Pratite nas

BiH

Kardinal Puljić: BiH svi zovemo zajedničkom kućom, a svatko je iscrpljuje na svoj način i ona se urušava

Objavljeno

na

Vrhbosanski kardinal, monsinjor Vinko Puljić prisjetio se za BHRT referendumskog vremena 1992. godine, te rekao kako se tada radovao da dolazi vrijeme demokracije. Ni u snu se nije nadao tako krvavom ishodu izjašnjavanja građana o neovisnosti.

„Ja sam se radovao da dolazi vrijeme demokracije, barem sam sanjao da dolazi, a u demokratskom sustavu je razumljivo da, ako se nešto predloži narodu, da to narod demokratski i odluči.

Ja nisam narodu rekao za što će glasovati, nego upravo to da ima mogućnost glasovanjem odlučiti ostati u bivšoj državi ili se odvojiti i postati samostalni, što nam Ustav dozvoljava i omogućava. I ja sam pozvao narod da se izjasni, da odluči, jer ta odluka je punovažna za budućnost žitelja ove zemlje.

I zato sam pozvao i bilo mi je stalo da se narod izjasni, jer je demokratski potez vrlo važan, kazao je za BHRT kardinal Vinko Puljić.

On danas, sjećajući se izjašnjavanja o neovisnosti, kaže kako je početkom 1992. godine smatrao da će BiH postati država jednakih prava za sve. Nažalost, kako kaže, taj mu se san nije ostvario, jer su se u procese u BiH uključili oni na čijoj je strani bio argument sile.

“Nisam mogao niti nazirati da će oni koji imaju vojsku, koji imaju novce, jer su sve novce bivše države uzurpirali, koji su imali strukturu, imali su međunarodnu zajednicu iza sebe, da će biti vrlo neugodni u svojim potezima.

Posebno što su time htjeli sačuvati ono što su imali do tada, a to je premoć nad drugima. I to je ta negativna nota koja je izazvala da ljudi se brane.

I razumljivo, u tome je negativno bilo koliko je ljudi stradalo, ali negativno je što je međunarodna zajednica presporo reagirala, a također, problem je i što se oni koji su imali i novce i vojsku i oružje, nisu obazirali se na ljude, nego na političke opcije“, tvrdi kardinal Puljić.

Kardinal smatra da bi, zbog političkih razloga, rat u BiH izbio i da nije bilo referenduma, tog demokratskog opredijeljenja građana.

“Kreatori rata, možda bi oni rat započeli i bez referenduma. Jer je tada bio cilj ovladati prostorima i na neki način stvoriti svoje prostore. To se vidjelo, bilo da se radi o Hrvatskoj, bilo da se radi o Bosni i Hercegovini ili drugim zemljama. Cilj je bio zaposjesti prostore, a onda je taktika bila etničko čišćenje koje je međunarodna zajednica nažalost ozakonila.

Teško je sada govoriti retrospektivno, jer tada smo razmišljali da će se jednog dana demokracija ostvariti. Nažalost, vidimo da se demokracija nije mogla ostvariti, jer je zaigrao jedan interes, bilo domaćih, bilo međunarodnih čimbenika, koji su gledali svoje interese, a u tome je jako puno kriminal cvjetao.

Nažalost, njega nismo ni do danas iskorjenili, jer nije stvorena zakonita vlast, odnosno vladavina pravednih zakona, a onda cvjeta, jasno, i korupcija i kriminal“, kazao je kardinal Puljić.

Smatra da u Bosni i Hercegovini može biti kvalitetnog života za sve njene građane, ukoliko bi bila formirana vlast koja će omogućiti jednaka prava za svaki narod i svaku osobu, koja će svakoj vjerskoj zajednici omogućiti da ima sigurnost za svoj vlastiti identitet, da zna da neće biti preglasavana, da neće biti ignorirana, da neće biti iskorištavana, nego će biti storeni uvjeti da svi zajednički grade zajedničku kuću, Bosnu i Hercegovinu.

“Međutim, ovdje se sada stvorila jedna klima, u kojoj BiH svi zovemo zajedničkom kućom, a svatko je iscrpljuje na svoj način i ona se iznutra urušava. I oni koji to čine ne snose odgovornost“, rekao je za BHRT Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić.

>>>Kardinal Puljić: Po Daytonu moj narod u BiH nema jednaka prava<<<

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari