Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Puljić o napadu u Šri Lanci: To je ta kultura smrti

Objavljeno

na

Povodom katoličkog blagdana Uskrsa, u nedjelju je, u katedrali Srca Isusova u Sarajevu služena sveta misa.

Misu je predvodio nadbiskup i metropolit Vrhbosanske nadbiskupije kardinal Vinko Puljić koji je čestitao Uskrs i kazao kako čovjek ima kratak život, koliko god dugo živio.

”Liječimo se, ja bih malo pučki rekao ‘krpamo’ ovo naše zemaljsko zdravlje. Koliko god željeli jedni drugima zdravlje, a svejedno ga moramo ‘krpati’, a koliko god ga ‘krpali’ jednog dana dođe kraj”, podsjetio je Puljić.

Dodao je kako se danas slavi Isusova pobjeda nad smrću, zlom, te se vraća nada čovjeku da otkrije smisao života i patnje.

“Međutim, koliko god mi imamo divne sposobnosti ljudskog razuma, razvoja tehnike, ne znamo vrednovati život, život koji je dar. Nitko od nas nije zaslužio ovaj dar imati, Bog nam ga je dao. Koji put ne znamo ni zahvaliti za taj dar života, ali ga ne znamo ni čuvati. Ne samo svoj nego niti tuđi“, rekao je Puljić.

Dodao je kako se danas vidi da ono što čovjek proizvede kao uspjeh svoje tehnike i razuma, često to radi protiv čovjeka.

Podsjetio je kako danas svjedočimo brojnim atentatima, terorističkim činiovima u kojima ginu nedužni ljudi, što je, kako dodaje, plod ljudske pameti.

Kritizirao je i svjetsku politiku ističući kako se pretvorila u ravnotežu strasti.

“Pogledajte koliko se budžeta odvaja za proizvodnju oružja, a to oružje ubija. Mi smo svjesni što rat donosi. Donosi tolike mrtve, ranjene, uništenih dobara i gradova i tvornica i svega drugoga bogatstva. To je rat, to je proizvodnja čovjekova“, rekao je Puljić.

Dodao je kako se danas čovjek ježi gledajući slike uništavanja.

”Iako je Krist pobijedio smrt, čovjek nije shvatio vrednotu života. Nego, širi smrt oko sebe. Čovjek se naježi slušajući strahote smrti“, rekao je Puljić.

Osvrnuo se i na terorističke napade na tri crkve u Šri Lanci u kojima je poginulo 190 ljudi, dok ih je 400 ranjeno.

”Mi danas vidimo da se razvija kultura smrti. Pa koliko mržnje se samo proizvede kroz te medije, politiku, koliko se mržnje proizvede kroz interese? Nije važno što se uništava priroda, nije važno što se uništavaju Božiji darovi, interes je važan. To je ta kultura smrti koja počinje vladati u javnosti“, upozorio je Puljić.

Dodao je kako je sloboda bez odgovornosti ubitačna.

”To je kultura smrti. Zato je važno, slaveći Uskrs, da čovjek prepozna veličinu čovjekovog dostojanstva, ljepotu života, kako graditi kulturu života. Zato danas želimo moliti Uskrsloga – Ti koji si pobijedo zlo, daj prosvjetli moćnicima ovog svijeta da upravo izvorište ratova, izvorište gdje se širi kultura smrti, da se ukloni“, pomolio se Puljić.

Pomolio se i za pobjedu nad zlom u ljudskom srcu te dodao kako mnogi ljudi zrače mržnjom.

Smatra kako je važno stvoriti unutrašnju slobodu koja će biti naša suradnja s Bogom i čovjekom.

Upozorio je kako uništavanjem prirodnih bogatstava koji su Božiji darovi, čovjek uništava sebe.

”Ne samo sebe, nego pokoljenja iza sebe. To je problem i onih moćnika i ‘malog’ čovjeka. Što ne misli da on mora biti graditelj dobra, suradnik u kulturi života. Zato Uskrsli koji je pobijedio smrt, neka nam vrati tu svijest u dostojanstvo života, počevši od začeća do prirodne smrti”, rekao je Puljić.

Smatra kako nema tog parlamenta koji ima pravo na Božije zakone i kako se urušila demokracija.

“Više nema one prave demokracije koja služi čovjeku, nego demokracija koja služi svom interesu. Zato želimo obnoviti kulturu života, dostojanstvo čovjeka, vrednotu društva, odgovornost koja slijedu slobodu. Sloboda bez odogovornosti je ubitačna“, upozorio je Puljić.

Poželio je da kada se kaže ”sretan Uskrs“, to bude oslobađanje od svakog zla, mržnje i svakog korijena kulture smrti.

Uskrs je jedan od najvažnijih blagdana u godini koji se zbog svog značaja, Kristova uskrsnuća, često ističe kao bladgan važniji od Božića./AA/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Dosta je mlakosti, treba nam oganj i sila Duha Svetoga

Objavljeno

na

Objavio

Proprok Jeremija je otvoreno prozivao bezvlađe, pljačku, nemoral svoga naroda. Ti prozvani su se žalili vladaru Sidkiji kako tako buni narod i slabi snagu vojske. Kriv prorok što govori istinu.

Sidkija im je odgovorio da mu oni presude jer, reče, da i on više ne vlada tim paralelnim sustavom kriminala i umreženoga zla. Možemo li u toj slici prepoznati naše vrijeme i načine života?

Često čujemo, što je najgore čak od klera, kako treba tražiti pogodno vrijeme za navještaj i govor istine? Zar nije uvijek vrijeme reći istinu i navijestiti Krista?

Što bi to Crkvu brigali politički procesi, izborne kampanje, geostrateška gibanja, ako je u pitanju nauk Isusa Krista i iznošenje poslanja Crkve? O tim dilemama na temelju Božje riječi razmatra fra Mario Knezović.

On nastavlja kako je Isus došao oganj baciti na zemlju. Taj oganj je sila Duha Svetoga. Taj oganj treba spržiti i spaliti svaki grijeh.

Taj oganj treba spaliti modele života u kojima se zlo razmahalo, a kreposti su ugušene. Taj oganj mora spaliti licemjerstvo i snagu moćnijih koji ugnjetavaju slabije.

Hoće nas se, što je strašno, kaže fra Mario, učiti korektnosti navještaja koji je bezličan i mlak. Progovorio je i o mladima koji tako olako u razvratu bace dobivene milosti kao bisere pred svinje. Vrlo poticajnu i otvorenu propovijed možete poslušati ovdje.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Jelena križarica – majka cara Konstantina

Objavljeno

na

Objavio

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Majka je cara Konstantina Velikog, rođena je 247. godine u skromnoj obitelji u Bitiniji. Služeći u staji, upoznao ju je i oženio vojni časnik Konstancije Klor. Kad joj je muž postao car, Jelena se morala po­vući, jer po rimskom zakonu bila je zabranjena ženidba između patricija i plebejke.

Tako je Jelena ostala u pozadini sve dok joj sin Konstantan nije 306. godine zauzeo carsko prijestolje.

Tada ju je sin Konstantin doveo na carski dvor i dao joj naslov „Augusta”, omogućio joj slobodan pristup carskoj riznici i dao joj je sve počasti koje su pripadale carici.

Nakon što je poučena u vjeri primila je sakrament krštenja. Jelena je iskoristila svoj visoki položaj u korist siromaha, zatvorenika, progonjenih i potlačenih. Njezinim zalaganjem u Betlehemu je izgrađena bazilika Kristova rođenja, a na Maslinskoj gori bazilika Uzašašća. Jelena je odlučila pronaći ostatke Kristova Križa na Golgoti.

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari