Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Josip Bozanić: Kada se želi razgraditi hrvatske vrednote, udara se na kulturu i jezik

Objavljeno

na

Nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić u uskrsnoj čestitki naglašava potrebu čuvanja hrvatske jezične baštine, koja je duboko poveziva s katoličkom vjerom i upućuje na posebnost vjerničkog i nacionalnog identiteta i “koja ima snagu donositi plodove u susretu s novošću, ali čuvajući svoju prepoznatljivost”, a na udaru je, kako naglašava, svaki put kada se želi razgraditi hrvatske vrjednote.

U jeziku jednoga naroda sadržana je baština; u jeziku se nalazi jezgra koja ima snagu donositi plodove u susretu s novošću, ali čuvajući svoju prepoznatljivost.

Jezik nije samo dio nekoga dogovorenoga načina komuniciranja, nego u njemu su, kako to stoljećima svjedoče najodličniji pisci i pjesnici hrvatskoga govornoga područja, sadržane životne istine, sažete vrednote, osjećaji, ljudi i povijest naroda; u njemu je riznica radosti i nadanja, žalosti i tjeskoba, rada i molitve, suza i smijeha; u njemu se nalaze odgovori na pitanje kako se poima život i koji mu je smisao, poručuje Bozanić.

Zato nije slučajno, dodaje, da se iz te jezgre crpila snaga, jačalo i čuvalo zajedništvo, nakon kušnja iznova započinjalo i gradilo nakon raznih oblika razaranja. Jezik je polazište za učenje o tome tko smo, a to je polazište dragocjeno za obnovu obitelji, naroda i društva, za obnovu povjerenja i za sigurnost pouzdanja, dodaje.

Kaže i kako je to osobito važno za hrvatske vjernike, čija pisana i jezična kultura, kako svoje početke tako i svoje najveće dosege, očituje u povezanosti s vjerom u Boga, s Kristovim otajstvima, s molitvom i pobožnošću.

Podsjeća da se u hrvatskome jeziku za Uskrs koristi i riječ Vazam koja se, kako navodi, ne tiče samo proslave Uskrsnuća, nego cjeline otajstva Kristova prijelaza k Ocu, a u kojoj se, kako piše, kao vrelu novoga života, nalazi njegov odnos prema drugima, osobito siromašnima i svima koji su u potrebi, kao i prema stvorenomu svijetu.

To pak uključuje i domovinu. Ona ima svoja ključna uporišta, među kojima je i jezik. Nažalost, kao što nam svjedoči daljnja i bliža prošlost, a jednako tako i neki suvremeni događaji kojima smo svjedoci, svaki put kada se želi razgraditi hrvatske vrjednote, udara se na kulturu i jezik, kao priprema za političke i vojne osvajačke pohode ili kao neki novi-stari, prikriveni pokušaj, nakon već neuspjelih geografskih asocijacija koje su u prošlom stoljeću završile nametnutim ratovima, poručuje.

Ističe da je stoga, u vremenu snažnih kulturoloških promjena, susreta jezika i kultura, tradicija i nazora, važno čuvati svoj nacionalni identitet upoznajući vlastitu kulturu i biti odgajan u njezinu krilu, da bi se njezine vrednote mogle prenositi drugima koji su otvoreni za plodonosan susret.

Podsjeća da ove godine Uskrs slavimo i u ozračju Godine svetoga Josipa, nebeskoga zaštitnika naše domovine, kojega moli da bdije nad obiteljskim domovima i nad cijelom Hrvatskom, učeći nas cijeniti materinski jezik po kojem nam Bog objavljuje svoju blizinu i radost novoga života.

Pozvani smo svi, a posebno oni kojima je povjerena odgovornost za našu domovinu, promicati hrvatsku kulturu i jezik te čuvati i sačuvati za buduće naraštaje hrvatske vode, zemlju i more. Mislim i na sve hrvatske vjernike koji žive izvan hrvatske domovine, koje su različiti razlozi odveli od domovinskoga praga širom svijeta. Žarko molim sv. Josipa za sve njih, sa željom da se vrate svojoj domovini, a posebno da se iz Hrvatske ne odlazi, piše zagrebački nadbiskup u uskrsnoj čestitki.

Dodaje da čestitati nekomu znači dijeliti s drugima ono što se čestita, dati sebe, biti sebedaran te poručuje: Kako je to samo lijepo i nadahnjujuće, posebno za uskrsno vrijeme! Naša vjera u uskrsnuće donosi najljepšu čestitku darivanjem sebe bližnjima. Svima želim čestit Vazam i obilje uskrsne radosti u zajedništvu s bližnjima

> Kardinal Bozanić: Domovinu se danas želi poljuljati u pogledu vjere, vrijednosti obitelji, odgoja i obrazovanja, te povijesti

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Kardinal Puljić: Uskrs je poticaj vjernicima da slijede put dobra i oprosta

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svojoj je uskrsnoj poruci pozvao vjernike da poput Krista slijede put dobra i oprosta i na taj način djeluju kako bi se u njihovoj zajednici širilo ozračje povjerenja i ljubavi prema drugim ljudima.

Kardinal Puljić je u Sarajevu kazao kako je današnjem čovjeku otupjela savjest te je i osjećaj za grijeh u njemu izgubljen, a po njegovim riječima ljude upravo Križni put uči otkriti strahotu grijeha.

“U ovoj agresivnoj klimi sebičnosti i oholosti hodeći za Kristom na Križnom putu učimo se poniznosti i velikodušnosti koje su tako potrebne za međusobnu suradnju i suživot. U ovom sumornom ozračju mržnje i isključivosti na Križnom putu učimo se praštanju”, kazao je kardinal Puljić dodajući kako vjernici poput Isusa trebaju moliti za sve one koji su im nanijeli rane kao i za one koje su sami ranili.

Iako se grijehe može okajati i za njih dobiti oprost, ožiljci ipak ostaju, ali i ostaje sklonost ka grijehu i upravo zato potrebni su nam lijek i snaga kako bismo se mogli oduprijeti zlu koje znade zatrovati srce i međuljudske odnose, poručio je vrhbosanski nadbiskup upozorivši na pogubnost zlobnog jezika, ljudske nepravde koje se nameću u svakidašnjem životu, širenje laži, korupcije i nijekanje dostojanstvenog ljudskog života.

Upozorio je kako i upravo takvo stanje u BiH, u kojoj je godinama nakon rata još puno rana koje nisu zarasle. “Ovo nezdravo javno mnijenje, koje uporno raspiruje mržnju i nejednakost, dodaje sol na te rane”, kazao je kardinal Puljić.

U takvom okruženju ljudima je nužno jedni druge hrabriti i svjedočiti dobro dok zajedno idu u vjeri.

Na poseban se način, poručio je vrhbosanski nadbiskup, mora braniti dostojanstvo obitelji kojoj prijeti agresivni sekularizam donoseći “čudne zakone”.

“Nedostaje odgovornosti za čovjeka i istinu. Kad god zakažu odgovornost za ljubav i istinu čovjek je ugrožen”, kazao je kardinal Puljić dodajući kako je potrebno učiniti sve da tama zla ne zaslijepi javnost i ne izvrgne poruzi vrednote unoseći strah i nesigurnost u društvo i uništavanje dobra ovog svijeta radi osobnih interesa.

Kako je Kristovo uskrsnuće razbilo onodobne laži i korupciju danas se na isti način utemeljuje nada kršćana u suočavanju s izazovima ovog svijeta. “To je uporište za življenje u vremenu kako bi se zakoračilo u vječnost”, poručio je kardinal Puljić.

Komentirajući novinarima nedavni susret s predsjedateljem Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom kazao je kako je njega primio kao i sve druge dužnosnike.

“Razgovor je protekao u otvorenome duhu”, kazao je kardinal Puljić, dodavši kako nije bio uključen u organiziranje Dodikova posjeta Vatikanu i susret s papom Franjom najavljen za 26. travnja. Kazao je od tog posjeta ne očekuje veliki pomak, ali je barem svoju savjest umirio razgovorom s njim.

Potvrdio je ipak kako će kao metropolita vrhbosanski putovati u Sjevernu Makedoniju 7. svibnja kada tamo dolazi papa Franjo, jer je to podučje u sastavu njegove metropolije.

Odgovarajući na pitanje o slučajevima seksualnog zlostavljanja djece, za koje su odgovorni katolički svećenici i redovnici, kardinal Puljić je kazao kako su Vatikan i sam papa Franjo o tome iskazali jasno stajalište i dosljedno ga provode.

“Gdje se to dokaže Crkva energično provodi proces a država onda neka radi svoje. Volio bih da se tako energično djeluje kod zloporabe djece u svim drugim slučajevima u obiteljima i školama. To treba energično zaustaviti”, kazao je kardinal Puljić.

(Hina)

 

Biskup Košić: Jesmo li svjesni u kakvom se ratu nalazimo?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Veliki petak – Spomendan muke i smrti Gospodina Isusa Krista

Objavljeno

na

Objavio

Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti.

Na današnji dan nema euharistijskoga slavlja. Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt.

Vjernici dolaze u crkvu kako bi razmišljali o Isusovoj žrtvi, a preko obreda doživjet će liturgiju riječi, klanjanje križu i pričest.

Boja koja se koristi u liturgiji je crvena, boja mučeništva i pobjede, čime se naglašava da ovaj dan nije dan tuge, već razmatranja smrti Kristove kao izvorišta našega spasenja. Jednostavnost ustroja ujedno je i snaga izražajnosti ovoga slavlja. Na Veliki petak  vjernici poste i ne jedu meso.

Današnji obred Velikog petka započinje prostracijom svećenika i poslužitelja ili klečanjem u šutnji. Nakon toga slijede čitanja, čiji je vrhunac svake godine Muka po Ivanu. Crkva nakon homilije izriče sveopću molitvu kao zaključak Službe riječi.

Slijedi klanjanje Križu. Ono počinje svečanim i dostojanstvenim predstavljanjem križa okupljenoj zajednici: “Evo drvo Križa, na kom je visio Spas svijeta!” Vjernici se mogu slobodno pokloniti Križu ili ga poljubiti. Poželjno je da to učini svaki član zajednice.

Dok traje poklon Križu, pjeva se stara tužaljka „Usta moja, opjevajte“ koja stavlja u usta trpećem Isusu dobročinstva koja je Bog učinio svome narodu u povijesti spasenja, a narod svoga Mesiju daje razapeti na križ, ruga mu se, poji ga octom, probada mu bok kopljem.

Posljednji dio obreda Velikoga petka jest pričest koja je na Veliki četvrtak pohranjena na sporednom oltaru, otkuda se donosi. Obred počinje Molitvom Gospodnjom, nema znaka mira, već se odmah pristupa pričesti.

Liturgija završava otpusnom molitvom te se vjernici razilaze u šutnji.

Tišina je u crkvi i srcima vjernika, tišina kojom Bog progovara onima koji su ga spremni slušati – Spasitelj je mrtav da bi nas smrtne izveo u vječni život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari