Pratite nas

Herceg Bosna

Kardinal Puljić krstio osmo dijete obitelji Ante i Marije Dumančić

Objavljeno

na

krstenje-kardinal1215

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić je u kupreškoj župi Suho Polje krstio malu Anteu, osmo dijete obitelji Ante i Marije Dumančić. Ante i Marija vjenčali su se u Tomislavgradu 1998. godine i nastanili se u obiteljskoj kući u Osmanlijama (Čevići). Kako kažu, krenuli su s optimizmom u život u kojem su podignuli osmero djece – pet sinova i tri kćeri.

Ovo je prvi put da je biskup krstio jedno dijete u ovoj kupreškoj župi u kojoj je crkva bila porušena u ratu.

Ostatci crkve porušene 1992
Gradnja crkve u samom gradu Kupresu bila je aktualna prije II. svjetskog rata kao i osnivanje župe. Međutim, započela je početkom 1941., ali je u ratu srušena, a njezina lokacija je bila u blizini današnjeg hotela «Maestral», u centru grada. Početkom 1967. godine započeo je s gradnjom nove crkve župnik vlč. Petar Grgić, a planiralo se osnovati župu Kupres koja bi obuhvaćala isključivo teritorij župe Otinovci. Bilo je to na lokaciji uz sam magistralni put Bugojno – Livno. Za vrijeme Domovinskog rata ta crkva koja je posvećena svetoj Obitelji, bila je porušena 1992. godine, pola godine nakon pada Kupresa u ruke srpskih snaga.

Gradnja sadašnje nove crkve Sveta obitelji počela je nakon povratka iz izbjeglištva na Kupres 1999. godine. Crkva se gradi na lokaciji koja je bila željena još u vrijeme nadbiskupa mons. dr. Smiljana Čekade. Tada se to nije ostvarilo zbog teškog političkog stanja. Danas je to moguće zahvaljujući novim vremenima i ljudima koji su ustupili zemlju. Sadašnja župa Otinovci-Kupres broji oko 2.800 župljana. Župni vjeronauk pohađa oko 360 djece. Ministrantski zbor broji oko 20 ministranata. Osim mješovitog zbora u župi djeluje glazbena škola klavira «Don Dragutin Alaupović», škola gitare, škola violine, tamburaški sastav, folklor i plesna skupina. U sve to je uključeno oko 150 mladih koji vježbaju u prostorijama župnog ureda. Župa je dala više ženskih i muških duhovnih zvanja. U ratu porušena crkva u Otinovcima je potpuno obnovljena, a temelji crkve koju je gradila Katarina Kosača su konzervirani.

Zanimljiva je priča kako se došlo do ideje gradnje trobrodne nove crkve na Kupresu. U Izbjeglištvu župnik Dominik je neprestano sanjao o povratku na Kupres.

Sam kaže kako je najvjerojatnije u 5. st. u Otinovcima, današnjem sjedištu župe Otinovci – Kupres, bila rimska bazilika čiji su temelji pronađeni. Na tom mjestu u 15. stoljeću bosanska kraljica Katarina sagradila je crkvu u Vrilima na čast Presvetoga Trojstva koja je u vrijeme turske okupacije porušena. Na tom je mjestu u 19. st. sagrađena crkva posvećena sv. Ivanu Krstitelju, koja je u Domovinskom ratu, također, srušena.

Razgovarajući s inženjerom Josipom Čeprnićem 1993. godine u izbjeglištvu iznio mu je ideju o izradbi projekta jedne crkve s tri lađe kao simbolom triju crkva koje su bile tu kroz različita vremena, te da ih poveže uzdužnim i poprečnim lukovima. Gospodin Čeprnić je odjelotvorio tu ideju. Župnik je bio oduševljen te je sanjao izraditi, unatoč teškim ratnim zbivanjima, takvu crkvu u gradu Kupresu. Josip Čeprnić nakon izrade projekta ubrzo umire. Njegov sin Tomislav i kći Snježana vode ostvarenje projekta njihovog pokojnog oca. San župnika iz jednog teškog i depresivnog vremena se ostvaruje.

Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

(VIDEO) Legende Blidinjskog jezera

Objavljeno

na

Objavio

Po dolasku u Park prirode iz pravca Tomislavgrada, prvo što će te vidjeti bit će Blidinje jezero ili Blidinjsko jezero. Ovu plodnu udolinu Polja odnjegovali su planinski masivi Vrana i Čvrsnice na 1.200 m nadmorske visine i u njoj jezero kao plavo oko u glavi planinskih ljepotica. S njihovih visoravni kao i s drugih okolnih planina, voda u jezero dolazi s padalinama, a ponajviše otapanjem proljetnog snijega.

Jedna od legendi kaže kako je prije postanka jezera, ovo mjesto Polja bilo u posjedu dvojice braće Duvnjaka koji su ovdje obrađivali zemlju. Nakon što su braća osnovala obitelj, odlučili su ovu plodnu udolinu podijeliti, piše Naša Tv.

“Mlađi brat je dobio kuću i manju površinu zemlje, dok je drugi +dobio veću površinu zemlje, ali nije kuću. Žena od mlađeg brata je bila nezadovoljna takvom podjelom pa je posvađala braću. Nakon nekog vremena, braća su se odlučila pomiriti i onda su rekli ‘ako ćemo se mi svađati neka sve ovo poplavi voda. Tako je počeo puhati jak vjetar i s Vrana digao stogove sijena koji su začepili ponore u donjem dijelu jezera. To područje se napunilo vodom. A ženu koja je potaknula svađu, odnijele su vile na Ivandan. Stoga se na Ivandan svake godine, jezero uzburka”, govori nam Tomislav Zelenika, mještanin Blidinja priču o postanku jezera koju je čuo od svojih predaka.

Postanak Blidinjskog jezera nije ostalo samo na legendama. Predmet je istraživanja brojnih znanstvenika koji pokušavaju dokazati je li ono nastalo otapanjem ledenjaka ili utjecajem čovjeka.

“Stric mog djeda govorio nam je kako se na ovom mjestu gdje je danas jezero nekad oralo i sadilo. Tako da je i to jedan od primjera koji kazuje kako jezero nije nastalo ledenjačim procesom. Osim toga, današnja granica između Posušja i Tomislavgrada koja prolazi kroz sredinu jezera predstavlja put kojim se prije išlo sa Barzonje prema Poljima u unutrašnjost” poručuje Zelenika.

Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na 1.183 metra nadmorske visine. Površina mu se uglavnom kreće od 3 do 6 km2. Najveća dubina je 4,5 metra, a najvećim dijelom je dubine od jednog metra. U njemu se nalaze brojne ribe poput klijena, oštrulje, podbile i pastvre. Na jezero se može doći iz Jablanice i Posušja, a nalazi se na području općina Posušje i Tomislavgrad. Po ovom jezeru, Blidinje je dobilo i naziv.

Na jezeru su na pojedinim dijelovima vidljivi i tragovi motornih snježnih saonica koje koriste turisti i avanturisti koji dolaze u posjetu Parku prirode Blidinje. Iako je idilično, to može biti i opasno jer je na nekim dijelovima led tanak. Ljeti veliki dio vode nestaje isparavanjem i otjecanjem kroz ponore zbog čega opadne razina jezera. Stoga ovdje kupači nisu česti.

Ovdje se zima ne šali. Jezero je mjesecima okovano ledenim pokrivačem debljine i do deset centimetara. Kada stanovnici u većini gradova dočekuju prve proljetne zrake sunca u svojim baštama, jezero je još uvijek pod debelim slojem ledenog pokrivača. Tek kasno u proljeće, povratak galebova na ovaj lokalitet navjesti novo ruho Blidinjskog jezera.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Damir Beljo nakon pobjede: Ovo je zastava Hrvata iz BiH, a ne ‘zločinačke organizacije’

Objavljeno

na

Objavio

Ovo je zastava Hrvata iz Bosne i Hercegovine (ne zločinačke organizacije, je u mom srcu i srcu mog naroda) i Ramska jer je to moja djedovina… Volim ovu zemlju. Živjeli su mi tu djedovi i volio bih da žive i unuci i to sam rekao milijun puta… Živjeli i mir vama.

Boksač Damir Beljo, prvak Europe po WBO kategoriji, u Dusseldorfu je stigao do nove pobjede.

Beljo je savladao Gruzijca Mindia Nozadze. Usprkos činjenici da nije bio potpuno spreman, Beljo je slavio nokautom u prvoj rundi i stigao je do nove pobjede.

Nakon pobjede Mostarac se oglasio na svom Facebook profilu i objasnio zašto se na proglašenju pobjednika pojavio s tri zastave.

– Pobijedio sam nokautom u prvoj rundi. Protivnik je padao nekoliko puta i to je to… Bogu hvala, nisam povrijedio šaku. Valjda. Jer još mi je pod blokadom. Hvala svima i ne treba od ovog praviti bauk. Idemo dalje! Bog vas blagoslovio i nemojte sad opet komentare o zastavama i svemu tome. Uvijek je isto i ostat će tako dok god budem boksao, a i poslije u mom srcu. Zastava Bosne i Hercegovine na meni jer je to zemlja u kojoj živimo. Zastava Hrvata iz Bosne i Hercegovine (ne zločinačke organizacije, je u mom srcu i srcu mog naroda) i Ramska jer je to moja djedovina… Volim ovu zemlju. Živjeli su mi tu djedovi i volio bih da žive i unuci i to sam rekao milijun puta… Živjeli i mir vam – poručio je Beljo na svom Facebook profilu, prenosi Faktor.ba

Beljo je nedavno u žižu sportske javnosti dospio nakon što je na društvenim mrežama iskazao podršku generalu Slobodanu Praljku./HMS/

Reagiranje Damira Belje povodom medijskog linča zbog objavljivanja slike generala Praljka

facebook komentari

Nastavi čitati