Pratite nas

BiH

Kardinal Vinko Puljić: Iako su za tu grudu ginuli sada je napuštaju

Objavljeno

na

U Bosni i Hercegovini se, na žalost, ne radi na stvaranju povjerenja i strategije jednakopravnosti.

Dokle god nismo svi pred zakonom jednaki teško je imati povjerenje u međunacionalnim odnosima – ocijenio je u intervjuu za Fenu nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, komentirajući aktuelne odnose među narodima u BiH.

Puljić smatra da je, u tom kontekstu, dovoljno pratiti medijske komentare te da je odmah jasno u čijim je rukama pojedini medij, naglašavajući da oni u zadnje vrijeme jako truju javno mnijenje.

Promišljajući aktuelnu političku atmosferu u BiH, ističe da nije lako definirati društveno-političko stanje jer je ono jako složeno, ukrštaju se brojni interesi. Na žalost, naglašava kardinal, još se nismo naučili odgovornoj demokraciji gdje je opće dobro na prvom mjestu.

– Ujedno je ovaj sustav države neodrživ jer ne postoji vertikalna odgovornost i jednakopravnost. Medijski je u javnosti previše ispolitizirana situacija i samo se opterećava javnost kriminalom i korupcijom što u biti ne mijenja stvar, nego je postalo normalno da se tako radi.

Najgore što se ne zna nadležnost za neka područja te cvjeta birokracija koja užasno zamara društvo. Još je gore kada se u administraciji zapošljavaju ljudi koji ili su neki nesposobni ili su dobili instrukcije kako će nekima zagorčavati život da odu – ustvrdio je nadbiskup vrhbosanski.

Govoreći o položaju Hrvata u BiH, Puljić smatra da nije u pitanju trenutni položaj, nego je to trajnije stanje nakon Daytonskog sporazuma i svih odluka koje su visoki predstavnici provodili na štetu hrvatskog naroda. Naglašava da je vrlo uočljiva nejednakopravnost na političkom planu, te gospodarskom kada je u pitanju zapošljavanje.

– Posebno je bilo nejednakopravnosti u potpori za povratak. Takva klima je mnoge obeshrabrila, te iako su za tu grudu ginuli sada je napuštaju – podvukao je.

U kontekstu povratka, kao bolne teme na koju je često u svojim istupima upozoravao, kardinal ocjenjuje da su na žalost na tom planu prekasno počeli neki mali pomaci.

Naglašava da ljudi nemaju povjerenja jer su toliko puta aplicirali za sredstva i nisu ih dobili, te sada više ne vjeruju. Također navodi da su mnogi koji su dobili sredstva bili ucjenjivani da njihov dio moraju dati posrednicima.

– Kada je bio početak povratka svjesno su izostavili potporu Hrvatima za povratak, sada bi tobože davali, ali uz brojne uvjete, te naši ljudi koji su se snašli nisu spremni prihvatiti te uvjete i nemaju povjerenja u lokalnu vlast za sigurnost i održivost povratka – kazao je Puljić.

U tom pravcu kardinal je često upozoravao na veliki problem koji posljednjih godina “muči” bh. društvo – iseljavanje građana u druge zemlje. Pojednostavljeno iznoseći redoslijed problema koji čine to iseljavanje, kardinal ističe da su u prvom redu politička nesigurnost i zamarajuća klima. Smatra da je ljudima dosta rata, te bježe od klime u kojoj se stalno u zraku zatežu politike i ne daju građanima jednaka prava.

Kao drugi razlog navodi što se “premalo voli ova gruda” te mladi nisu odgajani da znaju vrednovati svoje korijenje i svoj zavičaj. Treći razlog je što mladi nisu odgajani za život nego za uživanje. Tu je, mišljenja je Puljić, obiteljska klima odgoja i javno mnijenje kreirano od medija.

– Živi se da se uživa i čim ne mogu uživati bježe. Treba znati da ono što se voli za to se i žrtvuje. Tek je na četvrtom mjestu pitanje zaposlenja – podvukao je.

Kada je riječ o vraćanju oduzete imovine Katoličkoj crkvi u BiH, kardinal Puljić smatra da na tom planu ne samo da nije došlo do promjena, nego se crkvena imovina otuđuje i uništava, a na njenim prostorima izgrađuju se objekti bez suglasnosti Crkve.

– Naša se imovina izdaje privatnicima, a mi na nju nemamo prava. Kada tražimo pojedinu lokaciju za izgradnju moramo platiti, iako je toliko naše imovine poklopilo društvo. Mnogo je na tom području nepravde. Stalno se brane kako nema zakona o denacionalizaciji, a ima zakon da se uništava i otuđuje naša imovina – kategoričan je nadbiskup vrhbosanski.

Ocjenjujući generalno koliko su ljudi danas okrenuti vjeri i Bogu, naglašava da se na to ne može zajedničkim nazivnikom odgovoriti. Podvlači da nije dosta deklarativno reći da je netko vjernik, a u praksi odudara život od vjere. Ima, kaže, onih koji upotrebljavaju vjeru a ne žive. Ima onih koji istinski traže Boga, jer su u životu izvarani i izigrani, pa traže životni smisao. Ima i onih koji su uvjereni i svoje uvjerenje žive prakticirajući vjeru.

– Kako je za vjeru važno slobodno opredjeljenje, moramo poštivati slobodu savjesti. Velika je stvar da ljudi mogu slobodno prakticirati vjeru i javno je svjedočiti – ustvrdio je Puljić.

U konačnici kardinal izdvaja da je mnogo toga obilježilo godinu na zalasku, a da bi se on osvrnuo samo na ona događanja koja se tiču Katoličke crkve jer je za to područje poslan naviještati. Stoga izdvaja da su u Vrhbosanskoj nadbiskupiji posebno obilježili 100. obljetnicu fatimskih ukazanja te su tim povodom Kip fatimske Gospe hodočastili kroz sve župe da bi završili na Kondžilu gdje su cijelu nadbiskupiju posvetili Prečistom Marijinom srcu.

– Nastavili smo naš rad na pripremi Vrhbosanske sinode, te smo ove godine posebno razmatrali naš katolički identitet u ovoj zemlji – zaključio je u intervjuu za Fenu nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Kardinal Puljić: Mira neće biti dok Bog ne bude na prvom mjestu u našem srcu, obiteljima i društvu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

KAD ČOVJEK ČOVJEKU POSTANE VUK

Objavljeno

na

Objavio

Domaći ljudi pretežito su po kućama. Izlazi samo onaj koji mora. Pojavio se veliki broj krađa, tuča. Nitko ne zna odakle su ovi ljudi došli. Mislim da nitko i ne zna niti njihove identitete. Državne službe koje su u Sarajevu samo  su ih autobusima dovezli ovdje. Mi smo na rubu živaca. Ne znamo kako ćemo dalje, kaže Mulalić.

Kad se putnik namjernik odluči putovati od Karlovca prema Bosni i Hercegovini pred očima će mu biti prelijepi prirodni ambijent koji plijeni zelenim šumama, zove opojnim ptičijim cvrkutima i mami neodoljivošću živopisnih biljki koje rastu tik uz samu cestu. Nećete primijetiti da upravo ta cesta, kada se uputite od graničnog prijela Maljevca prema Hrvatskoj, zapravo mnogima predstavlja nikad dosanjani san.

Mnogobrojni su migranti iz afričkoga svijeta u svom pohodu u Europu zaustavljeni baš na tom području. Naime, brojni su nakon dolaska u BiH poželjeli ostvariti cilj i domoći se u naprednih  europskih zemalja, ali, kako kažu, čvrsta hrvatska policija stala im je na put.

Proteklo je otprilike mjesec dana od kako je u Velikoj Kladuši ubijen 24-godišnjak iz Maroka. Slučaj još uvijek nije do kraja rasvijetljen., a  u ovo ljetno vrijeme kada je sve oko ljudi izrazito vruće tema migrantskog života sve više  zaokuplja sveopću svjetsku javnost. Različiti su stavovi i političke odluke o situaciji ovih ljudi.

Reporter  Kamenjar.com-a se uputio  provjeriti stanje u Velikoj Kladuši. Na samom ulazu u grad susrećemo brojne ljude tamnije puti i nije teško primijetiti da se radi o migrantima. Na tečnom engleskom jeziku pitamo ih: odakle su? Jusuf kaže kako je iz Egipta i da želi u Austriju, gdje ima rođake, ali oni ne znaju da on dolazi:

– Ovdje sam s bratom koji ima 26 godina. Meni su 22. Govorim engleski i ja sam osoba koja komunicira s većinom ljudi u našem kampu. Želja nam je svima otići u Europsku uniju. Mi ne želimo ostati u Bosni ili Hrvatskoj. Želimo samo proći kroz Hrvatsku i nastaviti svoj put. U našim zemljama je nemoguće živjeti, a ima nas iz Pakistana, Afganistana, Maroka, Egipta, Irana,  itd…, kaže Jusuf i pokazuje nam fotografiju oca, koji je ubijen.

Medju Kladušane se uvukao strah

Pitamo ga gdje možemo naći najviše njegovih prijatelja iz kampa. Kaže u centru grada su u parku kod džamije. Nastavljamo voziti prema centru i vidimo u parku veliki broj ljudi. Među njima je i Ramizha. Kaže da ima 31 godinu i petero djece. Svi su s njom u kampu. Muž joj je poginuo u Afganistanu a ona i njenih pet sinova traže sreću na Zapadu. Kaže da su sinovi vrijedni i da će se snaći.

Svi koje smo susreli govore o velikim životnim nedaćama u zemljama iz kojih su došli, gdje vlada glad i siromaštvo. U kampu, kojega smo posjetili, osjeća se nomadski način života, ali primijetili smo i mlađe ljude koji posjeduje moderne mobitele, pa nas je zanimalo od čega ovi ljudi žive.

Admil Mulalić je ugledni političar u ovoj lokalnoj zajednici. Predsjednik je regionalne političke  stranke DNZ BiH a živi u Kladuši. On kaže da od kada su došli migranti problemi su se pojavili u svakom trenutku i osjeća se strah domaćeg stanovništva:

– Domaći ljudi pretežito su po kućama. Izlazi samo onaj koji mora. Pojavio se veliki broj krađa, tuča. Nitko ne zna odakle su ovi ljudi došli. Mislim da nitko i ne zna niti njihove identitete. Državne službe koje su u Sarajevu samo  su ih autobusima dovezli ovdje. Mi smo na rubu živaca. Ne znamo kako ćemo dalje, kaže Admil i govori o jednom interesantnom primjeru:

– Naime, jedan kladuški poduzetnik koji posjeduje ćevabdžinicu svakodevno je hranio jednog migranta. I to je trajalo sve dok ga nije zatekao kako ga krade. Otjerao ga je. Prijavljen je Policiji da je tukao migranta pa policajcima ništa nije bilo jasno. Pitali su ga zašto ih tuče radi kad im pomaže, a on je rekao: – Ja ih hranim, ali ne tučem. Naravno, bila je laž da je emigrant pretučen. Oni su spremni na sve, pa život s njima nije nimalo ugodan, kaže Admil.

Šemsa Keserović, 70-godišnja  umirovljenica iz Kladuše kaže kako bira vrijeme kad će izaći iz kuće. Pretežito su to trenuci kad je netko drugi doma, jer kuću ne smije ostaviti samu. Nekoliko je puta opljačkana.

Kladušani žive u velikom strahu i od bolesti, jer migranti žive u kampu. Voda im je dovedena, ali uvjeti ne postoje.

– Ljetno je vrijeme. Velike su vrućine. Oni nemaju frižidere na otvorenom. Hrana im se kvari. Epidemije su vrlo moguće. Život nam nije lak, vidno uzbuđena govri nam gospođa Šemsa.

Hrvatska Policija  radi svoj posao

Migrante u Velikoj Kladuši osobno je posjetio i zastupnik HRAST-a u Hrvatskom saboru Hrvoje Zekanović i upoznao se sa sveopćom slikom. Potresen je onim što je vidio, ali i ističe:

–  Republika Hrvatska nije krajnja destinacija ovih ljudi. Svi oni imaju loše mišljenje i samtraju ju rasističkom, čak i našu Policiju smatraju rasističkom. Kažu da im nije odredište Hrvatska, nego Italija, Njemačka, Francuska i Velika Britanija. Kažu kako u hrvatskim šumama sada postoje stotine emigranata, koji traže način kako doći do Europske unije. Očito je da im to lako ne ide i da hrvatska Policija radi dobro svoj posao, kazao nam je Zekanović.

Napustili smo izbjeglički kamp i krenuli putem prema granici BiH s Hrvatskom. Gužvi na granici nije bilo. Razmišljali smo o ljudskim sudbinama i okrutnim  okolnostima u kojima čovjek čovjeku postaje vuk.

TEKST I FOTOGRAFIJE: Anto Pranjkić

Zekanović s migrantima u V. Kladuši: Hrvatska policija očito radi dobar posao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari