Pratite nas

Intervju

Kardinal Puljić: Tko god potiče građansku opciju, ide za uništavanjem BiH u njezinoj multietničnosti

Objavljeno

na

Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
Jasno je svima da je od bivšeg sustava ostalo kako smo svi jednakopravni, ali je bilo vrlo očito kako su neki jednakiji, kao što je i danas vidljivo u procesu preglasavanja i nametanja zakona samo u korist svoga naroda

Kardinal Vinko Puljić govori ekskluzivno za Dnevnik.ba da ne bježi od svog poslanja navještanja nade i hrabrenja ljudi da se suoče s izazovima života, ali i kako je svjestan stvarnosti koju preživljava(mo). Međunarodni čelnici su skrojili ovakvu državu i sada su je prepustili na milost i nemilost ljudima koji ju ne mogu raspetljati te stvoriti funkcionalnu državu s jednakim pravima, drži Puljić.

Nedavno je, Vaša uzoritosti, izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH, Christian Dan Preda u Sarajevu konstatirao defetizam koji ispoljavaju ovdašnji politički dužnosnici te kako zato treba razgovarati s vjerskim dužnosnicima. To je svakako neka vrsta komplimenta, ali i obveze. Što, zapravo, u ovakvim okolnostima, mogu vjerski dužnosnici? Neki bi ih, kao nekad, zatvorili u sakristiju, a neki, evo, drže kako je baš ovo njihove vrijeme.

Staro je pravilo da svatko svoje dužnosti treba raditi s odgovornošću. Mi vjerski poglavari ne možemo i ne smijemo preuzeti poslove koje su dužni učiniti ljudi kojima je narod poklonio povjerenje na izborima. Svakako, ne bježim od svog poslanja naviještanja nade i hrabrenja ljudi da se suoče s izazovima života. Ne bježim, koliko je do mene, od traženja odgovora na složena pitanja koja su posebno oslonjena na vjeru i moral, ljudska prava i čovjekovo dostojanstvo, zastupajući pritom rješenja u jednakopravnosti svakog čovjeka, naroda i vjerskih zajednica i Crkava. Zahvaljujem na tom komplimentu, ali osobno sam svjestan stvarnosti koju proživljavam i svoga zadatka kojeg trebam izvršiti.

Iz ove se zemlje, primijetio je netko nedavno, ne odlazi nego bježi. Ipak, nedavno ste, gospodine Puljiću, u Posavini, na svetoj pričesti kazali kako odlaskom ljudi ostavljaju zemlju svojim progoniteljima. Koliko Vaše upozorenje može biti motivirajuće, prije sveg Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu?

Moje je ukazati na činjenicu, ali nikoga ne mogu i ne smijem smesti u njegovoj slobodnoj odluci. Odlasci su višestruko prouzrokovani: ovom stalnom nesigurnošću, manipuliranjem s ljudskim pravima te stvaranjem straha od rata u javnosti. Međunarodni čelnici su skrojili ovakvu državu i sada su je prepustili na milost i nemilost ljudima koji ju ne mogu raspetljati te stvoriti funkcionalnu državu s jednakim pravima. Nitko ne stvara klimu ljubavi prema svojoj rodnoj grudi i svome zavičaju. Ovakvom politikom i medijskom kampanjom ljudima su ogadili njihovu zemlju. Kao vjernik želim ohrabriti ljude, barem one koji žele ostati, da se suočimo hrabro s izazovima života i nastojimo ostati i opstati uzimajući sudbinu u svoje ruke.

Spominjući Posavinu, tu bolnu hrvatsku ranu, otvaramo i temu Republika Srpska, koja je, što se Hrvata tiče, gotovo etnički očišćena. Slijedom čega se otvara i pitanje (ne)ravnopravnosti Hrvata unutar vlastita nacionalnog korpusa. Slučaj biskupa banjolučkog Franje Komarice pritom je indikativan. Bestijalnom napadu Milorada Dodika usprotivila se (samo) Katolička crkva BiH.

Ovdje treba imati hrabrosti pa se suočiti s istinom. Biskup Komarica izriče stvarnost, ali nije pitanje navijačkog stava, nego odgovornosti ljudi koji danas obnašaju službe. Ne razumijem vlast kojoj nije stalo do njenih građana i žitelja na području te vlasti. Vlast koja ne prihvaća svoje građane, nije duga vijeka. Urušit će se radi korozije koju nosi. Mi biskupi ne smijemo biti nijemi promatrači nepravdi. Moramo ukazati na nepravde, ali nismo suci, nego samo ukazujemo na nepravde. Moramo stati iza čovjeka, njegovih prava i njegovog dostojanstva. To je naše poslanje naviještanja Evanđelja. Mi se ne možemo pomiriti s ozakonjenjem etničkog čišćenja i oduzimanjem prava ljudima na njihovu imovinu, njihovu kulturu, slobodu vjere te njihov identitet i nacionalni i vjerski.

Već smo, rekao bih duboko, zagazili u predizbornu kampanju. Mislite li da je nedavni govor Bakira Izetbegovića u Vitezu i, kako su to razumjeli Hrvati, Srbi i Veleposlanstvo SAD u BiH, zveckanje oružjem (samo) dio te izborne kampanje. Ili je, ipak, riječ o nečemu opasnijem?

Nisam u mogućnosti tumačiti nečije misli. Mogu samo čuti onako kako su rekli. Očekujem istinsku odgovornost od svih političara, a ne samo njih, za izrečene riječi u svako vrijeme, bez obzira radilo se o predizbornom vrijemenu ili ne. Kao građanin ove zemlje želim sigurnost osoba i imovine, a svrha je svake vlasti da to omogući.

Nije li već i pomalo iritantno to što se od – na ovome projektu združenim – bošnjačkim strankama ignorira nastojanje Hrvata da se izmijeni Izborni zakon BiH. Baš, uostalom, kao i ambicija Željka Komšića da ponovno bošnjačkim glasovima pobijedi hrvatskog kandidata za državni vrh?

Žao mi je da se u takvo područje upuštam, jer je to područje onih koji obnašaju vlast i spremaju se za izbore. Takvo djelovanje nije za očuvanje BiH, nego za njezino uništavanje, jer ne štiti jednako sve građane u njihovom konstitutivnom pravu. Trebalo bi biti ljudski i moralno korektan da se, ono što se želi svom narodu, dozvoli da i drugi imaju, ako žele stabilnu državu. Takva djelatnost ide za stvaranjem straha, napetosti i nesigurnosti.

Nedavno ste kazali kako „građanski stil“ ne dolazi u obzir kao opcija za ovu zemlju. Jeste li, u biti, željeli kazati kako nismo ništa naučili iz propasti Brozove SFRJ?

Jasno je svima da je od bivšeg sustava ostalo kako smo svi jednakopravni, ali je bilo vrlo očito kako su neki jednakiji, kao što je i danas vidljivo u procesu preglasavanja i nametanja zakona samo u korist svoga naroda. Tko god potiče navedenu građansku opciju, ide za uništavanjem BiH u njezinoj multietničnosti.

Dnevnik.ba

 

Kardinal Puljić: I u teža vremena smo opstali. Preživjet ćemo i ovo. Treba nositi svoj križ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Predsjednica: ‘Ako se ponovno kandidiram, vjerujem da ću imati potporu HDZ-a’

Objavljeno

na

Objavio

Kolinda Grabar-Kitarović: Premijer i ja češće ćemo se sastajati

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u intervjuu za subotnje izdanje Jutarnjega lista kako vjeruje da će, ako se kandidira za još jedan petogodišnji mandat na Pantovčaku ponovno imati potporu HDZ-a, odnosno s premijerom Andrejom Plenkovićem smatra mnogo boljim nego što se prikazuje u javnosti te najavljuje češće sastanke kako bi se izbjegli nesporazumi.

Grabar-Kitarović je u razgovoru ponovila da u ovom trenutku o tome uopće ne razmišlja o kandidaturi za još jedan predsjednički mandat već je usredotočena na obnašanje sadašnjeg. “Do izbora je ostala godina i pol, a ovo nije izborna godina u bilo kojem smislu, i treba je maksimalno iskoristiti za reforme”, kazala je.

Na novinarsko pitanje kazala je i da nije razmišljala o tome da, ako se odluči kandidirati za novi mandat, to učini kao nezavisna kandidatkinja. „Nisam. Prvi mandat sam dobila kao kandidatkinja HDZ-a i ako se ponovno odlučim kandidirati, vjerujem da ću ponovno imati potporu stranke. U HDZ-u sam se učlanila u ranoj mladosti, stranku nisam napuštala u najtežim trenucima, nakon gubitka izbora 2000., niti 2011. godine. Da nije bilo potpore HDZ-a i tisuća vrijednih volontera, nikad ne bih bila izabrana za predsjednicu”.

Govoreći o odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem, navodi kako se ne moraju uvijek slagati, ali uvijek moraju raditi u interesu hrvatske države te smatra da to i čine.

“Rekla bih da su naši odnosi mnogo bolji nego što je to prikazano u javnosti. Nije problem u sadržaju naše komunikacije, jer mi komuniciramo vrlo dobro, problem je ponekad u nedostatku te komunikacije. Dogovorili smo se da ćemo se češće nalaziti i razgovarati kako ne bi dolazilo do nesporazuma”, ocijenila je hrvatska predsjednica nakon novinarske konstatacije kako je dojam da je u posljednje vrijeme odnos nje i premijera više hladan nego topao.

Na novinarsku opasku kako je bilo razmišljanja i o tome da želi postati predsjednicom HDZ-a te na pitanje ima li takve namjere, Grabar-Kitarović je odgovorila da ju trenutačno zanima dužnost koju obnaša te da je u potpunosti tome posvećena.

Moramo pogledati istini u oči

Analizirajući položaj Hrvatske, pet godina od kako smo ušli u EU, s obzirom na to da su nas, kako je istaknuto u pitanju, prestigle gotovo sve zemlje EU, u nekim segmentima i Rumunjska, a bliži se i Bugarska, predsjednica je ustvrdila da je “riječ o stanju u kojem smo se našli nakon godina i godina krivih politika”. „Rijetko je koja država još iza nas, a ako iz zemlje isele deseci tisuća ljudi ne možemo govoriti da nam je dobro. To naprosto nije istina, moramo pogledati istini u oči”, upozorila je.

Kao glavne razloge iseljavanja navodi preveliku tromost i birokratiziranost društva, nedovoljno vrednovanje znanja i sposobnosti, široko razvijenu kulturu takozvanog uhljebništva i nepotizma, nedovoljnu učinkovitost pravosuđa i opći otpor prema privatnoj inicijativi, poduzetništvu i investicijama.

“Pojednostavljeno rečeno u Hrvatskoj se uvijek traži stotinu razloga zašto je nešto nemoguće napraviti, a tek potom kako se nešto može napraviti. To nas doslovno uništava”, dodala je.

Upitana je li u vezi s iseljavanjem i sadašnja Vlada propustila obaviti svoj dio posla, odgovara: “Morate priznati da se u godinu i pol mandata ne može preokrenuti stanje koje se gomilalo godinama i desetljećima. To je prije svega kritika stanja u kojem smo se danas našli”.

Predsjednica smatra da moramo požuriti s pripremama za predsjedanje EU-om, a jedan od problema je i nedovršena zgrada veleposlanstva u Bruxellesu.

“S premijerom sam razgovarala o problemu zgrade i oboje smo konsternirani što ta zgrada, nakon toliko novca koji je utrošen na kupnju, još stoji nedovršena. Nije učinjeno gotovo ništa, a godina i pol dana još ostaje za pripreme, što je za predsjedanje EU-om jako malo. Smatram da smo dosta kasno počeli s pripremama, a usudila bih se reći da kasnimo i kod osposobljavanja tima za ovaj posao. Doista moramo požuriti”, ustvrdila je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: ‘Referendumom nas marginalci žele vratiti 50 godina unatrag’

Objavljeno

na

Objavio

Povod za intervju s premijerom Andrejem Plenkovićem pet je godina Hrvatske u EU. Ovaj tjedan Večernji list organizirao je i veliku konferenciju na kojoj se raspravljalo o dobrim i lošim stranama našeg članstva.

Intervju se poklopio s novom migrantskom krizom koja stoji pred EU. Na summitu koji su obilježili tvrdi zahtjevi dijela članica za obranom granica EU bio je i premijer Plenković.

Osim tema o EU razgovaralo se o cijelom nizu aktualnih pitanja, od odnosa s predsjednicom, reformi, situacije u HDZ-u, Agrokoru…

Komentirajući referendumsku inicijativu Narod odlučuje kojom se traže promjene, od izbornih pravila do prava zastupljenosti manjina, ocijenio je da referendum nije način za odlučivanje o izbornom sustavu neke zemlje te poručio da će se boriti protiv prisutnog trenda populizma. Drži da takve inicijative imaju za cilj oslabiti HDZ te spuštanjem izbornog praga steći politički legitimitet.

“Neodgovorni populizam s briljantnim idejama poput necijepljenja djece ili napuštanja Europske unije vratio bi hrvatsko društvo 50 godina unazad. HDZ koji vodim protiv tog trenda se odlučio boriti. Referendum nije način za odlučivanje izbornog sustava neke zemlje. Jasno je koje marginalne i isključive političke opcije stoje iza referenduma. Ne znam kako su inicijatori tih ideja koji se često pozivaju na suverenizam zaboravili da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen kao jedan od preduvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske. To je bila državotvorna politika dr. Franje Tuđmana koju oni očito ne razumiju”, rekao je.

Razgovor o poboljšanju izbornog sustava je potreban, ali ne putem referenduma ili zlorabeći pojedine skupine u društvu, dodao je Plenković. Ističe pritom da je HDZ najveći zagovornik preferencijalnog sustava glasovanja jer im je takav sustav “donio niz izbornih pobjeda”. “Uz zadržavanje granice od 10 posto prikupljenih glasova liste, nemamo ništa protiv zaokruživanja većeg broja kandidata na listi, kao i uvođenja preferencijalnog glasa na lokalnim izborima. Želimo uvesti dopisno glasovanje za hrvatske državljane izvan Hrvatske, a tražimo i modele da uskladimo izborne jedinice s brojem birača”.

Dva referendumska pitanja donose šest promjena koje će osigurati da građani će moći odlučivati o tome tko postaje njihov zastupnik u Saboru preferencijskim glasovima. Takav izbor zastupnika osigurat će da oni budu više odgovorni biračima koji su im dali svoj glas, nego šefu svoje stranke. Isto tako, referendum će spriječiti političku trgovinu HDZ-a i SDP-a sa strankama koje ne mogu prijeći izborni prag, trgovinu mandatima nacionalnih manjina te omogućiti veću izlaznost na izbore kroz dopisno i elektroničko glasovanje.

Koalicija HDZ-a i SDP-a nije moguća, poručio je. “Za veliku koaliciju trebate barem dvije velike stranke – ja zasad vidim samo jednu koja ima kvalitetna rješenja i ljude za mijenjati Hrvatsku na bolje. Velika koalicija sa SDP-om samo bi smanjila naš reformski kapacitet, a to nije ono što građani od nas očekuju”, ustvrdio je te dodao da u Hrvatskom saboru, izuzev politikantstva i demagogije, nije čuo njihov konkretan doprinos reformskim naporima.

O pet godina članstva u EU

Hrvatska obilježava pet godina članstva u EU, a premijer ocjenjuje da je u najvećoj mjeri možemo biti zadovoljni članstvom koje je građanima donijelo brojne koristi, Hrvatskoj međunarodni politički i sigurnosni kredibilitet, a gospodarstvu zamah razvoja na zdravim temeljima. “Prihvaćanjem europskih vrijednosti i pravne stečevine, Europska unija značajno je doprinijela tome da je Hrvatska danas uređenije, prosperitetnije i pravednije društvo nego je bila na početku svoga europskog puta”, ocijenio je te naglasio da članstvom u EU “sukreiramo europske politike koje imaju izravan učinak na naše radnike, poduzetnike, izvoznike, studente i druge”.

Ulazak u EU bio je početak gospodarskog oporavka Hrvatske, nakon šest godina recesije, rekao je Plenković i naglasio važnost europskih fondova iz kojih je dosad povučeno 8,4 milijardi kuna više nego što je Hrvatska uplatila.

Otvaranjem tržišta EU-a hrvatski izvoz porastao je s 9 na 14 milijardi eura, istaknuo je premijer te podsjetio da je Hrvatska izašla iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita i prvi put ostvarila proračunski suficit, kao i da kontinuirano smanjuje javni dug.

A završnu računicu svih financijskih i gospodarskih učinaka članstva, naveo je, moći ćemo podvući tek kada istekne sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a, za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

“Napredak koji su ostvarile zemlje koje su ušle u EU desetljeće prije nas (2004.) samo dokazuje koliko se članstvo u EU isplati. Siguran sam da će i Hrvatska ostvariti sličan napredak u idućim godinama. Upravo zato vjerujem u europski projekt i vjerujem da će Hrvatska iskoristiti sve prednosti koje članstvo nudi”, rekao je, uz ostalo, Plenković.

Pokrećemo reformski ciklus koji se godinama odgađao

S obzirom na svoje najave da će ova godina biti reformska, premijer ističe da Vlada ima tri temeljna cilja – racionalno vođenje javnih financija, pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa i nastavak provedbe strukturnih reformi te da pokreće “reformski ciklus koji se godinama odgađao”.

Navodi da je upravo njegova Vlada, prvi put nakon 2002. godine, otvorila javnu raspravu o mirovinskoj reformi kojom želi “osigurati održivi mirovinski sustav i pristojne mirovine budućim generacijama”.

Dodao je da je usvojen niz demografskih i pronatalitetnih mjera, povećane su rodiljne i roditeljske naknade te se proširuje dječji doplatak na još 150.000 djece, kao i da od iduće godine slijedi nova porezna reforma “koja će donijeti nova porezna rasterećenja za građane i poduzeća”.

“Ključne su još reforme u zdravstvu, javnoj upravi i pravosuđu radi racionalizacije troškova i moderniziranja tih sustava”, rekao je te naveo da je pred izglasavanjem u Hrvatskom saboru paket pravosudnih zakona, dok su Zakon o zdravstvenoj zaštiti i paket mjera za olakšavanje položaja blokiranih sugrađana u prvom čitanju, kao i da se žurno radi i na novom ovršnom zakonu.

“Pokrećemo reformski ciklus koji se godinama odgađao. A sve ovo odnosi se samo na sljedećih šest mjeseci. Sjetite se samo kakvo je ozračje bilo u Hrvatskoj prije par godina, dominirala su ideološka prepucavanja. Veseli me da u Hrvatskoj već tjednima raspravljamo u javnosti je li bolje smanjiti opću stopu PDV-a ili porez na dohodak. To je iskorak”, zaključio je.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori