Pratite nas

Herceg Bosna

Kardinal Puljić krstio osmo dijete obitelji Ante i Marije Dumančić

Objavljeno

na

krstenje-kardinal1215

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić je u kupreškoj župi Suho Polje krstio malu Anteu, osmo dijete obitelji Ante i Marije Dumančić. Ante i Marija vjenčali su se u Tomislavgradu 1998. godine i nastanili se u obiteljskoj kući u Osmanlijama (Čevići). Kako kažu, krenuli su s optimizmom u život u kojem su podignuli osmero djece – pet sinova i tri kćeri.

Ovo je prvi put da je biskup krstio jedno dijete u ovoj kupreškoj župi u kojoj je crkva bila porušena u ratu.

Ostatci crkve porušene 1992
Gradnja crkve u samom gradu Kupresu bila je aktualna prije II. svjetskog rata kao i osnivanje župe. Međutim, započela je početkom 1941., ali je u ratu srušena, a njezina lokacija je bila u blizini današnjeg hotela «Maestral», u centru grada. Početkom 1967. godine započeo je s gradnjom nove crkve župnik vlč. Petar Grgić, a planiralo se osnovati župu Kupres koja bi obuhvaćala isključivo teritorij župe Otinovci. Bilo je to na lokaciji uz sam magistralni put Bugojno – Livno. Za vrijeme Domovinskog rata ta crkva koja je posvećena svetoj Obitelji, bila je porušena 1992. godine, pola godine nakon pada Kupresa u ruke srpskih snaga.

Gradnja sadašnje nove crkve Sveta obitelji počela je nakon povratka iz izbjeglištva na Kupres 1999. godine. Crkva se gradi na lokaciji koja je bila željena još u vrijeme nadbiskupa mons. dr. Smiljana Čekade. Tada se to nije ostvarilo zbog teškog političkog stanja. Danas je to moguće zahvaljujući novim vremenima i ljudima koji su ustupili zemlju. Sadašnja župa Otinovci-Kupres broji oko 2.800 župljana. Župni vjeronauk pohađa oko 360 djece. Ministrantski zbor broji oko 20 ministranata. Osim mješovitog zbora u župi djeluje glazbena škola klavira «Don Dragutin Alaupović», škola gitare, škola violine, tamburaški sastav, folklor i plesna skupina. U sve to je uključeno oko 150 mladih koji vježbaju u prostorijama župnog ureda. Župa je dala više ženskih i muških duhovnih zvanja. U ratu porušena crkva u Otinovcima je potpuno obnovljena, a temelji crkve koju je gradila Katarina Kosača su konzervirani.

Zanimljiva je priča kako se došlo do ideje gradnje trobrodne nove crkve na Kupresu. U Izbjeglištvu župnik Dominik je neprestano sanjao o povratku na Kupres.

Sam kaže kako je najvjerojatnije u 5. st. u Otinovcima, današnjem sjedištu župe Otinovci – Kupres, bila rimska bazilika čiji su temelji pronađeni. Na tom mjestu u 15. stoljeću bosanska kraljica Katarina sagradila je crkvu u Vrilima na čast Presvetoga Trojstva koja je u vrijeme turske okupacije porušena. Na tom je mjestu u 19. st. sagrađena crkva posvećena sv. Ivanu Krstitelju, koja je u Domovinskom ratu, također, srušena.

Razgovarajući s inženjerom Josipom Čeprnićem 1993. godine u izbjeglištvu iznio mu je ideju o izradbi projekta jedne crkve s tri lađe kao simbolom triju crkva koje su bile tu kroz različita vremena, te da ih poveže uzdužnim i poprečnim lukovima. Gospodin Čeprnić je odjelotvorio tu ideju. Župnik je bio oduševljen te je sanjao izraditi, unatoč teškim ratnim zbivanjima, takvu crkvu u gradu Kupresu. Josip Čeprnić nakon izrade projekta ubrzo umire. Njegov sin Tomislav i kći Snježana vode ostvarenje projekta njihovog pokojnog oca. San župnika iz jednog teškog i depresivnog vremena se ostvaruje.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Za nestanak stotina Hrvata središnje Bosne ni nakon 73 godine nitko nije odgovarao

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Večernji list

Crvena stijena – Stotine Hrvata odvedene na saslušanje pa ubijene

Mjesec svibanj, po mnogima najljepši u godini zbog bujanja prirode u svoj njezinoj raskoši, mnogim Hrvatima Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, ali i drugih srednjobosanskih općina, posebno onim starijim, još uvijek budi bolne uspomene, ali i obvezu do kraja istražiti zločin koji su komunističke vlasti prije 73 godine počinile na lokaciji Crvena stijena u Kiseljaku.

Po nalogu tadašnje UDBA-e, čak nekoliko stotina Hrvata iz spomenutih općina nakon “oslobođenja” Kiseljaka odvođeno je na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili. Mjesto obračuna komunističkih vlasti s neistomišljenicima bila je Crvena stijena, piše Večernji list

Pretpostavlja se da ova lokacija nadomak središta Kiseljaka, uz prometnicu prema Visokom, krije tijela nekoliko stotina u bližoj ili daljoj okolici likvidiranih, uglavnom Hrvata. Mještani su godinama govorili o kricima žrtava i pucnjevima iz vatrenog oružja, najprije krišom, a nakon pada komunizma slobodno su mogli posvjedočiti o svemu što vidjeli i čuli.

Nažalost, za njihova i svjedočenja obitelji žrtava, kojih je iz godine u godinu sve manje, pravosuđe BiH ostalo je slijepo, iako su ubojstva zločin koji ne zastarijeva.

Budući da su počinjena bez suđenja i prava na obranu likvidiranih, nije teško pretpostaviti da su bila politički motivirana. Da je zavjet šutnje, ali i negiranja zločina na Crvenoj stijeni i dalje na snazi, svjedoče reakcije na inicijativu o ekshumacijima na spomenutoj lokaciji.

– Mnogi još uvijek pokušavaju negirati ovaj zločin tvrdeći kako se nije dogodio. Zločin se, nažalost, dogodio. Znaju to mnoge obitelji poput Markovića i Trutina iz Kiseljaka, Mlivočića iz Vareša, obitelji čijih je 17 članova likvidirano 1945. godine. Zbog njih mi nećemo odustati od inicijative da se ekshumacije provedu.

Potporu imamo u hrvatskim predstavnicima općinske, ali i drugih razina vlasti, Udruzi hrvatskih političkih zatvorenika, kao i udrugama proisteklima iz Domovinskog rata – kaže Ivo Miro Jović, profesor povijesti koji godinama istražuje zločine na Crvenoj stijeni.

Put od inicijative do realiziranja ekshumacija nije samo kompliciran, već i iznimno skup jer zemljište je u privatnom vlasništvu i trebalo bi ga otkupiti.

No, pitanje je ima li istina cijenu, kao i ima li itko pravo od nje odustati zbog žrtava, ali i njihovih potomaka koji imaju pravo na istinu o smrti svojih djedova i pradjedova, kao i pravo dostojno pokopati njihove posmrtne ostatke. A dok im se to ne omogući, počast žrtvama i ove godine odana je najprije misom zadušnicom na zavjetnom mjestu “Pod stijenom”, koje je još u prošlom sustavu ustanovio pokojni fra Stjepan Buljan, a potom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju na Crvenoj stijeni.

Žrtvama komunističkih zločina, na 73. godišnjicu stradanja, poklonili su se čelnici udruga, hrvatski politički predstavnici s područja općine Kiseljak te brojni drugi.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

O povijesnoj ulozi tenkista HVO-a i HV-a govorit će se budućim generacijama

Objavljeno

na

Objavio

Bivši pripadnici oklopnih postrojbi HVO-a i HV-a u nedjelju su ispred spomen obilježja u Tomislavgradu položili vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja za sve poginule i nestale hrvatske branitelje.

Vijence je položilo izaslanstvo općine Tomislavgrad načelu na načelnikom Ivanom Vukadinom, izaslanstvo Vlade i Skupštine Hercegbosanske županije (HBŽ), predstavnici Uprave za pitanje branitelja HBŽ-a te brojna izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a i HV-a.

Inače, već treću godinu organizira se susret tenkista iz sastava tomislavgradske brigade “Kralj Tomislav”, 1. gardijske brigade Ante Bruno Bušić, Brigade Rama, Brigade dr. Ante Starčević – Uskoplje, Brigade Petar Krešimir IV – Livno, Brigade Eugen Kvaternik – Bugojno, pukovnije Hrvoje Vukčić Hrvatinić – Jajce, Kupreške bojne, a susretu su nazočili i veterani oklopno-mehaniziranih postrojbi Hrvatske vojske.

– Obilježavanje i druženje tenkista je garancija da će se o povijesnoj ulozi tenkista HVO-a i HV-a nastaviti govoriti i prenositi budućim generacijama – kazao je okupljenima predsjednik Udruge tenkista HVO- Hercegbosanske županije Josip Čerdić – Jimmy.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, nazočni su druženje nastavili u Sportsko rekreativnom centru “Šumarska kuća” u Grlima pored Tomislavgrada gdje je priređen sportski program.

Susret tenkista organizirali su bivši tenkisti iz sastava brigade “Kralj Tomislav” iz Tomislavgrada, a susret se odvijao pod pokroviteljstvom Uprave za pitanje branitelja HBŽ-a.

(Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati