Pratite nas

Kardinal Stepinac uskoro će biti proglašen svetim!

Objavljeno

na

Blaženi Alojzije Stepinac uskoro će biti proglašen svetim, objavio je večeras Hrvatski katolički radio, a prenio Večernji list.

Vijest o skoroj kanonizaciji kardinala Stepinca objavio je na svečanoj proslavi Stepinčeva u crkvi sv. Jeronima u Rimu prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal Angelo Amato, rekavši kako su nalazi liječničke komisije potvrdili čudesno ozdravljenje po blaženikovom zagovoru, o čemu je obavijestio papu Franju.

Očekuje se da će papa Franjo uskoro objaviti i točan datum kanonizacije. Predvodeći misu večeras na Stepinčevo u zagrebačkoj katedrali, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić nazvao je Stepinca “kompasom hrvatskog naroda i simbolom hrvatskog katoličkog identiteta”.

Papa Franjo proglasit će blaženog kardinala Alojzija Stepinca uskoro svecem katoličke crkve. Potvrdio je to predvodeći misu danas, na Stepinčevo, prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal Angelo Amato, koji je u prepunoj rimskoj crkvi sv. Jeronima rekao kako je liječnika komisija potvrdila neobjašnjivo ozdravljenje osobe na zagovor bl. kardinala Stepinca.

Kardinal Amato je, kako je rekao, o odluci liječničke komisije obavijestio papu Franju, koji je izrazio veliko zadovoljstvo tom činjenicom i rekao kako je još u Argentini slušao o hrvatskom mučeniku. Kardinalska komisija sada treba potvrditi nadnaravnost ozdravljenja, a nakon toga to će učiniti i Kongregacija za kauzu svetaca te predložiti papi Franji uzdizanje kardinala Stepinca na čast oltara kao novoga sveca Katoličke crkve. Nakon toga papa Franjo i službeno će objaviti datum kanonizacije kardinala Stepinca. Kardinal Amato rekao je kako je kardinal Stepinac primjer svim kršćanima, pravi mučenik i svetac.

Prevodeći misu na Stepinčevo u Zagrebačkoj katedrali, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić rekao je kako su zemni ostaci kardinala Stepinca u katedrali magnet koji privlači i okuplja hrvatske vjernike te da se cijele godine hodočasti na njegov grob, preporučuje molitvama za sebe, obitelj, Crkvu i narod.

­- Bog ga je pozvao, a on se odazvao biti kompasom hrvatskog naroda i postao simbolom hrvatskog katoličkog identiteta – rekao je kardinal Bozanić, posebno naglasivši kako narod zna kako se slavi i brani život, kako se prihvaća smrt te čuva cijeni obitelj i njeguje rodbinske veze te pomaže siromašnim i potrebnima.

-­ Hrvatskom je identitetu suprotan importiran umjetni identitet koji se uporno promiče, kao znanstven, a skrojen je po mjeri privatnih sektora. No duša hrvatskog naroda progovara kako nije potrebno slušati one koji nastoje zamijeniti stvarnost idejom – rekao je kardinal Bozanić, koji je rekao kako je najbolji način za gospodariti narodom njegova dezorijentacija, podjele i sukobi te zavodljive vijesti kako se ne bi usredotočili na životna pitanja, gdje je nezaposlenost na prvome.

-­ Miješa se stvarnost s prividom i dobro serviranim porukama u službi ciljane propagande, nude se iluzije i ubija nadu. Hvala Bogu, naš narod poznaje praksu tihog hoda u svakidašnjici, to je naučio u  teškim vremenima i zna trenutke kad treba progovoriti i zauzimati se za opće dobro. Važno je da se ne bojimo, da se usudimo graditi jedinstvo – poručio je kardinal Bozanić iz Zagrebačke katedrale.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Cvjetnica ove godine drukčija nego ikad zbog koronavirusa i potresa

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Cvjetnica, Nedjelja Muke Gospodnje i početak Velikoga tjedna, za vjernike je drukčija nego ikada jer će se, zbog pandemije koronavirusa  euharistijska slavlja diljem Hrvatske održati bez vjernika, ili samo s ograničenim brojem, u skladu s preporukama civilnih i vjerskih vlasti.

Vjernici će euharistijska slavlja moći pratiti putem elektroničkih medija – radija, televizija, internetskih stranica biskupija i društvenih mreža, a u svojim domovima mogu pripremiti maslinove ili palmine grančice za blagoslov, vodeći računa da ne krše preventivne mjere vezane uz pandemiju COVID-a-19.

Hrvatski nadbiskupi i biskupi predvodit će svetu misu u svojim katedralama i crkvama, ali ne i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji će, umjesto u Zagrebačkoj katedrali koja je teško stradala u razornom potresu koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu, euharistijsko slavlje predvoditi u 10 sati u crkvi Tijela Kristova u zagrebačkome naselju Sopotu.

Kardinal Bozanić je i u pastoralnim smjernicama, koje je objavio u četvrtak, 2. travnja, istaknuo kako je smjernice prema Velikom tjednu odredio “pridržavajući se posebnih odredaba i naputaka što su ih na temelju općih državnih propisa dale Nadbiskupija i Hrvatska biskupska konferencija, te u skladu sa svećeničkim pozivom i službom, nastojeći pomoći u olakšavanju teškoća od bolesti Covida-19 i potresa”.

Cvjetnica bez vjernika ili samo s ograničenim brojem 

Pastoralne smjernice koje se odnose na Cvjetnicu tako govore da “pridržavajući se sanitarnih odredaba, može se blagosloviti nekoliko maslinovih, palminih ili cvjetnih grančica, bez dijeljenja prisutnima tijekom slavlja, a pri blagoslovu se ne koristi blagoslovljena voda”.

U Katoličkoj Crkvi Cvjetnica se slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe, koji je opisan u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i kao spomen njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kada je Isus ulazio u Jeruzalem, narod mu je mahao palminim i maslinovim grančicama prostirući svoje haljine putem kojim je Isus išao jašući na magarcu.

Cvjetnicom počinje i Veliki tjedan – spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. U Velikom Tjednu posebno se slavi Sveto trodnevlje – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Početak je to intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je pak u Jeruzalemu u IV. stoljeću, dok se u Rimu prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi. Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog-Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo.  Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.

Slavlja i obredi u skladu s odgovornim oblikovanjem

U pastoralnim smjernicama istaknuto je kako “posebnost Velikoga tjedna, slavlja i njegovi obredi u sadašnjim okolnostima postavljaju određena pitanja o odgovornome oblikovanju obreda, a o nekima, koja se tiču Svetoga trodnevlja, upute je donijela Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata”.

Tako će se i ostala liturgijska slavlja trebati organizirati tako da se poštuju odredbe o slavljima bez vjernika, s iznimnom osjetljivošću prema potrebi dezinficiranja predmeta i prostora.

Prema općim uputama i prijedlozima Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, u Trodnevlju se zbog posljedica potresa u Zagrebu, odgađa Misa posvete ulja, koja se redovito slavi na Veliki četvrtak prijepodne. U skladu s danim naputkom, izostavlja se i obred pranja nogu, a na kraju toga slavlja ispušta se i procesija s Presvetim oltarskim sakramentom, koji će se čuvati u svetohraništu.

Odgađaju se i procesije i pučke pobožnosti, a na Veliki  petak Kongregacija poziva dijecezanske biskupe da se pobrinu da u Sveopću molitvu uvrste zaziv u kojemu se moli za bolesne, umrle i tjeskobne, a kako je istaknuo kardinal Bozanić, u Zagrebačkoj nadbiskupiji molit će se nakon devetoga zaziva (Za upravitelje država) sljedeći zaziv: Za pogođene u vrijeme pandemije.

Kardinal Bozanić  poručio je svećenicima da kao pastiri, ne štedeći snagu, budu i dalje uza svoj narod: u molitvi za njega i svjesni da je u ovome vremenu potrebno posebno vjerničko i domovinsko zajedništvo.

Svećenicima i vjernicima poručio je pak da se pridržavaju smjernica koje daju mjerodavna državna tijela Republike Hrvatske, a odnose na sva okupljanja ljudi, pa tako i vjernika. (Hina)

Cvjetnica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Cvjetnica

Objavljeno

na

Objavio

Cvjetnica ili Nedjelja Muke zadnja je korizmena nedjelja.

Službeni latinski naziv Nedjelja palmi ili Muke Gospodnje potječe od jeruzalemskih kršćana koji su se od 4. st. skupljali popodne toga dana na Maslinskom brdu izdašnije slaveći Službu Riječi a potom uvečer u procesiji s grančicama palmi i masline u ruci ulazili u Jeruzalem. Taj se vjernički običaj prakticirao u Rimu od 9.st. odakle se proširio po cijeloj Crkvi.

maslinova granaZa blagoslovljene grančice, svijeće i procesije na Cvjetnicu vezani su brojni hrvatski kršćanski običaji (umivanje vodom u koju se prije stave latice cvijeća, pletenje „pomi” u dubrovačkom kraju i tsl.) Porukama i dubokim značenjem bremenit je spomen na svečani Isusov ulazak u Jeruzalem na magaretu. Naviru u sjećanje brojni starozavjetni tekstovi o „mironosnom kralju” koji krotko jaši na magaretu da uspostavi žuđeni Mir. Isus ulazi u Jeruzalem da u njemu proslavi s učenicima Pashu – prijelaz s ovoga svijeta u Božji svijet.

Taj Isusov krotko pobjedonosni ulazak navještaj je njegove pobjede nad grijehom i nad smrću. Bogoslužni sadržaj Cvjetnice snažno izražava samu bit tzv. vazmenog misterija(otajstva): kroz muku do pobjede, kroz smrt u život, poniženjem k uzvišenju. Nakana je svečanog ophoda i liturgijskog slavlja da se već na Cvjetnicu kroz sudjelovanje u našim srcima začne klica klicanja naše uskrsne noći. Poklik razdraganog naroda „Blagoslovljen Onaj koji dolazi…”! ponavljamo u svakoj sv. Misi.

umivanjecn_3Potražimo u sebi ne samo sućutnika nego i krivca. Naime, borili smo se bezobzirno za novac kao Juda, višekratno zatajili Isusa kao Petar, pravili se nedužni i prali ruke kao Pilat, otresali se križa kao Simeon, bili surovi, prosti kao vojnici,povodljivi za javnim mnijenjem kao svjetina, mahali glavom kao farizeji i govorili lsusu: “Ako si Sin Božji, siđi s križa…”! Po zlom životu i danas sudjelujemo u Isusovoj optužbi, osudi, patnji i smrti.

Iz 2. st. poručuje nam Djelo Ivanovo:” On je u tamnici, u grobovima, u kladama za sužnje, vrijeđaju ga, vode parnicu protiv njega, jer s onima koji trpe trpi i On”.

U Hercegovini se drži stari narodni i vjerski običaj da se umiva cvijećem na Cvijetnicu. Najprije se to odnosi na ljubičice jer one požure i uvijek ih ima na Cvijetnicu, čak i u onim krajevima s višom nadmorskom visinom. No, ako prođu, kada je kasna Korizma, onda se to radi s drugim cvijećem ili mirodijskim biljem. To je jedan način sudjelovanja u svečanom ulasku našega Gospodina u Jeruzalem na sami dan Cvijetne Nedjelje i početak Velikoga Tjedna.

Riječ u vremenu neriječi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari