Pratite nas

Vijesti

Kardinal Puljić: Sretan Božić svima koji su se umorili od nošenja životnog križa

Objavljeno

na

VOA

Ljubav je bit Božića. Savršen Božić je doživljaj Boga u duši i u srcu i to nam donosi skrušena ispovijed i praštanje koje nam daruje Božje milosrđe, kazao je danas u božićnoj poruci nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Istakao je da već niz godina promatra ljude kako se pripravljaju za Božić te dodao da ta užurbanost i preokupiranost brojnim sporednim stvarima čine da se nerijetko izgubi istinski doživljaj Božića.

Tako je čovjek, dodao je kardinal Puljić, u opasnosti da najradosniji kršćanski blagdan dočeka kao dodatni izvor zamora, uz brojne obaveze te da se umjesto radosti, nakupi umor koji zna biti izvor nervoze, napetosti, pa čak i grubih doživljaja.

– Iako živimo u izazovima ovakvog ozračja, valja se zaustaviti, razabrati što je važno, a što sporno, i napraviti mjesta za Isusa. Bez Isusa nema božićne radosti niti božićnog mira – poručio je kardinal Puljić.

Naglasio je da je savršen Božić doživljaj Boga u duši i srcu te da to donosi skrušena ispovijed i praštanje koje daruje Božje milosrđe.

– Ljubav je bit Božića – naglasio je kardinal te zaželio sretan Božić svima koji su klonuli duhom te se umorili u nošenju ‘životnoga križa’.

Poručio je svima da kroz slavlje Božića izgrade bolji suživot i sretniju budućnost utemeljenu na poštenju i čestitosti./Fena

U nastavku donocimo cjelovitu Božićnu poruku kardinala Puljića:

„No anđeo im reče: ‘Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest,
veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu
rodio Spasitelj – Krist, Gospodin’“ (Lk 2,10-11)

Neka slavlje Božića donese čovjeku više radosti i nade
Draga braćo misnici, redovnici i redovnice,
draga braćo i sestre!
Već duži niz godina promatram ljude kako se spremaju za Božić. Ta užurbanost i preokupiranost brojnim sporednim stvarima, čini da nerijetko izgube onaj istinski doživljaj Božića. Tako je čovjek u opasnosti da najradosniji kršćanski blagdan dočeka kao dodatni izvor zamora: Uz brojne obaveze svagdanjeg redovnog života, još nam dolazi i to.

Umjesto radosti nakupi se umor, koji zna biti izvor nervoze, napetosti pa čak i grubljih doživljaja.

Ljubav je bit Božića
Iako živimo u izazovima ovakvoga ozračja „sumornih oblaka“, valja se zaustaviti, razabrati što je važno a što sporedno i napraviti mjesta za Isusa. Bez Isusa nema Božićne radosti niti božićnog mira.

Savršeni Božić je doživljaj Boga u duši i u srcu. To nam donosi skrušena ispovijed i praštanje koje nam daruje Božje milosrđe. Primivši to Milosrđe, valja isto ostvarivati u međusobnom praštanju jedni drugima – zračiti da smo postali dionici Božjeg milosrđa.

Ljubav je bit Božića. Bog koji je ljubav obukao je našu ljudsku narav, utjelovivši se po Duhu Svetom u krilu Blažene Djevice Marije, koja ga je rodila u Božićnoj noći. Tako nam se Božja ljubav očitovala u Božićnom Djetetu.

Kormilar ljudske duše
Sv. Makarije
, biskup to uspoređuje s obrađivanjem zemlje. Čovjek kada pođe u polje obuče prikladnu odjeću i uzme prikladan alat za rad. „Krist, kralj nebeski i pravi zemljoradnik kad je došao čovječanstvu, zaraslom u korov opačina, uze tijelo, a za oruđe uze križ, da obradi zapuštenu dušu. Iz nje iskorijeni trnje i drač zlih duhova, iščupa ljulj grijeha, i ognjem spali sve snoplje grijeha. Kad ju je tako drvetom križa obradio, zasadio je u njoj prekrasni vrt Duha što rodi Bogu, svome Gospodaru, svakovrsnim slatkim i ugodnim plodovima“ (Iz Homilija koje se pripisuju Sv. Makariju, biskupu, Božanski časoslov IV, KS, Zagreb, 1985., str. 406 – 407). Isti biskup uspoređuje dušu s lađom koja plovi te dodaje: „Jao duši ako u sebi nema pravog kormilara Krista“ (ibidem).

Duh Božji je taj kormilar koji upravlja čovjekovom savješću i srcem. Zato Sv. Pavao piše Efežanima: „I ne žalostite Duha Svetoga, Božjega, kojim ste opečaćeni za Dan otkupljenja! Daleko od vas svaka gorčina, i srdžba, i gnjev, i vika, i hula sa svom opakošću! Naprotiv! Budite jedni drugima dobrostivi, milosrdni; praštajte jedni drugima kao što i Bog u Kristu nama oprosti“ (Ef 4,30-32).

Čovjek to može pojmiti ako si prizove u pamet činjenicu o kojoj u svojoj poslanici piše Sv. Ivan: „Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo, i jesmo… Ljubljeni, sad smo djeca Božja i još se ne očitova što ćemo biti“ (1 Iv 3,1a-2).

Iz te perspektive Apostol onda poziva: „Odložimo, dakle, djela tame i zaodjenimo se oružjem svjetlosti. Kao po danu pristojno hodimo“ (Rim 13,12-13a).

Sve valja obnoviti u Kristu
Promišljajući iz naše stvarnosti, prisjećamo se početaka nadbiskupijske Sinode kada smo si uzeli za cilj: „Sve obnoviti u Kristu“. Danas želimo postati svjesni da je Isus ušao u našu povijest i u našu ljudsku stvarnost; želimo živjeti Njegovu prisutnost „u ovom vremenu i na ovim prostorima“; zato „molimo da nas ražari ljubav prema tebi i prema našoj mjesnoj Crkvi da kroz Sinodu hrabro pristupimo obnovi vjere, nade i ljubavi“; i slaveći Isusovo rođenje otkrivamo „zajednički poziv i poslanje i ugrađujući Radosnu vijest u svagdanji život ovog društva, kako bi naši sunarodnjaci i drugi sugrađani otkrivali istinski smisao života u ljubavi prema Bogu i bližnjima te u čuvanju svega stvorenoga na zajedničko dobro“ (usp. Molitva za Sinodu).

Čestit Božić svima
Slavlje Isusova rođenja je izvor radosti koju dijelimo jedni s drugima upućujući čestitke.
Zato na osobit način čestitam djeci kojima je Božić posebno drag: da ih Isus ispuni svojom ljubavlju te nam sazrijevaju u odgovorne ljude.
Našim mladima želim čestit Božić: da u Isusu otkriju smisao života i nađu hrabrosti u hrvanju sa svakodnevnim izazovima.
Našim obiteljima želim čestit Božić: da ih ispuni svojom ljubavlju te svaka obitelj bude gnijezdo ljubavi, a svaki njezin član spreman odgajati se u ljubavi.
Našim starim i nemoćnim, kao i svim bolesnicima želim čestit Božić: da ih Božja ljubav krijepi te svoje žrtve prikazuju za ovo društvo u kojem živimo – da ga prožme nada utemeljena u vjeri.
Svima koji su klonuli duhom te se umorili u nošenju životnoga križa želim čestit Božić: da ih obasja i ogrije Božja ljubav očitovana u Božićnom Djetetu.
Svima u društvu želim kroz slavlje Božića više radosti i nade: da izgrađujemo bolji suživot i sretniju budućnost utemeljenu na poštenju i čestitosti.
Sve vas iskreno pozdravljam i na sve zazivam obilje Božićnog blagoslova koji neka ispuni vaša srca istinskom radošću.

KT

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Sud odbio žalbu ministrice Divjak i potvrdio zakonitost upisa Fakulteta hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta hrvatskih studija neprijeporna.

Visoki trgovački sud RH odbio je žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a ujedno je potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu, kojim je taj Fakultet upisan u sudski registar, priopćio je u ponedjeljak dekan Fakulteta. Priopćenje  donosimo u cijelosti:

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je 4. veljače 2020. Rješenje kojim je kao neosnovanu odbio žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sud je ujedno potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu kojim je Fakultet upisan u sudski registar. Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta neprijeporna. Time je propao i zadnji u nizu pokušaja ministrice Blaženke Divjak i čelnikâ Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja – Vilima Ribića, Igora Radeke, Vesnice Garašić i Ane Petošić – da onemoguće reformu Hrvatskih studija i spriječe njezino dovršenje uspostavom Fakulteta hrvatskih studija.

Postavlja se pitanje krajnje nakane i pokretačkoga interesa koji stoje iza kontinuirana osporavanja i ometanja reforme Hrvatskih studija, a posebice neobične sprege državnoga resora i sindikalne organizacije koja se još jednom potvrdila u trenutku donošenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju Fakulteta 10. prosinca 2019. Valja imati u vidu da je posljedica pokretanja žalbenoga postupka na upis Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar trebala biti da, brisanjem Fakulteta iz sudskoga registra, njegovi zaposlenici završe na ulici, a studenti izgube pravo na studiranje.

To je eksplicitno potvrdila Ivana Bulešić, načelnica Samostalnoga sektora za pravne poslove u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, na sastanku s izaslanstvom Fakulteta hrvatskih studija održanom u Ministarstvu 16. siječnja 2020. Pitanje je krije li se u pokretačkom interesu ideološki zazor prema institucionalnoj reformi koja je, među ostalim, obnovila izvorne zadaće Hrvatskih studija u odnosu na održanje i razvijanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta.

U pokušaju brisanja Fakulteta iz sudskoga registra Ministarstvo je angažiralo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, implicirajući time nezakonitost postupanja osnivača i novoga Fakulteta. No, sudski je pravorijek iznio na vidjelo nezakonitost rada ministrice znanosti i obrazovanja koja, između ostaloga, već više od dvadeset mjeseci odbija izdati potvrdu o pozitivnoj akreditacijskoj preporuci. Njezino postupanje prema najmlađemu fakultetu u zemlji, u momentu kada mu je bila dužna pružiti resornu potporu, začudan je primjer opstrukcije i progona. Nečuveno je da državni dužnosnici i službenici nadležnoga ministarstva nastoje onemogućiti osnivanje samostalnoga visokoga učilišta nacionalnih studija. U nekoj drugoj državi to bi bilo nezamislivo.

Među sredstvima kojima se resorno-sindikalna sprega služila u osporavanju i ometanju reforme Hrvatskih studija na prvom su mjestu medijske manipulacije i pravni postupci. U medijskim istupima ministrice i sindikalnim enciklikama na temu Hrvatskih studija posebice se ističe imputiranje nezakonitoga postupanja. A kako se zakonitost radnji ovjerava u pravosudnim postupcima, najnovija odluka Visokoga trgovačkoga suda dobar je povod za utvrđivanje pravosudnoga salda koji je osobito porazan za Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja. U sklopu mnogobrojnih sudskih postupaka vezanih uz reformu Hrvatskih studija Sindikat u svoju korist nije dobio ni jedan, dok je protiv njegovih zahtjeva doneseno 27 sudskih odluka.

Među njima se osobito ističe presuda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima koja je potvrđena na tri žalbene instancije, na Vrhovnom sudu, na Ustavnom sudu te na Europskom sudu za ljudska prava. Bolno stanje pravosudnoga salda Nezavisni sindikat ublažava dogmom prema kojoj se sudovi koji donose nepovoljne presude automatski osuđuju za nestručnost i korupciju. A o stručnim kompetencijama pravnih timova Ministarstva i Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, koji su iz koraka u korak ometali provođenje reforme Hrvatskih studija, dovoljno govori činjenica da su se u pobijanju upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar pozvali na zakonske odredbe koje u vrijeme podnošenja prijave nisu bile na snazi.

Rješenje Visokoga trgovačkoga suda uklonilo je napokon i posljednji prigovor na zakonitost osnivanja Fakulteta hrvatskih studija. To je radosna vijest kako za studente i nastavnike tako i za brojne podupiratelje i zagovornike ove jedinstvene visokoškolske ustanove koja je posvećena nastavi i proučavanju hrvatske kulture, društva i identiteta.

Fakultet hrvatskih studija promiče i njeguje poučavanje i istraživanje kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo te pitanja nacionalnoga, regionalnoga i europskoga identiteta. Valja se nadati da će, nakon ove sudske potvrde o zakonitosti osnutka ustanove, Fakultet hrvatskih studija neometano ostvarivati svoju misiju i razvijati dragocjene sveučilišne djelatnosti u europskom prostoru visoke naobrazbe i znanosti.

U Zagrebu, 17. veljače 2020.
Dekan
Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Podrška studentima Fakulteta hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ivan Miklenić: Njegova je svjetlost sjala pred ljudima

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja proslava blagdana bl. Alojzija Stepinca, o. 60. godišnjici njegova preminuća, osim što je potvrdila rast njegova štovanja, i po broju vjerničkih okupljanja i po broju štovatelja, snažno je obnovila svijest o njegovoj važnosti i u životu cjelokupne Katoličke Crkve i u cjelokupnoj ljudskoj zajednici.

Poznato je da je bl. Stepinac u hrvatskom narodu davno postao simbol ponajboljega Hrvata: čovjeka koji je bio malen i ponizan pred Bogom, predan u Božju volju, a uspravan pred svim ljudima i neslomljiv pred nasrtajima svih totalitarističkih ideologija i ljubitelj svoga naroda, njegove slobode i boljitka. Poznato je također da je do sada, povijesno gledajući, uspješno pobjeđivao sva ograničavanja, osporavanja i ocrnjivanja, proganjanja i ponižavanja te, što vrijeme više prolazi, njegova duhovna i humana veličina postaje sve sjajnija te prelazi granice hrvatskoga naroda i Crkve u njemu. S pravom se može reći da zenit sjaja bl. Stepinca tek dolazi, i to ne samo kroz oblik službene kanonizacije, koja nikako ne može izostati, nego kroz univerzalne poruke njegova života, djela i osobito mučeništva koje su relevantne ne samo za opću Crkvu, nego i za čitavo čovječanstvo.

Borba za bolju komunističku prošlost

Na putu prema zenitu sjaja bl. Stepinca bila je posebna postaja ovogodišnja proslava njegova blagdana koja je više nego ijedna do sada imala važne elemente internacionalizacije, zapravo vraćanja kardinala Stepinca na njegovo stvarno i primjereno mjesto u općoj Crkvi i u čovječanstvu. Tomu je ponajprije pridonio u HNK-u u Zagrebu u subotu 8. veljače premijerno prikazan dokumentarni film Višnje Starešine »Stepinac – kardinal i njegova savjest«, nastao u produkciji »Inter-filma« i Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta uz potporu Zagrebačke nadbiskupije i drugih institucija. Taj film osvjetljava temeljnu liniju i univerzalnu poruku života i djelovanja bi. Alojzija Stepinca ponajviše iz usta inozemnih autoriteta i svjedoka, trojice visokih autoriteta u Katoličkoj Crkvi te neovisnih hrvatskih znanstvenika i vjernika.

Dok u suvremenoj hrvatskoj historiografiji postoji prilično snažna borba za bolju komunističku prošlost, znanstveno utemeljena stajališta slobodnih i neovisnih povjesničara znanstvenika, kako britanskoga Robina Harrisa tako i židovskih Esther Gitman i Naide Mihal Brandl, otkrivaju veličinu otpora nacizmu i komunizmu u planetarnim razmjerima, i ne samo otpora, nego i spašavanja ljudskih života usprkos svim rezimskim onemogućavanjima. Nisu li planetarno važna na filmu prenesena očitovanja sv. Ivana Pavla II. i pape emeritusa Benedikta XVI. koji je rekao: »Ako kardinal Stepinac nije svet, tko je onda svet?« Stoga je u zahvalnom govoru kardinal Josip Bozanić s pravom istaknuo: »Ovaj je film išao tragom prošlosti, ali njegovo značenje i smisao dopiru u sadašnjost. Štoviše, vidjeli smo kako zahvaća i buduće naraštaje… Obično se za ovakve filmove kaže da su dokument jednoga vremena. No čini mi se da ovdje postoji nešto više i da ćemo večeras sa sobom ponijeti ono što treba biti dokument svakoga vremena.«

Njegova je svjetlost sjala pred ljudima

Na sveopću važnost poruke života i djela i mučeništva bl. Stepinca, predvodeći misu u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, upozorio je i prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Luis Francisco Ladaria Ferrer. On je na toj misi u homiliji uz ostalo rekao: »Osuđen na dugotrajnu zatvorsku kaznu, bio je prisiljen na život tišine i tame, posebno u vremenu provedenu u zatvoru. Ali to nije jedini element koji treba uzeti u obzir. Prije svega, njegov primjer i njegovo svjedočanstvo bili su poznati u cijelom svijetu. Njegova je svjetlost sjala pred ljudima.« A jednom očitovana svjetlost nikada ne gubi na svom sjaju niti se može utrnuti ni dokinuti.

Doprinos internacionalizaciji veličine i slave bi. Alojzija Stepinca bit će izgradnja na Betlehemskim poljanama u Svetoj Zemlji kapelice u čast njemu i svim hrvatskim svetcima, mučenicima i blaženicima za koju je na Stepinčevo u zagrebačkoj katedrali blagoslovljen temeljni kamen, kamen izvađen u obnovi zagrebačke prvostolnice, kao i nazočnost misijskoga križa koji najavljuje Svjetski euharistijski kongres u rujnu u Budimpešti, a u kojem su uz moći 30 svetaca i blaženika i one bi. Stepinca. S tim u vezi kardinal Bozanić citirao je riječi nadbiskupa Stepinca izrečene 1938. na Svjetskom euharistijskom kongresu u Budimpešti: »Sveta euharistija zaista je najljepši zlatni vez ljubavi među pojedincima, obiteljima, narodima i državama. Ako čovječanstvo želi isplivati iz svojih poteškoća i naći sreću i mir, nema mu drugoga puta negoli vraćanje svetoj euharistiji. Materijalizam prošloga stoljeća… prekinuo je vezu čovjeka s Bogom, i zbog toga je nužno morao donijeti pakao u ljudsko srce i očaj u ljudsku dušu.

Sveta euharistija veže čovjeka s Bogom, i zbog toga nužno uspostavlja mir i sreću u ljudskom srcu, a prema tome donosi sreću i blaženstvo cijelomu ljudskomu društvu.« Te riječi bl. Stepinca apsolutno su aktualne i u sadašnjem povijesnom času čovječanstva i proročki glas u ime sveopće Crkve Kristove. I to je, može se reći, jedna postaja na putu prema zenitu sjaja bl. Stepinca.

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Hrvatska kapela gradit će se u Betlehemu, Bozanić blagoslovio temeljni kamen

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari