Pratite nas

BiH

Kardinal Puljić: Hrvati se trebaju izboriti za ono što želimo jer nam to nitko drugi neće dati

Objavljeno

na

Kardinal i nadbiskup metropolit Vrhbosanske nadbiskupije Vinko Puljić u razgovoru za Dnevnik Nove TV govorio je o nadolazećim izborima u Bosni i Hercegovini te je rekao da su za probleme Hrvata u toj državi odgovorni svi, uključujući političke i crkvene strukture.

Također je odgovarao na pitanja o stavu Svete Stolice prema Međugorju i utakmici Hrvatske i Rusije u četvrtfinalu Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji.

Na upit je li optimist ili pesimist po pitanju nadolazećih izbora u Bosni i Hercegovini te hoće li Bošnjaci ponovno birati hrvatskog predstavnika, kardinal Puljić je rekao da je on realist.

– To znači da se treba izboriti za ono što želimo jer nam to nitko drugi neće dati. Zato Hrvati moraju shvatiti da treba izaći na izbore i svoj glas dati po svojoj odgovornosti kako bi istinski ostvarili svoja prava, tvrdi kardinal.

On smatra da je to realno ako budemo složni. Kardinal već dugo upozorava na diskriminaciju Hrvata u BiH i na njihov odlazak, na upit koliko, u prosjeku, Hrvata svake godine napusti BiH, Vinko Puljić kaže kako ne bi to mogao reći tako statistički.

– Mi smo samo jednu prošlu godinu to gledali statistički, kada je oko 14.000 Hrvata otišlo iz cijele BiH. To je za nas puno jer smo najmanji i svaki je odlazak zabrinjavajući. Tako su i ti odlasci bili zabrinjavajući, ali ono što mene još zabrinjava je nedostatak rada na zaustavljanju odlazaka i da se na neki način probudi svijest i hrabrost za nošenje s izazovima života, objasnio je kardinal.

Govoreći tko je za to najviše odgovoran, kardinal ističe da su svi. Prema njegovim riječima, nitko nije izuzet, počevši od političkih, pa i crkvenih struktura. Prije dva dana se sastao s apostolskim vizitatorom za Međugorje, rekao je da su razgovarali o njegovom poslanju koje je njemu dala Sveta Stolica.

– Njegovo je poslanje da bude pastoralni asistent cijelom događanju, dakle hodočašća, sakrament ispovijedanja, i svemu onome što spada pod događanja u Međugorju. On neće ništa teološki prosuđivati – niti ukazanja niti poruke – nego će jednostavno pratiti pastoralna događanja, okupljanja hodočasnika, molitve, liturgije i sakramente koji se tamo dijele, kaže kardinal Puljić.

Kada je u pitanju odluka oko Međugorja, smatra da Sveta Stolica želi sve pratiti i da se neće zaletjeti brzopletom odlukom. – Smatram vrijednim da Sveta stolica, odnosno papa Franjo, ne želi ignorirati stvarnost da tamo ljudi dolaze, mole, čine pokoru, da se događaju obraćenja i to je ono što je potrebno: da to crkva prati i podržava, istaknuo je kardinal Puljić.

Kada su u pitanju utakmice na svjetskom prvenstvu, kardinal kaže da se raduje što je nogomet napokon s dnevnog reda skinuo politiku i u narod unio jedno radosno događanje. – Jer, kako je i rekao izbornik Dalić: “Raduje me što sam obradovao narod.” Oni su do sada toliko dobroga učinili, kaže kardinal.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Matthew Palmer: Sankcije Dodiku ostaju, Rusija podriva približavanje EU-u i NATO-u

Objavljeno

na

Objavio

Sankcije američke administracije predsjedatelju Predsjedništva BiH i srpskom čelniku Miloradu Dodiku ostat će na snazi sve dok ne promijeni odnos prema državi kojoj je na čelu, izjavio je u subotu zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Matthew Palmer ističući kako je cilj Washingtona članstvo BiH i zemalja regije u EU-u i NATO-u, što Rusija želi blokirati.

Palmer, koji će sljedećeg tjedna sudjelovati na zasjedanju Vijeća za provedbu mira (PIC) koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, u subotu je u Banjoj Luci započeo višednevni posjet BiH, te je nakon susreta s vodećim dužnosnicima Republike Srpske dao i intervju novinskim agencijama u zemlji.

Upitan o Dodikovu očekivanju da će biti skinut s američke crne liste, Palmer je ustvrdio kako on, kao niti njegov bliski suradnik Nikola Špirić nisu ništa učinili kako bi američka vlada promijenila tu odluku.

“Milorad Dodik i Nikola Špirić su pod sankcijama SAD i to je rezultat njihovih odluka, stavova i aktivnosti koje su provodili i javno govorili. Prije nego što dođe do promjene u položaju u kojem su oni sada, treba postojati dokaz promjene do koje je došlo i nama bi bilo drago da se to i dogodi”, rekao je Palmer.

Dodik je pod sankcijama od siječnja 2017. odlukom ministarstva financija SAD-a. Zamrznuta mu je imovina u SAD, zabranjena putovanja u tu zemlju, a američkim državljanima zabranjeno je s njim poslovati. Tu odluku donesenu zbog procjene kako Dodik ometa provedbu Daytonskog sporazuma i svojim prijetnjama referendumom o odcjepljenju Republike Srpske od BiH ugrožava mir i stabilnost, dok se Špirić, bivši predsjedatelj Vijeća ministara BiH, našao na crnoj američkoj listi zbog navodnih financijskih zloporaba.

Palmer je u razgovoru za medije u BiH pozvao vlasti BiH da predaju Godišnji nacionalni program (ANP) kako bi se aktivirao Akcijski plan za članstvo (MAP) s NATO-om. Daljem napredovanju prema NATO-u protivi se srpska strana u BiH. Palmer je istaknuo kako SAD i Rusija imaju različite ciljeve na jugoistoku Europe i u BiH.

“Temelj američke politike za zapadni Balkan jeste potpora europskim i euroatlantskim integracijama. To znači članstvo EU za sve zemlje zapadnog Balkana i članstvo u NATO-u za sve zemlje koje žele biti članice tog saveza. Rusi imaju puno drugačiji cilj na Balkanu. Oni žele vidjeti regiju koja je podijeljena i u kojoj postoji visokog stupanj napetosti i podjela“, istaknuo je američki diplomat.

Optužio je Rusiju da stoji iza pokušaja državnog udara u Crnoj Gori u listopadu 2016., te da je pokušala minirati dogovor između Makedonije i Grčke o imenu kojim je otvoren put sada Sjevernoj Makedoniji prema EU-u i NATO-u.

Upitan o budućnosti Daytonskog sporazuma za BiH Palmer je istaknuo kako mora doći do njegove reforme kako bi zemlja napredovala prema EU.

“Mislim da se svi slažu kako će morati doći do reformi, koje su potrebne kako bi BiH bila učinkovitija i ispunila standarde za članstvo u EU. Mi taj proces podržavamo“, naveo je Palmer.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

27. obljetnica oslobođenja Bune: Otkriveni spomenici poginulim Širokobriježanima i Čitlučanima

Objavljeno

na

Objavio

Otkrivena su dva nova spomenika poginulim pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk i 83. Domobranske pukovnije Široki Brijeg, koji su dali svoj doprinos obrani Bune (južno predgrađe Mostara) i južnih prostora.

U petak, 14. lipnja 2019. godine, svečano je obilježena 27. obljetnica oslobođenja Bune u sklopu manifestacije Lipanjske zore.

Otkrivena su dva nova spomenika poginulim pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk i 83. Domobranske pukovnije Široki Brijeg, koji su dali svoj doprinos obrani Bune i južnih prostora. Nakon svete mise pristupilo se polaganju vijenaca i samom činu otkrivanja spomenika.

Prvi spomenik podignut je pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk koja je dala značajan doprinos obrani juga Hercegovine s 11 poginulih branitelja na bunskom bojištu, a drugi spomenik za 83. Domobransku pukovniju HVO-a Široki Brijeg koja je na Buni iz koje su tri branitelja poginuli na ovom bojištu.

Zajedno s Bunjanima spomenike su otvorili gosti, izaslanstvo iz Čitluka predvođeno načelnikom općine Marinom Radišićem i izaslanstvo iz Širokoga Brijega predvođeno gradonačelnikom Mirom Kraljevićem.

Izaslanstvo IV gardijske brigade HV-a zajedno s pripadnicima II samostalne satnije HVO-a Buna položili su vijence i zapalili svijeće kod spomenika poginulim pripadnicima IV gardijske brigade HV-a Petru Ćuku, Edi Vidakoviću i Zlatku Spajiću.

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i izaslanstvo oružanih snaga BiH položili su vijence i zapalili svijeće na Spomen parku na Buni. Program su obogatili učenici OŠ Marina Držića Buna izvedbom svojih literarnih radova i u glazbnom dijelu Josip Bilac, poznati hercegovački kantautor.

Nakon završetka programa na Spomen parku na Buni, upriličen je svečani mimohod s ratnim stjegovima do Doma kulture na Buni gdje se nastavilo druženje u osvježenje i uz prigodan film o Hrvatskom vijeću obrane, priopćeno je iz Organizacijskog odbora.

 

Operacija Čagalj – Bio je to težak i krvav boj postrojbi HVO-a. Dobili smo ga!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari