Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić upozorio na pokušaje stvaranja novih poredaka

Objavljeno

na

Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je na svetkovinu uskrsnuća Gospodinova, Uskrs, euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali.

“Zar nije istina da kad god prihvatimo Uskrsloga Krista, On donosi sklad u našu svakidašnjicu. To je snaga Uskrsa!”, rekao je u uvodu homilije Kardinal istaknuvši da bi se moglo reći da je naše slavljenje Uskrsa svojevrsni predokus rajskoga slavlja za kojim nam duša čezne. Samo ondje gdje je uskrsli Isus, ondje je i istinski sklad.

Podsjetivši na Isusov odgovor jednome od obješenih zločinaca na Golgoti, koji je zavapio da ga se sjeti kad dođe u svoje kraljevstvo: “Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju!” (Lk 23, 43), Kardinal je rekao da je svatko od nas došao na ovo uskrsno slavlje noseći svoj životni križ; ono što nas opterećuje, ono što nam stoji kao zaprjeka na putu do istinske radosti, pozvavši okupljene vjernike da predaju sve svoje životne terete Uskrslomu, jer on nas je otkupio zajedno s našim križevima.

Upučujući na činjenicu da se Isus nakon svog uskrsnuća nije ukazao svima nego samo nekima, a s druge strane, njegovo su izmučeno, poniženo i ubijeno tijelo mogli vidjeti mnogi, Kardinal je naveo da se to opire suvremenim nastojanjima, po kojima se prema van želi pokazati samo ono što komu ide u prilog – što je nerijetko i prijevara, a skriva se sve ružno i problematično, toliko da se često skriva i sama istina.

“Isus nije, da se tako izrazim, populist koji bi se svima želio svidjeti, a prema tome ni njegova Crkva ne može biti takva. Katolički vjernici pozvani su svima željeti dobro. Crkva želi sudjelovati u Božjem planu da se svi ljudi spase, ali pri tom nipošto ne može zanijekati istinu.

Naime, Isus nikada nije obećavao raj na zemlji, jer On je u svojoj ljudskoj naravi, kao i onaj razbojnik kojemu je dao obećanje, u raj stigao tek nakon smrti. Zato, draga braćo i sestre, uvijek treba s oprezom slušati one koji ljudima obećaju ‘raj na zemlji’, koji se predstavljaju kao donositelji novog poretka, mira, blagostanja, potpune ravnopravnosti i slično. Time su se služile propale ideologije prošlog stoljeća, a slično pokušavaju i nove.

No, pitamo se zašto onda u tom svojem ‘raju’ ne predviđaju mjesto za Boga? Štoviše, iz toga svoga raja nerijetko sustavno progone Boga, pa ne čudi što im posebno smetaju oni koji vjeruju u Boga i u Isusovo uskrsnuće, koji čuvaju biblijsku sliku o čovjeku stvorenom kao muškarac i žena, koji brane ljudski život od začeća do naravne smrti, koji se zalažu za istinsko dostojanstvo svakoga ljudskog bića. Novo je doba, nažalost, donijelo nove načine suvremenih progona Kristovih učenika, koji su u svijetu i dalje ‘znak osporavan’.”

Govoreći o kriterijima po kojima se lako može prepoznati one koji obećavaju lažni raj na zemlji, Kardinal je naveo suze. “Naime, gdje je uskrsli Krist, ondje nema suza, grča i boli, nego radost zbog otkupljenja, radost koja otklanja svaku sebičnost. S druge strane, kod onih koji se nadaju da svojim prijedlozima, programima i projektima donose takozvani ‘raj’ na zemlju, njihovu viziju uređenja svijeta i odnosa, netko često plaća suzama.

Nerijetko se, povijest nam svjedoči, afirmiranje sustava njihovih ideologija, po mjeri nekolicine na štetu većine, plaćalo ne samo novcem, nego žrtvama i životima. Crkva vidi i današnje suze svoga vjernog naroda. Budući da je Isus došao na svijet, umro i uskrsnuo da život imamo, uistinu da ga imamo, ni Crkva se ne može pomiriti sa suzama i bolima koje ugrožavaju i odnose živote, i zato naviješta Uskrsloga Krista, vjeruje u njega i priziva sklad što ga je Bog od početka namijenio čovjeku.”

Foto: Zagrebačka nadbiskupija

U nastavku je, govoreći o utjehi koju vjernicima daje Isusovo uskrsnuće, Kardinal istaknuo da “svjetlo Uskrsloga Isusa obasjava i brojne uplakane o kojima bi se možda najradije šutjelo”, upozorivši da uzrok mnogih suza u suvremenom svijetu leži u golemoj društvenoj nepravdi, koja pokušava stvoriti nove odnose. To osjećaju na poseban način oni koji pate pod teretom siromaštva, koji zbog toga ne samo da gube ili su izgubili krov nad glavom, nego gube i živote. Njihove suze plod su sustava koji se zatvorio vrijednostima što ih je svojim uskrsnućem uspostavio Isus, u čijoj prisutnosti nikad nema odbačenih i napuštenih.

“Nijedan sustav koji je u stanju ljudima oduzimati svetinju doma i mogućnost da pošteno zarađuju za svoj kruh, ne samo da nije otvoren za svjetlo Uskrsloga, nego to svjetlo i guši. Ako se zamračuje svjetlo Uskrsloga, komu se onda otvara prostor? Moći? Novcu? Ideologiji? Grupašenjima? Kao vjernici pitamo se zašto dok odabrani jačaju, toliki moraju slabjeti? To je sve tako daleko od vrijednosti što ih promiče Isusovo uskrsnuće. Potrebno nam je, dakle, novo okupljanje oko vrijednosti koje su uspostavljene Kristovim uskrsnućem.”

“Uskrsli Isus”, nastavio je Kardinal “kad god se pokazivao svojim učenicima, činio je to nenametljivo, blago i s ljubavlju. Poučavao ih je i rješavao brojne dvojbe, uz njega nije bilo mjesta za sebične interese, nego isključivo za zajedničko dobro. U svjetlu takvoga Isusova djelovanja, danas, na Uskrs, postavlja se pitanje kako se odgovorno i pošteno uključiti u procese koji su na djelu i u našem hrvatskom društvu, a koje u tom smislu nije usamljeno, jer riječ je o procesima koji nadilaze granice naše države.

Neka i među nama sada odjeknu riječi pape Franje od prije tjedan dana, kada je mladima, predstavnicima raznih zemalja svijeta, na Cvjetnicu rekao: ‘Mnogo je načina da se mlade učini tihima i nevidljivima. Mnogo je načina da ih se anestezira i uspava da ne stvaraju buku, da se ne postavljaju pitanja i ne stavlja ih se na raspravu. (…) Ako svijet šuti i gubi radost, pitam vas: Hoćete li vi vikati? Molim vas, odlučite se prije nego što kamenje počne vikati’. Tim je apelom Sveti Otac dao poticaj svim kršćanima koji zagledani u svjetlo Uskrsloga, žele pridonijeti dobru i dijalogu uz koji je jedino moguće pomoći da iščeznu društvene nepravde.

Papa Franjo je, draga braćo i sestre, koristio metaforu društvene anestezije ili uspavljivanja vjernika. Snažna je to slika jer uspavani i anestezirani više ne osjećaju bol, oni nemaju suza, dok istodobno ostaju zbunjeni, zatečeni i sve manje razumiju što se događa. Kao Crkva pozivamo sve na otvoreni i hrabri dijalog, na međusobno poštivanje i respektiranje svih skupina i sastavnica našeg društva, a posebno na zajedništvo u hrvatskom društvu, te na izbjegavanje stvaranja zbunjenosti i nepotrebnih napetosti koje prerastaju u obeshrabrenost, a obeshrabrenost u strah.”

Homiliju je Kardinal završio pozivom da upremo molbeni pogled u uskrsloga i proslavljenoga Krista:

“Vjero u Uskrsloga Isusa, ti uzdanice hrvatskih žena i muškaraca, podari nam svima uskrsnu hrabrost za suočavanje s novim izazovima!
Vjero u Uskrsloga Isusa, ti koja si nam očuvala obitelji; čuvaj i dalje na okupu djecu, majke i očeve da ostanu oaze života!
Vjero u Uskrsloga Isusa, ti najveće blago naše Crkve i naroda hrvatskoga, čuvaj naše zajedništvo i ujedini nas u nastojanju da te nikada ne zatajimo!
Vjero u Uskrsloga Isusa, ti koja si plamtjela u srcu Presvete Bogorodice Marije, Kraljice Hrvata, ti koja sjajiš na licu blaženog Alojzija Stepinca, svjedoka istine i čiste savjesti, dovedi sve nas do našega crkvenoga, narodnoga i osobnoga Uskrsa!
Predragi u Kristu, vama i vašima i svima koji ste s nama povezani putem elektroničkih medija, želim sretan i blagoslovljen Uskrs!”

(Zagrebačka nadbiskupija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Nadbiskup mons. Marin Barišić: Jedino zajedništvo Hrvatsku može iščupati iz problema

Objavljeno

na

Objavio

Središnji događaj Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, svečano euharistijsko slavlje počelo je na Gospinoj livadi u Solinu u prasvetištu Gospe od Otoka.

Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji održava se pod geslom Obitelj – izvor života i radosti, a misu u suslavlju sa 21 biskupom i brojnim svećenicima predvodi domaćin, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić.

Prema crkvenim podacima, na misi je oko 20.000 vjernika. Biskup Barišić je pozdravljajući nazočne na početku misnog slavlja osobito pozdravio naše stare bolesne i nemoćne.

U propovijedi središnjega misnog slavlja Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji u prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu u nedjelju 16. rujna splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić istaknuo je:

„Drage obitelji, draga braćo i sestre! Na ovom svetom tlu Gospe od Otoka, mjestu našeg identiteta i krsnog preporođenja, za vrijeme „majke sirota i zaštitnice udovica”, kraljice Jelene sagrađena je prva Crkva u Hrvata posvećena Blaženoj Djevici Mariji.

Stoljećima kasnije, to jest 1976. godine, ovdje smo započeli naš hod buđenja svijesti za budućnost hrvatskog naroda koja i danas ovim Susretom obitelji raste. Održali smo se i konačno izišli na pozornicu svijeta. Održali smo se i opstojimo već četrnaest stoljeća zahvaljujući snažnoj vjeri u Boga koju smo primili od naših predaka.

Održali smo se jer smo čuvali i branili obitelj koja je izvor života i radosti! Taj isti put obitelji i vjere vodi i okuplja nas i danas”. Naglasio je zatim da su nam u ovim vremenima potrebni „ovakvi susreti koji nisu izraz bunta niti su usmjereni protiv ikoga.

Susreti su nam potrebni kao živo svjedočanstvo o ljepoti života koji se krije i rađa unutar braka i obiteljskog zajedništva. Često na to zaboravljamo, još češće nam se nameću suprotne slike o obiteljskom životu, a najmanje se daje prilika samoj obitelji da u istini progovori o svojoj svakodnevnici.”

Podsjetio je kako živimo u dinamičnom vremenu brojnih izazova i brzih promjena, ali i mnogih nesigurnosti i nejasnoća „koje nas zbunjuju i dovode u pitanje ono što je svima i odvjeka bilo jasno. Znali smo što je muški i ženski rod. Znali smo što je to obitelj! A danas kao da više nismo u to sigurni. Što je obitelj progovaraju nam već malena djeca u svojim prvim slogovima: ma-ma; ta-ta! Jednu ženu zovu majkom, a jednog muškarca ocem.

U bračnom zajedništvu ljubavi oca i majke prepoznaju dobrodošlicu, radost prihvaćanja i toplinu nježnosti. Dva draga lica ih obasjavaju! Djeca prepoznaju oca i majku kao dva lica iste ljubavi te žele rasti i radovati se životu na ramenima svoga tate, u zagrljaju svoje mame i na koljenima svoga djeda i bake.

Djeca već na svom početku iskustveno svjedoče ono što bijaše u početku: ‘Na svoju sliku stvori Bog čovjeka…muško i žensko stvori ih.’ (Post 1,27) ‘…i bit će njih dvoje jedno tijelo.’ (Post 2, 24)”

Univerzalno i povijesno iskustvo ljudskoga roda svjedoči da je brak zajedništvo muškarca i žene, a obitelj zajedništvo roditelja i djece. I to se nikada ne smije i ne može promijeniti, upozorio je splitsko-makarski nadbiskup, dodavši da „čežnja za pripadati svojoj obitelji i imati roditelje i rodoslovlje, ne može biti ugašena nikakvim Konvencijama i uklanjanjima imena roditelja iz školskih svjedodžbi, ni uvođenjem brojeva umjesto imena djeteta već od vrtićke dobi.

Nitko ne pamti samo brojeve, već imena i lice. Čovjek nije bezličan broj, već je svatko od nas jedinstven i neponovljiv u Božjem planu stvaranja. Samo čovjek ima sličnost s Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen.”

Svjedoci smo da obitelj danas biva sve više ugrožena raznim ideologijama, razornim relativizmom, bešćutnim hedonizmom, opasnim individualizmom i posesivnim egoizmom. Isto tako, kada se govori o obitelji, najčešće se govori o njezinoj krizi, o problemima, poteškoćama pa čak i o obitelji kao problemu.

Time se brak i obitelj, nastavio je nadbiskup, „predstavljaju kao nepogodno mjesto za život, koje oduzima sreću i slobodu, a donosi samo nepotrebna svakodnevna i zakonska opterećenja. Brak se vidi kao nešto usputno, privremeno i prolazno.

Mogli bismo reći da se borba za život i budućnost čovjeka danas u najvećoj mjeri događa upravo u borbi ‘za’ ili ‘protiv’ obitelji. Unatoč tobože lošim prognozama za ishod te borbe, obitelj ne može biti poražena jer je u njenom temelju ljubav samoga Krista prema Crkvi, koja se preljeva u snagu održanja bračnih obećanja koja ste jedno drugom dali na vjenčanju. Bračna ljubav je neopoziva jer svoj temelj ima u neopozivoj ljubavi koju Krist ima prema Crkvi.”

Podsjetivši na riječi pape Franje u apostolskoj pobudnici „Amoris laetitiae” da je Božja ljubav prisutna u hramu bračnog zajedništva, mons. Barišić naglasio je da „samo zajedno, i svatko u svojoj službi, možemo pristupiti gorućim pitanjima poražavajuće demografije, malih plaća, nezaposlenosti, neradne nedjelje, pobačaja, škola bez prvašića, odlaska mladih… Obitelj je škola zajedništva u kojoj je Krist prisutan, mjesto je u kojem se od prvih životnih koraka uči pravednosti koja je prožeta milosrđem! Nasljedujući Krista u božanskoj pravednosti možemo se suprotstaviti svim nepravednim i urušenim oblicima društvenih odnosa koji od jednih čine bogataše bez truda, a od drugih svakodnevno umorne i osiromašene koji jedva preživljavaju do kraja mjeseca.”

Obrativši se hrabrim očevima i neustrašivim majkama kazao je kako ih dar života koji su primili po svojoj djeci otvara i povezuje u mistični odnos s Bogom, darivateljem života. „Dragi roditelji, ne umanjujući vaša nastojanja da djeci osigurate sva sredstva potrebna za normalan život, ne zaboravite ono najvažnije, ono što je djeci najpotrebnije.

Osim kruha, njima je važnija vaša blizina i podrška. Potrebna su im usmjerenja kako bi bili sigurniji i kako bi se razvijali u što zrelije i odgovornije osobe.” Potaknuo je supružnike na zajedničku molitvu, zajednički odlazak na nedjeljno euharistijsko slavlje jer u njemu obnavljaju svoj bračni savez vjernosti i ljubavi.

Nadbiskup Barišić podsjetio je na riječi blaženoga Alojzija Stepinca da „nema zdravog naroda bez zdravih, snažnih i sretnih obitelji! To itekako vrijedi i danas. Obitelj je naše finale, naš zajednički nazivnik. Obitelj ne smije imati oporbu!

Zato s ovog mjesta ponavljam i riječi pape Franje koje je uputio pred nekoliko dana u Irskoj, a izmijenit ću samo ime države: ‘Molim da Hrvatska dok sluša polifoniju suvremene političko-društvene rasprave, ne zaboravi titrajuće melodije kršćanske poruke, koje su je podupirale u prošlosti te je i dalje mogu podupirati u budućnosti.’ Najsnažniji glas ove titrajuće melodije ste vi, drage obitelji, svjedočanstvo vaših života i življenje vlastite vjere. Stoge je neizmjerno važno da se još snažnije uključite u ovo naše društvo i za njegov humani rast i razvoj. Vaša je uloga nezamjenjiva i neponovljiva za živote vaše djece i boljitak Domovine.”

Propovijed je zaključio riječima da je obitelj dijagnoza i terapija našeg hrvatskog društva! „Obitelj koja je otvorena životu i koja poštuje život! Ona nosi budućnost i radost. Zato, zauzmimo se da ovaj Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji bude novi iskorak i snažno ohrabrenje svima nama u Crkvi i društvu; da nam obitelj bude u središtu naše trajne pažnje i zajedničke odgovornosti; da nam u središtu obitelji bude prisutan Isus i majka Marija: izvori života i radosti. Kriste, budi naša sreća! Kriste, budi naša radost! Kriste, budi nam život Ti! A ti, majko Marijo, Kraljice obitelji, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom!”

Prvo čitanje pročitao je Jurica Gregurić iz Zagrebačke nadbiskupije, psalam Vinko Maroević, a drugo čitanje Stipana Banić iz Zadarske nadbiskupije. Evanđelje je navijestio don Mario Popović. (IKA)

 

Počeo središnji dio Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Počeo središnji dio Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji

Objavljeno

na

Objavio

Središnji događaj Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, svečano euharistijsko slavlje počelo je u nedjelu prijepodne na Gospinoj livadi u Solinu u prasvetištu Gospe od Otoka.

Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji održava se pod geslom “Obitelj -izvor života i radosti,” a misu u suslavlju sa 21 biskupom i brojnim svećenicima predvodi domaćin, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Prema crkvenim podacima, na misi je oko 20 tisuća vjernika.

Biskup Barišić je pozdravljajući nazočne na početku misnog slavlja osobito pozdravio naše stare bolesne i nemoćne. Na središnjem događaju Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, među ostalima, su predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik predsjednika Sabora – splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, izaslanik predsjednika Vlade – splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general Mirko Šundov, te general Mladen Fuzul.

Na nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji pristigle su obitelji iz svih biskupija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Vojvodine i iz Hrvatskih katoličkih misija Europe i svijeta.

Uvod u današnji glavni događaj Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji bilo je sinoćnje euharistijsko bdjenje pod nazivom “Hod svjetla” održano također u Solinu.

Solin je već niz godina po prosječnoj starosnoj dobi stanovništva najmlađi grad u Hrvatskoj i smatra ga se uzorom u Hrvatskoj za vođenje pronatalitetne politike.

U povijesnom smislu Solin je jedna od kolijevki kršćanstva u Hrvata pošto je u 10. stoljeću tadašnja kraljica Jelena dala sagraditi na Gospinom otoku dvije crkve – Blažene Djevice Marije i Sv. Stjepana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari