Pratite nas

Razgovor

Kardinal Bozanić: Vjeronauk u školama po demokratskom slobodnom izboru

Objavljeno

na

U razgovoru za HRT zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić odgovarao je na pitanja o vjeronauku u školama, zahtjevima da se revidiraju ugovori sa Svetom stolicom te o procesu kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca.

“Vjeronauk je prije 25 godina ponovno uveden u hrvatske škole, na temelju Ugovora Svete Stolice i RH te na temelju provedbenog ugovora Vlade i Hrvatske biskupske konferencije”, podsjetio je kardinal Josip Bozanić. “U osnovnim školama vjeronauk kao izborni predmet odabire 90 posto učenika, u srednjim školama njih 75 posto, što govori o tome da je u našim školama uveden po demokratskom slobodnom izboru”, rekao je. Naglasio je je kako je vjeronauk nakon II. svjetskog rata nasilno izbačen iz škola. Na pitanje o mogućoj reviziji Ugovora sa Svetom Stolicom, kardinal Josip Bozanić odgovorio je kako ugovori i konkordati sa Svetom Stolicom imaju trajnu vrijednost, a da je Hrvatska njima ušla u krug europskih zemalja koje imaju posebne odnose sa Svetom Stolicom. Dodao je kako je Crkva u Hrvatskoj bila u nezavidnom položaju, što se tiče reguliranja tog statusa u bivšoj Jugoslaviji. “To je možda uzrok otporu nekih manjih skupina ljudi tim ugovorima”, zaključio je. U razgovoru je kardinal Bozanić rekao kako je proces kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca dobro napredovao te da je s jedne strane – priveden kraju. S druge strane – čeka se mišljenje mješovite komisije.

Vjeronauk kao školski predmet nije ekskluziva u Hrvatskoj, prisutan je i u ostalim je europskim državama. U nekima, kao primjerice u Španjolskoj, Engleskoj, izborni je ili se uvodi na zahtjev roditelja. U Finskoj je čak obvezni predmet u osnovnoj školi. No, cilj je da predmet bude što manje religijski obojen i da pristup bude više iz kulturalne perspektive. U Švedskoj se pak nastava vjeronauka organizira radi prava djeteta da dobije zaokruženi pogled na različita mišljenja i tradicije. Bivšoj ministrici i gimnazijskoj ravnateljici Ljilji Vokić nije jasno zašto su roditelji djece koja ne idu na vjeronauk, a koja su u velikoj manjini – opterećeni vjeronaukom. Također smatra kako nikoga ne bi trebale smatati mise u školama i križevi jer je Europski sud za ljudska prava presudio da se vjerski sadržaji mogu obavljati na javnim mjestima. “Tko ne želi ići na misu neka ne ide. Princip demokracije izbornosti je najveći princip. Vjeronauk u školama polazi velika većina djece, a ugovore s Vatikanom može raskinuti dvije trećine zastupnika Hrvatskog sabora”, poručila je Vokić u emisiji Tema dana te upitala – “baš me zanima tko je taj tko bi pokrenuo to pitanje”. “Nisu roditelji djece koja idu na vjeronauk – imbecili. Djecu treba odgajati u duhu vjere, demokracije i tolerancije”, zaključila je Vokić.Profesor na Filozofskom fakultetu Neven Budak, koji se zalaže za reviziju Vatikanskih ugovora kazao je kako “vjernonauku u sekularnoj državi nije mjesto u školi, ali tako dugo dok su na snazi ugovori s Vatikanom, moramo poštivati da bude izborni predmet”. “Povijest je pokazala da nijedan oblik indoktrinacije nije učinio ništa dobro, a vjeronauk u školama predstavlja određenju vrstu indoktrinacije”, kazao je Budak. Naglasio je kako se u udžbeniku vjeronauka za 8. razred “ateiste naziva bezumnicima što je dokaz da se radi o diskriminaciji, a ne izbornosti. “Diskriminacija ide u prvom redu u smjeru ateista, a vjerujem da ima problema i sa drugim vjerskim zajednicama”, poručio je Budak. “Moramo se držati Ustava, voditi računa da je Hrvatska sekularna država, barem na papiru – i da bi tako trebali organizirati svoj obrazovni sustav. Ako se govori o ravnopravnosti izbornosti, zašto onda ne postoji ateistički odgoj u školi”, upitao je na kraju Budak.

Prije 25 godina uveden je vjeronauk u hrvatskim školama. Svečanom obilježavanju ove obljetnice u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu prisustvovali su crkveni velikodostojnici, vjeroučitelji, ali i mnogobrojni političari.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Borislav Ristić: Zbog Trumpa postali smo geopolitički bitni i dobili jakog saveznika u promociji vlastitih interesa

Objavljeno

na

Objavio

Razgovor s Borislavom Ristićem povodom prve godine Trumpova mandata

Sutra se navršava godinu dana od inauguracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. O prvoj godini Trumpova mandata i o stalnim napadima na njega s kolumnnistom „Večernjeg lista“ i političkim analitičarom Borislavom Ristićem, razgovarao je Davor Dijanović/HKV.

Kako gledate na godinu dana vladavine Donalda Trumpa, koliko je ostvario predizborna obećanja?

To da je Trump političar koji ostvaruje svoja obećanja jest jedna od rijetkih stvari oko koje će se složiti i njegovi protivnici i pristalice. Trumpova prednost je u tome što je ušao u Bijelu kuću kao outsider. Nije bio kandidat elita, već naroda. Sam je plaćao svoju kampanju i iz priloga običnih ljudi, bez velikih “društava”. Zbog toga su njemu ruke sada slobodne. On je čovjek koji iza sebe ima gotovo neograničen resurs – moć SAD-a – a pred sobom čistinu, na kojoj može neometano graditi. Nikome nije ništa dužan, naročito ne interesnim elitama koje su desetljećima iz pozadine diktirale politiku Sjedinjenih Država. Te elite, bilo da se radi o poslovnim, političkim ili medijskim mogulima, sada su zbunjene, jer pred sobom imaju čovjeka koji ne ispunjava njihove želje, već provodi svoj predizborni program. Zbog toga i ovoliki njihov animozitet prema Trumpu i napadi na njega. Ali, upravo zbog toga treba i očekivati da će Trump nastaviti s ispunjavanjem svojih obećanja. To je jednostavno egzistencijalni imperativ njegove politike. I to je možda ono najbolje kod Trumpa.

Sustavno najsveobuhvatnija reforma poreznog sustava još od Reaganovih vremena

Kako komentirate Trumpovu reformu poreznog sustava, koliko je uspješna?

Trumpova porezna reforma daje novi zamašnjak zahuktaloj američkoj proizvodnji. Poslovi se vraćaju, nezaposlenost je rekordno niska, burze su eksplodirale i stalno rastu, obarajući sve nove i nove rekorde. To je sustavno najsveobuhvatnija reforma poreznog sustava još od Reaganovih vremena, od koje će najviše koristi imati američka srednja klasa. Osim toga što će država ljudima manje uzimati, poslodavci svoje rasterećenje dijele sa svojim radnicima u vidu visokih bonusa i značajnog podizanja plaća. Pokreću se novi poslovi i nema straha za materijalnu egzistenciju običnog čovjeka. Sve su to plusevi koji će se Trumpu vratiti na sljedećim izborima, jer će se shvatiti da su demokrati vlast osvajali i držali socijalnom demagogijom i parazitiranjem na sve većoj bijedi i očaju američke srednje klase. Sada ta njihova igra postaje vidljiva i očajni Reaganovi plavi ovratnici bježe u panici, kako bi zaklon pronašli iza Trumpova “plavog zida”.

Beznadno stanje ljevice

Trump se nalazi pod stalnom „paljbom“ i medijsko-političkim napadima iz najrazličitijih krugova, a najnoviji je primjer knjiga „Fire and Fury“. Kako gledate na te napade?

Možda je najbolji komentar knjige dao sam autor, Michael Wolff, kada je novinaru CNN-a rekao da je knjigu pisao s njihovog stajališta. U biti, Wolff je postupio shodno tržišnoj logici, jer je primijetio da postoji ogromna potražnja za negativnim vijestima o Trumpu, pa je uzeo i u knjizi nadrobio stvari koje nadilaze i najluđu maštu prosječnog konzumenta vijesti o Trumpu na ljevici. Ponudio im je sve što oni sami žele čuti, dodatno začinjeno s najluđim fantazijama, u koje su oni povjerovali zato što su htjeli povjerovati. Možemo to nazvati prijevarom ili glupošću, ali možda je najbolja riječ – očaj, jedno beznadno stanje u kome se nalazi ljevica već, evo, godinu dana. U takvom stanju je, naravno, lako manipulirati ljudima. Zbog toga stalno iznova upadaju u taj amok potrage za uvijek novim negativnostima o Trumpu, više i ne hajući za to što time stalno dolaze u sukob sa samima sobom i ispadaju smiješni.

Naravno, ti napadi na Trumpa imaju i realnu pozadinu, a to su nezakonite radnje praćenja koje je protiv Trumpa poduzimala Obamina administracija i Clinton kampanja. Oni su se od Trumpove pobjede preplašili nasmrt, jer će otkrivanje tih nezakonitosti biti vjerojatno najveći skandal američke politike od Watergatea, vjerojatno i veći, koje bi mnoge od njih moglo odvesti i u zatvor. Zato treba pratiti objavljivanje rezultata istrage koju vodi kongresni odbor za nacionalnu sigurnost o tzv. Steele dosijeu, na kojem su i temeljene sve one optužbe na račun Trumpa za suradnju s Rusima. Predsjednik toga odbora prije neki dan je izjavio da “nadilazi svaku maštu” količina fabrikacija u tome dosijeu i razmjere urote koja se stvorila protiv Trumpa.

Drugim riječima, ostaci bivšeg režima su, štiteći sebe, išli na kompromitaciju predsjednika Trumpa, čime su ugrozili i sam sigurnosni sustav Sjedinjenih Država. To je scenarij čijem ćemo otkrivanju imati prilike svjedočiti. Stoga se ne bi trebalo čuditi ako kao sljedeću stvar u revolucionarnom kalendaru američke ljevice budemo imali na redu nerede na ulicama, kako bi se u očaju pokušalo zaustaviti ovakav razvoj događaja. Živimo svakako u uzbudljivim vremenima!

Uspjesi Trumpa u vanjskoj politici

Kako ocjenjujete Trumpovu vanjsku politiku?

Borislav Ristić

Svi se sjećamo kako se pokretač nekoliko ratova i dobitnik Nobelove nagrade za mir smijao Trumpu da nema šanse pobijediti Isis za godinu dana, da su praktički neuništivi. Sada vidimo da su u Siriji svedeni na pustinjske oaze, a Trump je povratio Americi poziciju u kojoj može diktirati uvjete mira. Kurdi će, tako, poslužiti kao uteg za micanje Assada u zamjenu za očuvanje teritorijalne cjelovitosti Sirije, odnosno, odustajanje od stvaranja kurdske države. Zato je Erdogan ovih dana obilazio Europu kako bi objasnio zašto Assad mora otići, jer on ni po koju cijenu ne želi kurdsku državu.

Od nuklearnog Armagedona i rata sa Sjevernom Korejom, također, nema ništa, kako su nas svojim podrumskim molom upozoravali lijevi katastrofičari i pacifisti. Dapače, krenuli su pregovori o postupnom razoružanju “čovjeka rakete”, a Sjeverna Koreja sprema svoje predstavnike za učešće na Olimpijadi u Južnoj Koreji. I to je nešto što je Trump postigao samo svojim umijećem pregovaranja s diktatorima, vođen Sun Tzuovom izrekom kako je “vrhunsko umijeće ratovanja pobijediti protivnika bez borbe”. Naime, znamo da su tijekom čitavog dvadesetog stoljeća totalitarni režimi trolali demokratski zapad tražeći uvijek maksimum, a Zapad popuštao i na taj način radio ustupke totalitarcima. Sada je Trump tu logiku okrenuo protiv samih totalitaraca, pa ih samo preko svog Twitter naloga, kao alata za pritisak, tjera u defanzivu.

Sve su to vidljivi uspjesi novog Trumpova pristupa vanjskoj politici. Zanimljivije je, međutim, grupiranje kineskih i europskih globalista u jedan tabor protiv Trumpa. To se možda najbolje može oslikati igrom oko Pariškog sporazuma i američkim izlaskom odatle. Kako znamo, kineski je rast, osim krađe intelektualnog vlasništva, plaćen i velikim zagađenjem. Tako od deset najzagađenijih rijeka deset je u Aziji, a osam u Kini. Kina kao veliki zagađivač ne može držati moralne pouke nikome. Ona Pariškim sporazumom samo skriva svoje lice najvećeg zagađivača. Sada vidimo da i Njemačka odustaje od zadanog tempa zbog problema u svojoj energetskoj industriji. Mediji, naravno, to licemjerje velikih zagovornika Pariškog sporazuma ne analiziraju, nego se ide anatemom prema Trumpu – koji je najavio da bi se mogao vratiti, ali ako dobije povoljnije uvjete za Ameriku.

Kada se ljude želi ujediniti pod nekom idejom, smisli im se zajednički vanjski neprijatelj. Budući da još nisu pronašli dokaze o izvanzemaljskom životu, naši globalisti su se dosjetili teorije o “kornjači” koja drži svijet. I na leđima njezine panike smišljaju igru nazvanu Pariški sporazum, koji je postao smokvin list jedinstva kineskih komunista i europskih globalista, a Trump im je potreban kako bi zasjenili tu svoju prostotu. Zato on izlazi sa te njihove zabave i povratak uvjetuje novom raspodjelom obaveza i koristi.

Trump demistificira vanjsku politiku i naglasak stavlja na bilateralnim sporazumima i koristima. Zato Trump u Europi igra na male europske nacije, s kojima može lakše pronaći zajednički jezik, jer su se i njihovi interesi našli također ugroženima pod dominacijom globalističkih europskih elita, odnosno, preciznije – Njemačke i Europske unije kao njenog proširenja drugim sredstvima, da iskoristim formulaciju Petera Hitchensa. To je sreća i za Hrvatsku, jer smo postali geopolitički bitni i dobili jakog saveznika u promociji vlastitih interesa, što uvijek znači i dolazak investicija za bitne projekte. Treba navijati da se ovaj idejni sukob EU i SAD još malo produlji i da se u što većoj mjeri odvija preko naših leđa. Možemo, tako, uzeti nešto i od jednih i od drugih, od jednih LNG na Krku, od drugih most i nizinsku prugu prema Mađarskoj, a neka Njemačka sve to plati kroz europske fondove kao putarinu u njihovu prodoru na istok.

Amerika raste, nema povratka na staro“

Što nas očekuje u drugoj godini Trumpova mandata?

Ako bismo prvu godinu Trumpova mandata mogli nazvati godinom privikavanja na Trumpov stil vladavine, mislim da drugu godinu već možemo nazvati godinom odvikavanja pristalica globalizma od iluzije. Naime, iako su već priznali svoj poraz u pojedinim oblastima, kao u sferi sudstva – gdje je Trump imenovanjem sudca u Ustavni sud osigurao očuvanje konzervativne agende za narednih par desetljeća – još uvijek grčevito brane svoje i nadaju se kako će se moći vratiti na staro. Međutim, u Americi izgleda vrijedi ona: “Amerika raste, nema povratka na staro”.

Obama je obrisan, a za par godina nitko od njih se više neće ni sjećati na što su se to htjeli vratiti. Očekujem da će Trump na izborima za Kongres i Senat konačno osigurati svoju dominaciju i nad GOP-om, odnosno, da će nestati džepovi otpora u samoj Republikanskoj stranci. Treba očekivati i nastavak ekonomskog buma u Americi, kao i rad na velikim infrastrukturnim projektima, od kojih će izgradnja Trumpovog zida prema Meksiku svakako biti najatraktivniji. Kako se, pak, bude razrješavala afera oko nezakonitog nadzora nad Trumpom od strane snaga ancien regimea, treba očekivati paniku i pometnju na američkoj ljevici, a vjerojatno i raskol u samoj Demokratskoj stranci.

Davor Dijanović/HKV

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Bakir Izetbegović: Nemamo mi ništa protiv gradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović pohvalio je danas posjet predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović Ahmićima, gdje se poklonila bošnjačkim žrtvama stradalima od HVO-a u ratu.

To je jedna lijepa gesta od koje trebaju svi učiti. To je taj put. Mi smo s Hrvatskom imali različitih iskustava. Neka nisu dobra, neka su jako dobra. I na liniji dobrih iskustava treba graditi daljnje odnose – rekao je Izetbegović za Novu TV.

Na pitanje bi li on otišao u Križančevo Selo pokloniti se žrtvama 64 Hrvata koje je pobila Armija BiH odgovorio je potvrdno. – Svakako. Apsolutno, naravno. I predložio sam takvu stvar Predsjedništvu, dvojici drugih članova na početku mandata. Da napravimo tu stvar, da se poklonimo žrtvama svih strana. Nažalost, ideja nije prošla, ali evo, nikad nije kasno – rekao je Izetbegović.

Osvrnuo se i na tvrdnju novinarke da se stekao dojam uoči predsjedničina posjeta da nije dobrodošla. – Pa bilo je reakcija na njezin odlazak u Tursku. Ali po reakciji na ulici ne bi se moglo reći da nije bila dobrodošla. Vidjeli ste susret s majkama Srebrenice. Mi smo imali ovdje dobre, kvalitetne, iskrene razgovore, onako kako to treba biti između Hrvatske i BiH.

Inzistirao sam na otvorenim pitanjima. Predugo ponavljamo već 22 godine da bi ih trebalo riješiti – rekao je Izetbegović. Odbacio je i tvrnju da su reakcije na posjet predsjednice Turskoj bile izrazito negativne.

Reakcije političara nisu bile osobito negativne. Ja sam prvi rekao da ne mogu komentirati nešto na temelju špekulacija da je ona otišla da se dogovara oko našeg izbornog zakona. Percepcija u javnosti je bila takva jer “Bosanci” ne vole kada se o njihovoj sudbini dogovara izvan BiH – rekao je Izetbegović.

Moja reakcija nije bila loša. Ali, 10 godina moćne zemlje koje su kreirale Daytonski mirovni sporazum zajedno s nama pokušavaju riješiti ovu stvar. Ja ne vjerujem da je u stanju, evo, prijateljska zemlja Hrvatska i Turska, onako olako ući u taj problem i riješiti ga. To zaista nije lako riješiti – dodao je. Komentirao je i gradnju Pelješkog mosta.

Nemamo mi ništa protiv gradnje Pelješkog mosta. Dapače. Jer smanjit će se i promet kroz Neum. Tu postoje pogrešne teze da mi namjeravamo u Neumu graditi neku luku pa se straši narod u Neumu. Neum treba zaštititi, možda od ulaska svih velikih brodova. Mi samo želimo da se BiH ne uzme pravo. Ovako kako smo mi za pravo Hrvatske da spoji svoj teritorij, da se BiH garantira od strane Hrvatske ono što garantira Konvencija UN-a o pravu pristupa moru. Ništa više od toga – rekao je Izetbegović. Osvrnuvši se na odlazak građana BiH u ratovanje na Bliski istok rekao je da je “islamistički ekstremizam prenapuhan” jer godinu i pol nisu imali nikakvog problema po toj liniji.

Mi smo se tome suprotstavili na svaki način, prije svega ideološki. I to nisu ljudi koji su ratovali u BiH. To su neki mladi momci koji su se rodili u vrijeme kad se ratovalo u BiH, koji su radikalizirani zbog onoga što vide na televiziji, što se događa s muslimanima diljem svijeta. To im ne daje pravo, naravno, da rade probleme u BiH i bilo gdje drugdje i većina njih je završila u zatvoru – rekao je Izetbegović.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari