrvatskoga naroda i hrvatskog društva.

Predavanje o katoličkim sveučilištima i budućnosti visokoškolskog obrazovanja održala je prof. dr. sc. Isabel Capeloa Gil, rektorica Portugalskog katoličkog sveučilišta i predsjednica Međunarodne federacije katoličkih sveučilišta,  a dodijeljene su i rektorove nagrade. Rektorova nagrada za doprinos razvoju sveučilišne zajednice u akademskoj godini 2017./2018. dodijeljena je studenticama Odjela za povijest Mireli Lončar i Pauli Vuković, a rektorova  nagrada za promicanje katoličkog identiteta Sveučilišta  u ak. god. 2017./2018.dodijeljena je studentici Hani Kilijan s Odjela za komunikologiju i studentici Matei Škomrlj s Odjela za sociologiju. Rektorovu nagradu za akademsku izvrsnost tijekom diplomskog sveučilišnog studija dodijeljena je magistri psihologije Barbari Mirković.

Svojom pjesmom slavlje su uljepšali Mješoviti pjevački zbor studenata Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Pjevački zbor Odjela za sestrinstvo i Pjevačka skupina A clapella Odjela za komunikologiju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Dosta je mlakosti, treba nam oganj i sila Duha Svetoga

Objavljeno

na

Objavio

Proprok Jeremija je otvoreno prozivao bezvlađe, pljačku, nemoral svoga naroda. Ti prozvani su se žalili vladaru Sidkiji kako tako buni narod i slabi snagu vojske. Kriv prorok što govori istinu.

Sidkija im je odgovorio da mu oni presude jer, reče, da i on više ne vlada tim paralelnim sustavom kriminala i umreženoga zla. Možemo li u toj slici prepoznati naše vrijeme i načine života?

Često čujemo, što je najgore čak od klera, kako treba tražiti pogodno vrijeme za navještaj i govor istine? Zar nije uvijek vrijeme reći istinu i navijestiti Krista?

Što bi to Crkvu brigali politički procesi, izborne kampanje, geostrateška gibanja, ako je u pitanju nauk Isusa Krista i iznošenje poslanja Crkve? O tim dilemama na temelju Božje riječi razmatra fra Mario Knezović.

On nastavlja kako je Isus došao oganj baciti na zemlju. Taj oganj je sila Duha Svetoga. Taj oganj treba spržiti i spaliti svaki grijeh.

Taj oganj treba spaliti modele života u kojima se zlo razmahalo, a kreposti su ugušene. Taj oganj mora spaliti licemjerstvo i snagu moćnijih koji ugnjetavaju slabije.

Hoće nas se, što je strašno, kaže fra Mario, učiti korektnosti navještaja koji je bezličan i mlak. Progovorio je i o mladima koji tako olako u razvratu bace dobivene milosti kao bisere pred svinje. Vrlo poticajnu i otvorenu propovijed možete poslušati ovdje.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Jelena križarica – majka cara Konstantina

Objavljeno

na

Objavio

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Majka je cara Konstantina Velikog, rođena je 247. godine u skromnoj obitelji u Bitiniji. Služeći u staji, upoznao ju je i oženio vojni časnik Konstancije Klor. Kad joj je muž postao car, Jelena se morala po­vući, jer po rimskom zakonu bila je zabranjena ženidba između patricija i plebejke.

Tako je Jelena ostala u pozadini sve dok joj sin Konstantan nije 306. godine zauzeo carsko prijestolje.

Tada ju je sin Konstantin doveo na carski dvor i dao joj naslov „Augusta”, omogućio joj slobodan pristup carskoj riznici i dao joj je sve počasti koje su pripadale carici.

Nakon što je poučena u vjeri primila je sakrament krštenja. Jelena je iskoristila svoj visoki položaj u korist siromaha, zatvorenika, progonjenih i potlačenih. Njezinim zalaganjem u Betlehemu je izgrađena bazilika Kristova rođenja, a na Maslinskoj gori bazilika Uzašašća. Jelena je odlučila pronaći ostatke Kristova Križa na Golgoti.

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari