Pratite nas

BiH

Kardinal Vinko Puljić: Komšić ima averziju prema Hrvatima, neću ga više zvati na prijeme

Objavljeno

na

Kardinal Vinko Puljić kazao je kako vjerojatno neće više zvati člana Predsjedništva BiH Željka Komšić na božićni i uskrsni prijem. ”Mi znademo da on nikad nije pozitivno govorio o Hrvatima i katolicima. On nosi u sebi jednu averziju prema nama. I ja se ne mogu načuditi odakle mu ta odbojnost (…) Ovim on zapravo pokazuje što nosi u sebi”, kazao je kardinal u intervjuu za Nedjelja.ba.

Vratio se na temu održane mise u Sarajevu za žrtve bleiburške tragedije naglasivši kako su ljudi iz njegove propovijedi mogli saznati da je on molio za sve stradale, za sve žrtve Drugog svjetskog rata i poraća i na neki način za pokojne. ”To je moja dužnost kao vjernika – moliti za sve pokojne”, istaknuo je. Osvrćući se na Rezoluciju o poštivanju žrtava ustaškog režima, koja je usvojena u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, a kojom se zabranjuju komemoracije žrtvama Bleiburga na prostoru BiH, nadbiskup Puljić je rekao kako, uz dužno poštovanje politici – ona ima svoja razmišljanja, a Crkva svoja.

”Crkva ne moli za ustaše, Crkva ne moli za zločince, moli za ljude koji su žrtva, moli na neki način za njihove duše. Mi, time što molimo za pokojne, ne stavljamo se u njihovu prosudu i osudu, nego jednostavno molimo, to je naša kršćanska dužnost. Nisam upoznat s tom Rezolucijom, ali ako su to napravili mislim da je nisu napravili iz ljubavi prema Bosni i Hercegovini. I ja sam protiv ideologije ustaštva i također komunizma, koji je pravio zlo, i nacizma, to je razumljivo. Ali ne može nešto biti važnije od molitve kršćanske za duše”, kazao je kardinal Puljić.

Istaknuo je da nije mogao vjerovati da netko uzima za pravo određivati mu hoće li imati misu ili ne. ”To je, na neki način, zadiranje u područje na koje nema pravo. I zato nisam smatrao – mogli smo razgovarati – da ja trebam odustati od mise. Prvo, to je tako sastavni dio moje službe – ako mi zabrani misu onda ja nemam razloga postojanja ovdje”, kazao je.

Međureligijski odnosi

Komentirajući odnos njegovih kolega iz Međureligijskog vijeća kazao je, između ostalog, kako razumije Jakoba Fincija i sve židove u Sarajevu koji su zaista doživjeli tragediju, koju, naglasio je, nitko ne niječe, i ne smije nijekati, jer je to zločin – nijekati zločine. “Ja razumijem da je to njihova bol, međutim, isto tako očekujem da i oni razumiju kako i mi imamo bol. Jer u BiH, skoro pa nije bilo obitelji da netko u njoj nije stradao. Ako ne iz toga povratka s Bleiburga – jest kad su preuzeli vlas – onda ih je po noći jednostavno ‘noć progutala’. Mi to ne možemo zanijekati”, kazao je.

Priznajući kako mu je teško komentirati žestoku reakciju mitropolita dabrobosanskog gosp. Hrizostoma, koji je cjelokupan događaj nazvao ‘dovođenje Bleiburga u Sarajevo’ i obznanio prekid svih odnosa, kardinal Puljić je najprije naglasio kako je jako iznenađen njegovom reakcijom. ”Nije bio fer što je išao prvo u javnost, nego sa mnom razgovarao. Mislim da mi – htjeli ne htjeli – nama je ovdje zajedno živjeti (…) Stalno govorim: treba imati hrabrosti pa svatko svoje dvorište očistiti, a smeće ne bacati u tuđe dvorište. I to bi bilo red kako bi se stvorilo međusobno povjerenje”, naglasio je.

Jedini koji je pokušao amortizirati situaciju i stvari usmjeriti u drugom tijeku, bio je reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović. Neovisno što je u razgovoru za Glas Amerike, napravio sebi političku odstupnicu spomenuvši kako je odgovornost ”adresirana na krivu adresu”, istaknuo je: ”Kardinal će predvoditi misu u Sarajevu i to je njegova obaveza prema vjernicima”.

Puljić je istaknuo da toga nije bilo, da bi bilo puno gore. ”Ja ipak gosp. reisa doživljavam kao čovjeka vjere i on je to iz vjere govorio. Tako da to duboko cijenim, jer zapravo pitanje je: nastupamo li mi iz pozicije politike, interesa ili iz vjere?! On je baš sad, u ovome vremenu kada je mjesec ramazan, kao vjernik nastupio i tu mu odajem priznanje i zahvalnost”, kazao je.

Kazao je kako mu je bilo žalosno vidjeti policiju koja je blokirala sve oko katedrale za vrijeme mise 16. svibnja. ”Istinski sam zahvalan ljudima koji su vjerojatno imali dovoljno informacija – nisu oni napravili to napamet. Stvorili su zaista jedan prostor sigurnosti. Ja sam zato osjećao isti dan im zahvaliti, ali me duboko duša boljela jer time zapravo šalje se poruka: vama ovdje više nema mjesta. Zato bih htio ohrabriti, da se ljudi ne prepadnu – ima nam mjesta! Ovdje smo kod kuće”, kazao je kardinal Puljić.

Hrvatski veleposlanik u BiH Sabolić kardinalu Puljiću prenio potporu Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Postavljen spomenik hrvatskim braniteljima u Kupresu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

U parku na platou ispred Hrvatskog doma u Kupresu u postavljen je središnji spomenik hrvatskim braniteljima poginulim na Kupresu.

V. d. načelnik općine Kupres Zdravko Mioč kazao je Feni da će se datum svečanosti otkrivanja spomenika naknadno odrediti u skladu s epidemiološkom situacijom.

”U razmatranju su dva datuma, a odluku ćemo uskoro donijeti. Želja nam je da se što više Kuprešaka i naših gostiju okupi na tom događaju, stoga pratimo epidemiološku situaciju kod nas i u regiji, te ćemo u skladu s time odrediti datum svečanog otvaranja spomenika”, dodao je Mioč.

Četiri metra visok spomenik pod nazivom “Zahvalnost” djelo je akademskog slikara i kipara Ante Mamuša. Po riječima predsjednice Udruge poginulih i nestalih branitelja općine Kupres Nada Bagarić, spomenik je podignut u spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u Domovinskome ratu i Drugom svjetskom ratu, žrtve komunističkoga terora, kao i u spomen svih onih koji su kroz povijesti umirali za slobodu hrvatskog naroda.

Sredstva za izgradnju spomenika i spomen mjesta osigurao je Hrvatski narodni sabor BiH.

Foto: relax-portal

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Parlament BiH usvojio nova izborna pravila za Mostar

Objavljeno

na

Objavio

Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je podržao izmjene Izbornog zakona te zemlje kojima je predviđen nov način biranja gradskih vlasti u Mostaru, čime su ta pravila i stupila na snagu jer ih je dan ranije podržao Zastupnički dom.

Izmjenama Izbornog zakona predviđeno je kako će se u Mostaru ubuduće 35 gradskih vijećnika birati unutar šest izbornih jedinica te s posebne gradske liste, a u pozadini je osiguranje etničkog balansa kroz zajamčenu razmjernu zastupljenost hrvatskih i bošnjačkih zastupnika te onih iz reda srpskog naroda.

Sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar 17. lipnja potpisali su predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i HDZ BiH Dragan Čović, a u postizanju dogovora posredovali su šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson.

Čović, koji je i zastupnik u Domu naroda, u srijedu je na sjednici tog tijela ustvrdio kako su izmjene izbornih pravila za Mostar temeljene na ustavu koji o BiH, kako on tumači, govori kao o “zajednici tri jednakopravna konstitutivna naroda”, a minimalnim odnosno maksimalnim etničkim kvotama u Gradskom vijeću Mostara štite se prava sva tri naroda.

“Ovime ćemo dobiti mogućnost da se izbore u Mostaru organizira zajedno s lokalnim izborima u BiH”, kazao je Čović dodajući kako Mostar vidi kao svaku drugu jedinicu lokalne samouprave u državi te kako je krajnje vrijeme da se prestanu tražiti različita rješenja za svaku od njih.

Izetbegović, također zastupnik u Domu naroda, kazao je kako za Mostar dugo neće biti savršenog rješenja s obzirom na ratne traume, no da je došlo vrijeme krenuti naprijed na temelju onoga što je moguće dogovoriti u sadašnjoj situaciji.

“Ovo je bilo moguće. Ovo nije savršeno rješenje”, kazao je Izetbegović dodajući kako bi bilo najbolje odrediti “zaštitne” etničke kvote u sredinama gdje je to potrebno.

Međustranački sporazum SDA i HDZ BiH predvidio je da se kroz izmjene gradskog statuta nakon provedenih izbora osigura jača uloga predsjednika Gradskog vijeća Mostara. On bi, prema trenutačnom sastavu stanovništva, bio iz reda bošnjačkog naroda, dok je dužnost gradonačelnika predviđena za osobu hrvatske nacionalnosti, a ta dvojica dužnosnika imala bi gotovo izjednačene ovlasti u donošenju bitnih odluka.

Izmjena izbornih pravila u oba doma državnog parlamenta prihvaćena je glasovima zastupnika SDA, HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, kao i nekih manjih stranaka koje su članice vladajuće koalicije, dok su oporbeni zastupnici bili protiv uz obrazloženje kako se na ovaj način samo učvršćuju crte etničkih podjela unutar Mostara.

“Dogovor SDA i HDZ-a nismo podržali jer umjesto istinske demokracije, on stvara njen privid. Radi se o nastavku politike stvaranja etnički dominantnih sela, gradova, entiteta, a sad i izbornih jedinica”, kazao je Peđa Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu i predsjednik oporbene Naše stranke. Članica te stranke je Irma Baralija, na temelju čije tužbe je Europski sud za ljudska prava 2019. presudio kako su desetogodišnjim blokiranjem izbornog procesa u Mostaru prekršena temeljna prava građana tog grada. Pod pritiskom te obvezujuće presude Izetbegović i Čović su i dogovorili rješenja što ih je potvrdio parlament BiH.

Posljednji izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru održani su 2008., a Ustavni sud BiH je dvije godine kasnije stavio izvan snage izborna pravila za taj grad koja su do tada vrijedila procijenivši kako je ustroj biračkih jedinica diskriminatoran s obzirom na broj mandata u Gradskom vijeću i broj birača koji je o njima odlučivao.

Deset godina trebalo je SDA i HDZ-u kako bi postigli dogovor kojim bi se ta presuda provela. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari