Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Puljić: Našim okupljanjem slavimo svjetlo

Objavljeno

na

Dolazak najsvetijeg katoličkog praznika Božića sinoć su mnogi vjernici obilježili na svetoj misi ponoćki u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu, koju je predvodio nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Poželio je da svi katolici istinski prožive radost Božića, a one druge pozvao da se raduju i iz poštovanja dožive ono što katolici vole i slave. – Dok je oko nas tama, našim okupljanjem slavimo svjetlo – da nam da nadu u vječni život.

Želimo imati otvoreno srce i da ne klonemo duhom – da shvatimo Bog je blizu- rekao je kardinal Puljić.

Kaže da u ovoj noći čovjek prepoznaje da je voljeno biće, dodajući da nema ljepšeg osjećaja od osjećaja da smo voljeni, a nema goreg osjećaja od onoga da smo odbačeni.

– Zato želim da ova noć obuhvati svako srce da niko ne osjeti da je odbačen. Ako ga ljudi ne prihvaćaju neka bude svjestan da ga Bog prihvaća, grli, voli i ulijeva mu to svjetlo koje obasjava smisao života i hrabri naše korake u ovoj sumornoj atmosferi da idemo uzdignuta čela i s punim pouzdanjem u božju ljubav.

U tom duhu želim čestit Božić i neka ono ispuni vaša srca radošću vjere i tu radost podijelite sa svojim obiteljima, posebno s onima koji trpe i koji su nemoćni – naglasio je Puljić. Ovom prilikom ukazao je na činjenicu da je “promet pojačan jer većina vjernika ide svojoj kući i svom rodu”.

– Istina za volju vlasti nemaju baš osjećaja, pa ih gnjave na granicama satima. Kažu “Evropa naredila” pa nije valjda takva Evropa da nam brani vratiti se kući. Dajte učinite da ljudi lakše dođu svojoj kući i pokažu blizinu svojima – poručio je Puljić.

Misa ponoćka najavljuje dolazak Božića, koji se, prema novom računanju vremena, obilježava kao dan rođenja Isusa Krista. Vjernici koji Božić obilježavaju po gregorijanskom kalendaru, obilježiće ga u jutarnjim satima na Božićnim misama. (Fena)

Don Damir Stojić: Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima. Heb 1, 1

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo

Objavljeno

na

Objavio

Fb stranica - Tomislav Ivančić

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo. Na djeci se vidi jesmo li dobri i jesmo li dostojni biti ljudi. Djeca su vapaj da se spustimo u srce i da im dadnemo život. Djeca su krik za slobodom, mirom i zaštićenošću. Djeca su nenaoružana, ona se ne znaju boriti, djeca nikome ne čine zlo, ona samo čeznu da ih se voli.

Djeca mole za komadić života, za jedan poljubac, topli pogled i riječ utjehe i hrabrosti. Djeca traže od nas mali zalogaj kruha, topla prsa majke, krevetić, lijepu riječ i priču. Djeca nas trebaju. Kako odgovaramo djeci, takvi smo. Kako volimo djecu, takvi smo mi. Kako se divimo djeci, takvi smo.

Kad smo prestali voljeti i željeti djecu, kad nam nije bilo drago da se ona rađaju, kad nismo imali vremena za djecu i kad su nam stvari postale važnije, tad je sam Bog postao čovjekom i javlja se kao dijete među nama. Ne znaš u kojem djetetu ćeš ga prepoznati, i u kojem će te djetetu on spasiti.

Tko voli djecu, taj ima nepokvareno srce. Djeca su među nama da bi nas odvela u nebo.

(Oaze života)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

22. kolovoza – Blažena Djevica Marija Kraljica

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom cijele liturgijske godine Crkva pred nas svakog mjeseca stavlja neki marijanski blagdan. Danas je blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice, svojevrsna dopuna blagdana Marijina uznesenja na Nebo ili Velike Gospe.

U nizu velikih i vjernicima dragih ljetnih marijanskih blagdana danas slavimo Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu. Blagdan je uveo papa Pio XII. godine 1954. kao krunu proslave Marijanske godine i kao posljedicu nastojanja i prijedloga brojnih marioloških kongresa. Po svome uznesenju Marija je postala i Kraljica neba i zemlje, a nauk o njezinom dostojanstvu kraljice izložio je Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam.

Blagdan je najprije slavljen 31. svibnja, a nakon Drugog vatikanskoga sabora premješten je tjedan dana nakon Velike Gospe, zbog toga što u sebi krije ista otajstva kao i slavljenje Marijina uznesenja na Nebo, kako to stoji u saborskom dokumentu Lumen gentium: „Bezgrešna Djevica (…) ispunivši tijek zemaljskoga života, s dušom i tijelom bila je uznesena u nebesku slavu i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.“

Naslov „kraljice“ ide među one Marijine oznake što joj dade vjerničko razmišljanje, a još više pučka pobožnost. Marija se u pobožnosti ne naziva samo „kraljica“, već i „gospodarica“, „vojvotkinja“, pa čak i „carica“, u našem starom jeziku „cesarica“. Da li je pridavanje Mariji takvih naslova teološki opravdano? – Jest, jer se ona kao Majka i službenica Gospodinova dostojnom pokazala takove časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina Bogomajčinskoga dostojanstva. No, ako liturgija kaže „da Bogu služiti znači kraljevati“, onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.

Zanimljivo je kako je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči ona lijepa, u srednjem vijeku nastala molitva „Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa“! Ona označuje vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grešnike pred Gospodinom zagovara, da nam od njega prosi oproštenje i milost. Marija se kao kraljica sagiba nad našu ljudsku bijedu i pritječe nam u pomoć.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari