Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Puljić: Daytonski kreatori moraju shvatiti da moraju uvažiti naše postojanje

Objavljeno

na

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je komentirao položaj Hrvata u BiH te se osvrnuo na novoformirano Predsjedništvo.

Danas niste bili na inauguraciji, jeste li pozvani?

Da, pozvan sam, ali nisam to mogao ukalkulirati u svoje vrijeme. Možda to ne bi bilo dobro ni radi samog konteksta situacije koja se dogodila.

Kako procjenjujete položaj Hrvata u BiH, osobito u Federaciji?

Samim Daytonom pokazalo se da nemamo svi jednaka prava. Visoki predstavnici koji su dosad bili ovdje, vjerojatno su mislili da će problem BiH najlakše riješiti s dva naroda pa su nas polako zakonski izgurali iz jednakopravnosti.

Sada se moramo složiti i izboriti ta jednaka prava, a vjerujem da će i Europa napokon shvatiti da nas ne može ignorirati.

Daytonski kreatori moraju shvatiti da moraju uvažiti naše postojanje. Neka nas žive ne pokopaju, nego istinski uvaže da smo pravni i politički subjekt.

Ne navijam ni za jednu stranku, već za narod koji je konstitutivan i u ovoj državi treba jednako pravno postati kreator te države.

Razgovarate li s predstavnicima i pravoslavne crkve i predstavnikom islamske vjerske zajednice oko ovog problema i kakvi su njihovi i vaš stav?

Oko ovog problema ne razgovaram je to nije stvar crkve i vjerske zajednice. To je stvar politike i kreatora ove političke situacije.

Ali crkva je neodvojivi dio društva.

Da, ja takve stvari spominjem, ali rješavati ih trebaju diplomati. Mi itekako možemo doprinijeti ako nas slušaju. Koji put, ako nas ne žele čuti, znaju nas medijski linčevati poručujući da smetamo njihovoj djelatnosti.

Na primjer?

Kad sam ja prozvao da zakonski gledano sadašnji izbor nije bio pravedan, onda su me zvali nacinalistom i fašistom

Hoćete li kao nadbiskup surađivati s gospodinom Komšićem?

Ja ne mogu protiv zakona. Crkva mora naći put da opstane, ali i tražiti svoja prava.

 

Hrvatske općine u BiH oblijepljene plakatima s prekriženim fotografijama Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa proglasio pet svetaca, uključujući i britanskog katolika Newmana

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u nedjelju pet osoba proglasio svecima, uključujući i kardinala Johna Henryja Newmana, istaknutog anglikanca iz 19. stoljeća koji se preobratio na katoličanstvo i postao jedan od najutjecajnijih kršćanskih figura modernog doba.

Ističući ugled Newmana u kršćanstvu, princ Charles, koji će stati na čelo Engleske Crkve kada postane kralj, nazočio je kanonizacijskoj misi na Trgu sv. Petra i kazao da je proglašenje Newmana svecem razlog za slavlje svih Britanaca.

“Koja god uvjerenja gajili i bez obzira koje tradicije slijedimo, možemo samo biti zahvalni Newmanu na darovima ukorijenjenim u njegovoj katoličkoj vjeri, a koje je dijelio s velikim dijelom društva”, kazao je princ Charles u članku za vatikanske novine.

Charles je imao samo riječi hvale za Newmana, prvog britanskog sveca u više od 40 godina i prvog Engleza rođenog nakon 1600. koji je kanoniziran, opisujući ga kao “velikog Britanca, velikog svećenika i, sada to možemo reći, velikog sveca”.

Newman je bio čovjek velikog intelekta koji je pisao o teologiji, filozofiji i povijesti, a pisao je također romane i poeziju. Na katoličanstvo se preobratio 1845., zaređen je za katoličkog svećenika 1847., a u rang kardinala je ušao 1879.

Njegova autobiografija “Apologia Pro Vita Sua”, napisana 1864., u kojoj opisuje evoluciju svojeg vjerskog razmišljanja, i dalje se uvelike čita i štampaju se nova izdanja.

Papa je također kanonizirao tri časne sestre: Giuseppinu Vannini (1859-1911), Talijanku i osnivačicu vjerskog reda, Mariam Thresiz Chiramelu Mandikiyn (1876-1926), Indisku koja je pomagala sirotinji, i Dulcu Lopes Pontes (1914-1992), Brazilku koja je bila posvećena obrazovanju radnika.

Među sveticama je završila i Marguerite Bays (1815-1879) iz Švicarske, laikinja i mističarka za koju tvrde da je imala stigme, pet rana razapetog Krista.

Svim novoproglašenim svecima se pripisuje da su posredovali kod Boga kako bi izvodili čuda. Crkva naučava da samo Bog izvodi čuda, ali da se sveci, za koje se vjeruje da su s Bogom, zauzimaju u ime ljude koji se njima obraćaju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice

Objavljeno

na

Objavio

Slavimo blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice koji ima svoju daleku prošlost, a vezuje se uz osmanlijska osvajanja u 16. stoljeću.

Danas je blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice. Kršćanska flota izborila je pobjedu kod Lepanta 7. listopada 1571. i zaustavila prodor Osmanskog carstva prema zapadnom Mediteranu.

Kršćanski mornari i vojnici, među njima mnogi Hrvati, prije početka boja molili su BDM od Krunice za hrabrost, odlučnost i pobjedu.

Blažena Djevica Marija od Krunice (ili Gospa od Ružarija) blagdan je nastao kao spomen na veliku pobjedu kršćanske flote nad turskom u glasovitoj bitki kod Lepanta 7. listopada 1571. Pobjeda se pripisuje molitvi krunice na koju je pozvao cijelo kršćanstvo tadašnji papa sveti Pio V.

Europa se tad našla pred velikom opašnošću od turske vojske koja je osvajala nove krajeve i ozbiljno zaprijetila kršćanskom Zapadu. Papa Pio V. pozvao je 1569. kršćanski svijet na molitvu svete krunice, kako bi vjernici i na taj način pomogli svojim braniteljima.

Do odlučne pomorske bitke došlo je 7. listopada 1571. kada je mornarica Svete lige pod zapovjedništvom Don Juana de Austria kod Lepanta, na ulazu u Korintski zaljev teško porazila tursku flotu. U mletačkoj mornarici spominju i galije s Krka, Cresa i Raba, Šibenika, Trogira, Hvara i Kotora.

U spomen na veliku pobjedu, izborenu pod zaštitom Blažene Djevice Marije, papa Pio V. je 7. listopada proglasio blagdanom Gospe od pobjede.

Papa Grgur 13. mijenja ime tog spomendana u blagdan Svete Krunice, a papa Pavao VI. naziva ga 1969. blagdanom Gospe od Krunice. U hrvatskim krajevima zovu ga i blagdanom Kraljice svete krunice te blagdanom Gospe od svetog Ružarija ili Gospe Ružarice.

Molitva krunice raširena je, i stoljećima omiljena u katoličkom puku. Po nekim legendama njezini korijeni sežu do 1208. i Marijinog ukazanja svetom Dominiku.

Ona je oblik pobožnosti i molitvenog razmišljanja usmjerenog na Isusa i Blaženu Djevicu Mariju. Teme razmišljanja zovu se otajstva jer se odnose na pojedine istine vjere i važne događaje iz Isusova života: od rođenja i djetinjstva, preko javnog djelovanja do muke i smrti te uskrsnuća, uzašašća i poslanja Duha Svetoga.

Krunica nas uvodi u stanje velikog milosrđa Božjeg čovjeka prema grešniku. Ona poziva čovjeka na pokajanje, potiče nadu i otkriva konačni smisao čovjeka u ljubavi i radosti Presvetoga Trojstva. Kroz ta otajstva vjere vodi nas Blažena Djevica Marija, puna milosti.

Ona nas vodi svojom majčinskom rukom Isusu Kristu i zato nas molitva svete krunice povezuje trajno s Isusom i Njegovom Majkom. (vjeraidjela.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari